GOLEMI prostor bivše klaonice i stočnog sajma u Heinzelovoj ulici u širem središtu Zagreba najveća je gradska nekretnina. Proteže se na 130 tisuća kvadratnih metara, neke su zgrade derutne, dok su druge u pristojnom stanju jer se koriste kao poslovni prostori, skladišta, umjetnički ateljei, sjedišta sportskih klubova i udruga.

Klaonica bi trebala postati "grad u gradu", ali...

Ali što će se stvarno jednog dana dogoditi s bivšom klaonicom koja je zaštićeno kulturno dobro upisano u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nije nimalo jasno.

Galerija

Po urbanističkom planu, u Heinzelovoj bi trebala nastati mješovita, pretežito poslovna zona. Prema studiji koju je naručila gradska uprava 2021. godine, tamo bi trebao nastati "grad u gradu", sa stanovima, vrtićima, trgovinama i velikim zelenim površinama.

Gradska klaonica na toj lokaciji otvorena je 1931. godine kako bi zamijenila tadašnju koja je poslovala u Bauerovoj ulici.

Povijest gradske klaonice

"U lipnju 1921. Gradsko zastupstvo podržalo je inicijativu novoizabranog gradonačelnika Vjekoslava Heinzela za izgradnju gradske klaonice i stočne tržnice uz potok Laščinšćak, na zemljištu koje je u tu svrhu kupljeno 1909., a izabrani Odbor za gradnju gradske klaonice, na čelu s Heinzelom, preuzeo je koordinaciju izrade troškovnika i narudžbe projekta," kaže kustos Muzeja grada Zagreba Goran Arčabić.

Za taj posao izabran je arhitekt međunarodnog ugleda čija su specijalnost bile upravo klaonice.

"U kolovozu 1921. Odbor je, bez raspisa natječaja, odlučio angažirati berlinskog arhitekta Waltera Fresea, uvaženog stručnjaka za gradnje klaonica," napominje Arčabić te dodaje da se sljedećih nekoliko godina nije uspio namaknuti novac za izgradnju.

"Novo Gradsko zastupstvo izabrano je 1927., a početkom 1928. Odbor za gradnju gradske klaonice ponovo je pokrenuo pregovore s arhitektom Freseom. Sredinom 1928. Frese je izradio detaljne nacrte pa je u rujnu raspisan natječaj za izvođače radova. Građevinski radovi okončani su u srpnju 1931., a Gradska klaonica počela je raditi početkom listopada, iako tada još nije bila provedena organizacija rada centralnog stočnog tržišta," napominje kustos Arčabić.

"Prema Freseovu projektu iz 1922., cjelina se sastojala od otvorenog sajmišta na jugoistočnom dijelu zemljišta i klaonice na sjevernom dijelu zemljišta te od stočne tržnice i burze stoke između njih. Stočna tržnica i klaonica povezane su trima prolazima s kontrolom pristupa, dok je iz svih dijelova sklopa postojao i pristup kolosijeku lokalne industrijske pruge, koji je prolazio uz južnu odnosno zapadnu granicu zemljišta. Heinzelova procjena bila je da klaonica i stočna tržnica, izvedene prema Freseovu projektu, mogu zadovoljiti potrebe Zagreba za nadolazećih pedeset godina", dodaje.

Sjećate se mesne industrije Zagrepčanka?

Nakon Drugog svjetskog rata klaonica je poslovala kao samostalno poduzeće te u sklopu nekoliko državnih odnosno društvenih poduzeća za preradu i distribuciju mesa kao što su Zagrastok, Sljeme i Zagrepčanka.

Upravo je mesna industrija Zagrepčanka, koja je djelovala od osamdesetih godina prošlog stoljeća, bila posljednja koja je koristila golemi prostor u Heinzelovoj ulici. Tvrtka je propadala godinama te je otišla u stečaj 2000. godine. Podaci Ureda za reviziju pokazuju kako su 1994. imali 1.186 radnika, a 2000. godine – deset zaposlenih.

