VALERIJ Zalužni, bivši zapovjednik ukrajinske vojske kojeg se od smjene 2024. godine smatra glavnim političkim suparnikom predsjednika Volodimira Zelenskog, prvi je put javno progovorio o dubokom razdoru između njih dvojice.

U intervjuu za Associated Press otkrio je da su se napetosti pojavile nedugo nakon početka ruske invazije te da su kulminirale upadom agenata Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) u njegov ured krajem 2022. godine, što Zalužni smatra činom zastrašivanja, piše Associated Press.

Zalužni (52), koji je nakon smjene s čela vojske imenovan veleposlanikom u Ujedinjenom Kraljevstvu, odbija govoriti o svojim političkim ambicijama. Navodi kako ne želi riskirati narušavanje nacionalnog jedinstva dok traje rat s Rusijom, koji se približava četvrtoj godišnjici.

Ipak, njegov istup u kojem otkriva dosad nepoznate detalje o sukobu sa Zelenskim tumači se kao znak moguće kandidature za predsjednika nakon završetka rata. Zategnuti odnosi između njih dvojice, tvrdi Zalužni, bili su obilježeni čestim svađama oko vojne strategije.

Iz Službe sigurnosti Ukrajine (SBU) priopćili su da pretraga u uredu Zalužnog nikada nije provedena, no potvrdili su da je adresa bila dio istrage nepovezane s njim. Ured predsjednika Zelenskog odbio je komentirati slučaj. Associated Press nije mogao neovisno potvrditi verziju događaja koju je iznio Zalužni. 

Propala protuofenziva

Zalužni je ispričao da je tijekom upada agenata u njegov ured 2022. nazvao tadašnjeg šefa ureda Zelenskog i upozorio ga da je spreman upotrijebiti vojsku kako bi zaštitio zapovjedno središte. "Pružit ću vam otpor. Već sam pozvao pojačanje u središte Kijeva", rekao je. Iako je kriza tada izbjegnuta, neslaganja oko obrane zemlje su se nastavila, a Zalužni navodi da je često dovodio u pitanje predsjednikovu vojnu strategiju.

Posebno sporan bio je plan za protuofenzivu 2023. godine, koja je na kraju propala. Iako je Zalužni zahvaljujući uspjesima na bojištu uživao veliku popularnost u javnosti, Zelenski ga je u veljači 2024. smijenio s mjesta zapovjednika vojske i kasnije imenovao veleposlanikom u Londonu. Analitičari su taj potez protumačili kao pokušaj Zelenskog da Zalužnog udalji iz središta zbivanja u Ukrajini i tako ograniči njegov politički potencijal.

Ankete javnog mnijenja dosljedno pokazuju blagu prednost Zalužnog pred Zelenskim u hipotetskoj predsjedničkoj utrci. Popularnost Zelenskog, nekoć iznimno visoka, pala je kako se rat oduljio, a povjerenje javnosti dodatno je narušio korupcijski skandal u koji je bilo uključeno nekoliko njegovih visokih dužnosnika.

Zelenski je nedavno proveo rekonstrukciju svog tima u pokušaju da povrati povjerenje. U međuvremenu, SAD pojačava pritisak na Kijev i Moskvu da okončaju rat. Iako je dogovor još daleko, Zelenski je načelno pristao na plan koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, a koji predviđa održavanje izbora i uspostavu sigurnosnih jamstava nakon završetka sukoba.

"Znam se boriti"

Incident se, prema riječima Zalužnog, dogodio jedne večeri sredinom rujna 2022., dok je ukrajinska vojska provodila uspješnu protuofenzivu na sjeveroistoku zemlje. Nakon napetog sastanka u stožeru Zelenskog, tadašnji zapovjednik vojske vratio se u svoj ured u Kijevu. Nekoliko sati kasnije, ondje su se pojavili deseci agenata SBU-a s namjerom da pretraže prostorije. U uredu se u tom trenutku nalazilo i više od deset britanskih časnika.

