BIVŠI ministar vanjskih poslova Miro Kovač, povjesničar Tvrtko Jakovina, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap i bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević gostovali su u Otvorenom. Razgovarali su o telefonskom pozivu između Donalda Trumpa i Vladimira Putina.

Kovač smatra da je Amerika još uvijek zemlja hrabrih i slobodnih ljudi, ali napominje da je i u prošlosti donosila odluke koje su u njezinom nacionalnom interesu. 

"Sjetimo se Drugog svjetskog rata, suradnje sa Sovjetskim savezom protiv nacističke Njemačke. U međunarodnoj politici treba biti realan, ne dominiraju ljudska prava i demokracija. Dominiraju strateški interesi", upozorio je. 

Kovač: Amerika je dovoljno jaka da može nametnuti pregovore

Tvrdi da je Trump sa svojim ljudima odlučio da treba ublažiti odnose između Rusa i Kineza, jer oni ugrožavaju Ameriku na financijskom, gospodarskom i strateškom planu. "Prema tome to je sadašnja orijentacija prema pregovorima između Amerikanaca, Rusa i Ukrajinaca jest rezultat te strateške reorijentacije", objasnio je. 

Uvjeren je da je Amerika dovoljno jaka da može nametnuti pregovore. Podsjetio je da Trumpove izjave oko pregovora prije nekoliko tjedana nisu imale odobrenje Europske unije, a sada ti isti ljudi iz Europske unije podržavaju pregovore. 

Kovač očekuje da će doći do daljnjeg zbližavanja Amerike i Rusije te da će se stvoriti prilika za prekid vatre. "Sporazum sigurno neće biti pravedan. Važno je da Ukrajinci dobiju predah", rekao je.  

Jakovina: Još nema pune suglasnosti između Europe

Povjesničar Tvrtko Jakovina s Filozofskog fakulteta u Zagrebu istaknuo je da su Ukrajinci umorni od sukoba. "I današnja poruka predsjednika Zelenskog ide u tom smjeru. Zelenski je naglasio kako očekuje da ga Trump izvijestio o razgovoru s Putinom, te da je Ukrajina spremna na razgovore o miru", napomenuo je. 

Dodao je da još uvijek nema pune suglasnosti između Europe. Današnji razgovor je sveo na tri naglaska. 

"To je jedna hokejaška utakmica između Rusije i SAD-a, razmjena 175 zarobljenika, što je ništa i 30 dana da se neće udarati na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, djeluju dosta malo. Mi ne znamo što je u tih 90 minuta još uvijek stalo. Osim što znamo da Europa nije bila apostrofirana, bila su apostrofirana dva problema na Bliskom istoku. Za Stari kontinent i za Ukrajinu, ovo nisu posebne vijesti", kazao je. 

Akrap: Moderni ratovi vode se prvenstveno u informacijskoj i digitalnoj domeni

Akrap je poručio kako nitko ne bi ginuo u Ukrajini da Rusi nisu napali Ukrajinu. "Rusija smatra Ukrajinu, koja je međunarodno priznata, kao svoj dio političkog teritorija. I cijeli problem je te velike ruske strategije. Ako joj se prizna određeno osvajanje Ukrajine, neće stati s Ukrajinom", upozorio je Akrap. 

Zapitao se je li Europska unija konačno shvatila da treba prilagoditi svoje politike i da je pitanje sigurnosti ozbiljno pitanje, koje definira praktički sve ostale aspekte života na pojedinačnoj i zajedničkoj razini. Objasnio je da nema sigurnosti ni u jednom aspektu, ako se ne može jamčiti vlastitom stanovništvu ili zajednici da protivnik neće napasti.

Smatra da se treba postići suverenitet u digitalnoj, informacijskoj domeni. "Moderni ratovi vode se prvenstveno u informacijskoj i digitalnoj domeni", rekao je.

Kovačević: Trump očito ne cijeni multilateralne aranžmane

Kovačević je govorio o tome što se dogodilo nakon raspada Sovjetskog Saveza, kada je Ukrajina bila treća nuklearna sila. 

"Sjedinjene Američke Države su inzistirale da se Bjelorusija, Kazahstan i Ukrajina moraju odreći nuklearnog oružja. I pružili su im snažno jamstvo sigurnosti. Sada slušamo o tome, dajte nam snažno jamstvo sigurnosti, pa vidimo koliko to vrijedi", istaknuo je Kovačević. 

"Trump očito ne cijeni multilateralne aranžmane i očito je da će on sljedeću logiku, America first, procijeniti u svakom pojedinom slučaju. Trump je i rekao da je on siguran da ni jedna europska zemlja ne bi primijenila članak 5, da je Amerika napadnuta, ali pokazalo se suprotno i to 2001.", nastavio je. 

"Pitanje primjene članka 5 je otvoreno pitanje za sadašnju američku administraciju. Ako ona procijeni da to nije u interesu Trumpovih birača, onda Amerika neće intervenirati čak i ako neka zemlja članica NATO bude napadnuta", zaključio je.