MINISTRICA zdravstva Irena Hrstić gostovala je u HRT-ovoj emisiji "1 na 1". Govorila je o zdravstvenom sustavu te istaknula povratak povjerenja u odnos između liječnika i pacijenata kao ključnu točku svoga resora.

Dotaknula se svog mandata na čelu zdravstvenog sustava. "Kada smo promatrali što smo napravili u zadnjih godinu dana, donijeli smo šest novih zakona i devet novih pravilnika, nije to mali posao kad govorimo o baš pravoj administraciji", rekla je.

Podsjetila je na zakonske promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju. "Izmijenili smo Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, čime smo promijenili iznose naknada za bolovanje. To je bilo u skladu sa strateškim planovima Vlade Republike Hrvatske", navela je.

"Posebno smo se prilagodili najranjivijima, koji primaju naknade za vrijeme odsutnosti zbog bolovanja. Ono na što smo osobito ponosni jest izmjena rodiljnih naknada, odnosno naknada za majke koje su na bolovanju zbog djeteta", dodala je.

Obavljala različite funkcije u sustavu

Objasnila je različitost gledišta na zdravstvo kroz različitost funkcija koje je obavljala u sustavu.

"Jedno je kada gledaš zdravstveni sustav što sam ja gledala prije 15 godina, kao liječnik, pa prije 10 godina kao ravnateljica, a danas kao ministrica. Kada govorimo o povjerenju i o situaciji u kojoj sam se ja našla, jedna od prvih mojih rečenica je bila da mi je prvi zadatak vratiti povjerenje naših građana u zdravstveni sustav", kazala je.

"Iz pozicije liječnice sam smatrala da je čovjek u zdravstvenom sustavu najvažniji čimbenik. U poziciji ravnateljice gledam, ne jedinku, jednog čovjeka, nego gledam cijeli sustav određene bolnice. Morate sve ljude pozicionirati da funkcioniraju, ne bi li ta bolnica dala konačan i dobar proizvod", objašnjava. "Danas je ta percepcija samo puno šira. Gledate 75.000 zaposlenih u zdravstvenom sustavu", nastavila je.

Bolnicu u Puli istaknula kao primjer

Kao krucijalan zadatak ministarstva apostrofirala je povratak povjerenja između liječnika i pacijenta.

"Naš je zadatak da se brinemo o zdravlju nacije i naš je zadatak da sve procese koji su potrebni u zdravstvenom sustavu radimo tako da ta dostupnost zdravstvu, odnosno dostupnost zdravlju i osiguranje zdravlja naših građana bude što točnije, što transparentnije. Također, da vratimo povjerenje odnosa liječnika i pacijenta. To je naš primarni zadatak ispred Ministarstva zdravstva", istaknula je.

Tvrdi da se nalazimo u kontinuumu reforme te ističe bolnicu u Puli kao primjer promjene načina pružanja zdravstvene usluge. Napomenula je kako su prilagodbe kapaciteta i dinamičniji rad s pacijentima stvorili preduvjete za stvarnu reformu.

"Kada smo počeli graditi pulsku bolnicu i raspravljali o smanjenju krevetnog kapaciteta s 424 na 300 kreveta, prve reakcije u Istri bile su: 'Izgubit ćemo 150 kreveta!' No ništa se nije promijenilo jer se promijenio način pružanja usluge, i tada je započela prava reforma zdravstvenog sustava, prelaskom s primarno bolničkog modela na dinamičniji obrtaj pacijenata", rekla je.

Drugačiji pristup dijagnostici kao rješenje za liste čekanja

Poručila je kako se danas pružanje zdravstvene zaštite ne gleda isključivo kroz višednevno ležanje u bolnici. Navela je i značajna ulaganja iz državnog proračuna u zdravstvo. "Značajne promjene i injekcije u zdravstveni sustav krenule su s 2,6 milijardi eura uloženih u infrastrukturu, zdravstveni kadar i medicinsku opremu", kazala je.

Potvrdila je manjak zdravstvenog kadra te navodi reorganizaciju kao nužnost. "Dolazimo u situaciju da na određenim pozicijama, odnosno na 'točkastim pozicijama', nemamo dovoljan broj kadrova. Naš je zadatak osigurati da u svakom dijelu Republike Hrvatske bude dostupna osnovna zdravstvena zaštita", naglasila je.

Kao rješenje za probleme s listama čekanja vidi drugačiji pristup dijagnozi i racionalizaciju dijagnostike.

"Mene su učili, a sigurno i danas uče studente, da je 75 posto dijagnoze u anamnezi i statusu, a tek 25 posto čini dijagnostika. Ako u sustavu postignemo da se koristi samo 25 posto dijagnostičkih pomagala za postavljanje dijagnoze, vjerujem da ćemo uspjeti smanjiti liste čekanja", ustvrdila je.

"I privatni zdravstveni sustav će se morati spojiti na CEZIH"

Tvrdi kako pacijenti često nisu svjesni razlike između javnih i privatnih pružatelja zdravstvenih usluga. "Nisam sigurna zna li baš svatko ide li svom liječniku koji je privatnik ili javnik", kazala je. Objasnila je da ugovoreni privatnici, odnosno koncesionari, u praksi čine dio sustava dostupnosti HZZO-a.

"Ako u sustavu dostupnosti javnog i privatnog, ugovoreno s HZZO-om, pacijent ne osjeti razliku je li otišao u javni sustav, kao što je liječnik doma zdravlja ili privatniku koji je ugovoren s HZZO-om, odnosno starim terminom koncesionaru, onda mislim da javno i privatno ima itekako dobar odnos", napomenula je.

Istaknula je kako problem leži u netransparentnosti informacija o tome što pripada javnom, a što privatnom sektoru. "Problem percepcije javnog i privatnog kod nas danas u Hrvatskoj je upravo u netransparentnosti informacija koje su dostupne što se radi u javnom, a što se radi u privatnom", dodala je.

"Očekujem ove godine, odnosno pri kraju godine, napravili smo sve preduvjete, da će se i privatni zdravstveni sustav morati spojiti na CEZIH, kao skup informatičkih podataka za pacijente. Mislim da će tada doći do dovoljne transparentnosti između javnog i privatnog", poručila je.

"Problem je kako sva područja medicine napraviti jednako atraktivnima"

Kao velik izazov smatra povećanje atraktivnosti određenih specijalizacija. "Problem je kako sva područja medicine napraviti jednako atraktivnima. Mi danas sigurno znamo, u moje vrijeme je to bilo drugačije, ali danas znamo da i dalje, kroz vrijeme, određene specijalizacije imaju visoku atraktivnost, a određene specijalizacije manju atraktivnost", rekla je.

"Na nama je, odnosno na zdravstvenoj administraciji, da nađe načina kako u ovom trenutku neatraktivne specijalizacije učiniti atraktivnima", nastavila je. Kao primjer promjene percepcije atraktivnosti navela je radiologiju.

"Jedan od tipičnih primjera kako je jedna specijalizacija nekad bila manje atraktivna, a danas je atraktivna, je radiologija", zaključila je.