Zalužni tvrdi da mu agenti nisu rekli što traže, ali im je spriječio pristup dokumentima i računalima. Upad je, kaže, doživio kao očitu prijetnju. U prisutnosti agenata nazvao je Andrija Jermaka, tadašnjeg šefa ureda Zelenskog, i uputio mu oštro upozorenje. "Rekao sam Jermaku da ću se oduprijeti tom upadu jer se znam boriti", ispričao je.

Potom je nazvao i tadašnjeg šefa SBU-a, Vasila Maljuka, koji mu je rekao da ne zna ništa o raciji i obećao da će istražiti slučaj. Zalužni je kasnije doznao da je Maljukova agencija dva dana ranije od suda u Kijevu zatražila nalog za pretragu adrese na kojoj se nalazi njegov ured.

Prema sudskom dokumentu do kojeg je došao AP, agencija je tražila pretragu striptiz kluba koji je navodno vodila kriminalna organizacija. Međutim, dvoje zaposlenika kluba potvrdilo je za AP da je klub na toj lokaciji bio zatvoren i prije početka invazije.

SBU je u priopćenju naveo da je istraživao više adresa u sklopu istrage o organiziranom kriminalu koja nije bila povezana sa Zalužnim. Navode kako se ispostavilo da je jedna od adresa iz predmeta "novo uspostavljeno tajno rezervno zapovjedno mjesto" Zalužnog.

U priopćenju stoji da SBU nije proveo pretragu na toj adresi te da je situacija razjašnjena nakon razgovora Maljuka i Zalužnog. Zalužni, međutim, vjeruje da je nalog za pretragu bio samo izgovor te da je nemoguće da je agencija slučajno pogriješila lokaciju glavnog ratnog zapovjednog centra.

Razvodnjena udarna moć

Protuofenziva iz 2023. godine naišla je na brojne kritike vojnih stručnjaka, koji su je ocijenili preambicioznom i zakašnjelom, što je ruskim snagama dalo vremena da utvrde svoje položaje. Zalužni tvrdi da je plan, osmišljen uz pomoć NATO partnera, propao jer Zelenski i drugi dužnosnici nisu htjeli osigurati potrebne resurse.

Prvotni plan, objasnio je, bio je koncentrirati snage u "jednu šaku" kako bi se oslobodila djelomično okupirana regija Zaporižja, uključujući i ključnu nuklearnu elektranu, te nastaviti napredovanje prema Azovskom moru. Time bi se presjekao kopneni koridor koji ruska vojska koristi za opskrbu Krima, anektiranog 2014. godine. Za uspjeh su, kaže Zalužni, bili potrebni velika koncentracija snaga i taktičko iznenađenje.

Umjesto toga, tvrdi on, snage su bile raspršene na širokom području, čime je razvodnjena njihova udarna moć. Njegovu verziju događaja potvrdila su i dva zapadna obrambena dužnosnika, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti jer nisu ovlašteni za javne istupe.

Veleposlanik s političkim ambicijama?

Ured Valerija Zalužnog u ukrajinskom veleposlanstvu u Londonu odražava njegove generalske dane. Zidove krase posteri vojnih zrakoplova, vojna odlikovanja i dječji crteži prizora s bojišnice. Na stolu od mahagonija stoje modeli dronova, a iza njega ekrani u stvarnom vremenu prikazuju snimke s dronova iznad istočne Ukrajine.

Zalužni kao ključne kritike ukrajinske ratne strategije navodi oslanjanje na nerealan broj vojnika i lošu organizaciju u razvoju i primjeni novih tehnologija na bojištu. Iako pomno prati zbivanja, kaže da od smjene nije uključen u donošenje vojnih odluka. Tvrdi da je sa Zelenskim od tada razgovarao dva puta te da su razgovori bili "apsolutno prijateljski".

Pojedini analitičari smatraju da bi mu neuključenost u svakodnevnu ukrajinsku politiku mogla naštetiti popularnosti. Ipak, anketa agencije Ipsos objavljena prošlog mjeseca pokazuje da bi Zalužnog na hipotetskim izborima podržalo 23 posto birača, a Zelenskog 20 posto, što ga čini glavnim predsjednikovim protukandidatom.