NAŠI kriminalci u zadnje su se vrijeme očito ugledali na pljačkaše i bande koje su svojim djelovanjem uspjele ostati zabilježene u analima svjetske povijesti. Mnogi su, iz ovih ili onih razloga, impresionirani "remek djelima" pljačkaških bandi, posebice onih kojima se i dan danas gubi svaki trag. I zaista, ima nešto fascinirajuće u razbojstvima koja nas šokiraju, zaprepaste, ali i zadive svojom navodnom neizvedivošću.

Uvijek nas nanovo začudi razbojnička hladnokrvnost, ali jedno se mora priznati; iza prave pljačke uvijek stoji vrhunski intelekt. On je sramota društva, ali njegova inteligencija ne može se dovesti u pitanje.

Ponukani sve većim porastom kriminala u našoj zemlji, donosimo vam priču o najvećim svjetskim pljačkama koje je zabilježila povijest.

Velika pljačka vlaka 1963. 

Jedna od najpoznatijih i svakako najkontroverznijih svjetskih pljački dogodila se 8. kolovoza 1963. godine, na željezničkoj pruzi blizu mirne britanske pokrajine Buckinghamshire. Čak 15 maskiranih muškaraca uspjelo je krivim signalima zaustaviti poštanski vlak koji je vozio na relaciji Glasgow - London.

Nakon što su se ukrcali u vagone, teško su ranili strojovđu i zgrabili 120 vreća punih novčanica. Konačna vrijednost bila je 4,78 milijuna dolara, što je za to vrijeme bila pljačka nezapamćenih razmjera.

Policija je uspjela pronaći farmu koja je pljačkašima služila kao skrovište; lopovi ju nisu zapalili, pa je sve bilo prepuno otisaka prstiju.

Članovi bande koji su izveli slavnu pljačku osuđeni su zajedno na 300 godina zatvora. Ronnie Biggs, koji je iz zatvora pobjegao 1965., vratio se iz Brazila 2001. godine kako bi odslužio ostatak svoje 30-godišnje kazne.

Heathrowski milijuni

Pljačkaši su na prepad upali u sigurnosno vozilo British Airwaysa na londonskom Heathrowu, te su odnijeli više od 6 milijuna dolara u gotovini.

Zanimljivo je kako se pljačka dogodila na dijelu aerodroma koji je zatvoren za putnike, te se na njemu mogu kretati tek zaštitari i sigurnosni djelatnici. Pretpostavlja se kako su pljačkaši imali pomoćnika koji im je nabavio potrebne propusnice.

Za bijeg im je poslužilo vozilo aerodromske službe, koje je kasnije pronađeno u plamenu. Novac je, inače, na aerordom stigao u avionu koji je letio iz Bahreina za New York.

Najveće krađe umjetnina

Van Goghov muzej

U najvećoj pljački umjetnina u povijesti ukradeno je čak 20 slika iz Van Goghovog muzeja. Konačna šteta bila je vrtoglavih 500 milijuna dolara. Pljačka se dogodila u Amsterdamu 14. travnja 1991. godine, a slike su srećom pronađene u napuštenom autromobilu 35 minuta nakon same pljačke.

Muzej Isabella Stewart Gardner

Godinu dana ranije, 11. ožujka 1990. u muzeju Isabella Stewart Gardner u Bostonu ukradeno je jedanest skupocjenih djela Rembrandta, Vermeera, Degasa, Moneta i Flincka, te kineski brončani pehar iz 1200 godine prije Krista. Konačna šteta bila je procijenjena na 200 milijuna dolara. Ove umjetnine, za razliku od Van Gogovih, nikad nisu pronađene.

Munchov muzej

Početkom 2005. godine lopovi su iz hotela kod Mossa na jugu Norveške ukrali tri Munchova djela koja su na kraju ipak pronađena. No, pljačkaši koji su u kolovozu 2004. godine ukrali Munchovu najslavniju sliku "Madonu", kao i verziju remek - djela "Vrisak" imali su više sreće. Potraga za vrijednim umjetninama proširila se diljem svijeta, no slike još uvijek nisu pronađene. Knut Forsberg, menadžer norveške aukcijske kuće Blomqvist procijenio je vrijednost "Vriska" (odnosno jedne od četiri verzije te slike) od 60 - 75 milijuna dolara.

Fortaleza, Brazil

Iz sjedišta Brazilske središnje banke u Fortalezu, glavnom gradu države Ceara na sjeveroistoku Brazila ukradeno je najmanje 65 milijuna dolara. Pljačka se dogodila početkom kolovoza 2005. godine, a pljačkaši su ušli u banku tijekom vikenda kroz tunel dugačak 200 metara.

Zanimljivo je kako su pljačkaši sami iskopali tunel koji je prolazio ispod cijelog jednog naselja. Nakon što su uspješno upali u dvoranu sa sefovima, postavili su novi brazilski pljačkaški rekord. Krađa je otkrivena tek u ponedjeljak.

Najveće pljačke dijamanata

Antwerpen Diamond Center

Nezapamćena pljačka dijamanata odvijala se u belgijskom Antwerpenu gdje su u Diamond centru ukradeni dijamanati u vrijednosti preko 100 milijuna dolara. Pljačka se dogodila početkom veljače 2003. godine, a nije pronađen nikakav trag koji bi otkrio način na koji su razbojnici provalili; alarmi se nisu aktivirali, kao niti vrata otporna na eksplozije.

Dokumenti o autentičnosti dijamanata i njihovi certifikati također su nestali. Osam posto svih svjetskih neobrađenih dijamanata prođe kroz centar u Antwerpenu, koji je središte svjetske industrije dijamanata od 17. stoljeća. Kroz njega prođe oko 25 milijuna karata godišnje.

Carlton Hotel u Cannes

Nešto manja je bila vrijednost dijamanata opljačkanih u kolovozu 1994. Tri razbojnika uz pucnjavu su upala u poznati Carlton Hotel u Cannesu i opljačkali draguljarnicu pred sam kraj radnog vremena. Pobjegli su sa plijenom vrijednim oko 55 milijuna dolara. Kasnije je otkriveno da su ispaljeni meci ustvari bili ćorci.

Northern Bank u Belfast

19. prosinca 2004. godine grupa naoružanih muškaraca upala je u domove dvojice službenika zaposlenih u belfastskoj Sjevernoj banci. Oteli su njihove žene, te obavijestili zaposlenike kako navečer kane opljačkati banku.

Službenici su usprkos tom sazanju bili prisiljeni završiti svoj posao i poslati izvješće o radu u sjedište, kao da se ništa ne događa.

Nakon kraja radnog vremena dali su znak ostalim članovima bande koji su potom upali u banku i odnijeli sav novac iz sefova i sa šaltera. Plijen su prebacili u jedno ili više vozila (policija je spominjala žuti kombi), te su nestali u nepoznatom smjeru.

Uzeto je oko 18,5 milijuna dolara u novčanicama Northen banke koje još nisu bile puštene u opticaj, zatim 10,5 milijuna u korištenim novčanicama iste banke, kao 8,5 milijuna u novčanicama izdanim od strane drugih banaka.

Ukradena je i nešto manja svota u eurima i dolarima. Policija je skupa s irskom i britanskom Vladom odgovornost prebacila na IRA-u. Jedna od najvećih pljački u povijest Velike Britanije dovela je mirovni proces Sjeverne Irske u veliku krizu.

D.R., S.H.