Vlasnički sporovi i planovi za budućnost

Grad Zagreb kupio je prostor 2001. godine, ali je u vlasništvo upisan, zbog vlasničkih sporova, odlukom Općinskog suda tek 2007. godine. Pravo na vlasništvo polagalo je četrdesetak tvrtki kojima je Zagrepčanka ostala dužna. Najveći dug od trideset milijuna kuna bio je prema vinkovačkoj Krmi.

Prema medijskim napisima iz kolovoza 2023. godine, spor s Krmom i njenim vlasnikom Ivanom Radoševićem nije još okončan. Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu prihvatio je njegovu tužbu protiv Grada Zagreba i Republike Hrvatske, u kojoj se navodi kako je on cijelo zemljište u Heinzelovoj ulici kupio još 1997. godine.

Ustavni sud je prije toga presudio kako Radošević nije u pravu te kako je zemljište u gradskom vlasništvu. Radošević je 2023. godine izjavio Nacionalu kako pristaje i na nagodbu – isplatu 150 milijuna eura.

Nekretnine Zagrepčanke u stečaju Zagreb je kupio za 118 milijuna kuna, dok ih je 2007. želio prodati za 350 milijuna kuna. Gradska uprava tada je pokušala prodati kompleks od 33 različite nekretnine na toj lokaciji kako bi se izgradili stanovi, trgovački centar i poslovni neboder. Plan se zvao "City centar Zagreb" i pamti se po novinskim oglasima naslovljenim "Istina je!" kojima je pokojni Milan Bandić objašnjavao važnost tog projekta.

Klaonica još čeka pravu namjenu

Četvrt stoljeća nakon što je Zagrepčanka ugasila proizvodnju, klaonica još čeka svoju pravu namjenu. Danas je kulturno dobro i zaštićeni industrijski krajolik, odnosno povijesna cjelina.

"Spomenička obilježja utvrđena su za ulazni trakt - upravna zgrada tržnice, glavna upravna zgrada s laboratorijem i restoran te dijelove klaonice, uključujući vodotoranj i hladnjaču. Većina preostalih građevina u sklopu zaštićene povijesne cjeline označena je građevinskim fondom bez osobite vrijednosti, a za njih je predviđena rekonstrukcija ili mogućnost uklanjanja, uz prethodnu izradu arhitektonske dokumentacije. Rješenjem je predviđeno održavanje i postojećih parkovnih površina te drvoreda," napominje Goran Arčabić.

Gradska vlast naručila je 2021. godine Sociološku studiju za gradski projekt Zagrepčanke u Heinzelovoj ulici. Izradila ju je dr. sc. Jana Vukić s Odjela za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

"Nužno je očuvati prostor, vrijednost je iznimna"

U studiji dr. Vukić zaključuje se kako "na temelju provedene analize prostornih podataka i pristiglih očitovanja mjesne samouprave, udruga i gradskog ureda te provedenog terenskog dijela istraživanja, odnosno intervjua sa stručnjacima i fokus grupa može se zaključiti da postoji visok stupanj slaganja svih sudionika oko javnih i društvenih sadržaja te načina na koji treba pristupiti urbanoj preobrazbi prostora u obuhvatu gradskog projekta Zagrepčanka u Heinzelovoj ulici, ali i širem prostoru."

"Osnovni zaključak jest da je nužno očuvati prostor i njegovati zaštićenu industrijsku baštinu kao i zaštićeno zelenilo te je prepoznata iznimna vrijednost Zagrepčanke u prostornom kontekstu koji odlikuje intenzivna izgradnja, gusti motorizirani promet i nedostatak javnih prostora i posebice zelenila," navodi dr. sc. Jana Vukić.

Prema aktualnom Generalnom urbanističkom planu Grada Zagreba, za područje nekadašnje klaonice i stočne tržnice predviđena je mješovita, naročito poslovna namjena.