UNATOČ eskalaciji nasilja povezanog s organiziranim kriminalom, posebice tijekom takozvanog Crnog rujna, kada je u samo mjesec dana u oružanim obračunima smrtno stradalo čak 12 osoba, 2023. godine u Švedskoj je zabilježeno manje pucnjava i manje poginulih nego godinu ranije.

Ukupno se 2023. godine dogodilo 348 pucnjava (42 manje nego prethodne godine) u kojima su smrtno stradale 53 osobe (devet manje nego 2022. godine).

Ohrabrujuća statistika ponajprije je posljedica mobilizacije policijskih resursa, koordinirane suradnje raznih javnih službi i državnih ustanova, bolje prevencije najtežih kaznenih djela te snažnijeg povezivanja s europskim policijskim agencijama, što je dovelo do serije uhićenja pripadnika švedskog kriminalnog podzemlja. 

Policija počela raditi svoj posao

Jednostavnije rečeno, švedska policija napokon je počela raditi svoj posao, i to u granicama svojih mogućnosti. Prevencija i suzbijanje kriminala išlo je tako daleko da su policijske patrole potkraj prošle godine danima dežurale ispred domova osoba za koje se smatralo da bi mogle biti sljedeće mete organiziranog kriminala.

Stockholmska policija, koju je zapao glavni teret prošlogodišnjeg nasilja, pohvalila se i odličnom stopom rješavanja kaznenih djela. Zamjenik zapovjednika policije u glavnom gradu Švedske Max Åkerwall ističe kako je riješeno oko 80 posto najtežih i nasilnih kaznenih djela s ljudskim žrtvama.

"Morali smo se nositi s nekoliko paralelnih sukoba kriminalnih bandi na relativno malom području i u kratkom razdoblju. Prije smo bili na stopi rješavanja od jedva 20 posto, a sada smo stigli do 80 posto", za Švedsku nacionalnu televiziju (SVT) otkriva Åkerwall, koji snažno povećanje stope objašnjava ovako:

"Promijenili smo način rada, sada surađujemo u većim skupinama, metode su nam sofisticiranije, istražujemo više povezanih slučajeva istodobno i u policijske aktivnosti uključili smo stručnjake različitih kompetencija. Pomoglo nam je i to što su počinitelji kaznenih djela sve mlađi i neiskusniji, pa čine više pogrešaka i ostavljaju više tragova."

Velike zapljene oružja

Zanimljiva su i izvješća o zapljeni vatrenog oružja. Policija u Stockholmu je do listopada 2023. godine zaplijenila 340 komada ilegalnog oružja, više nego što je zaplijenjeno u cijeloj 2022. godini (296).

Najčešće se radi o prepravljenim startnim ili plinskim pištoljima, ali policija ističe da se ovakva oružja manje koriste u pucnjavama i obračunima. Naime, prema SVT-u, među švedskim kriminalcima najpopularniji su pištolji austrijskog Glocka i kragujevačke Zastave.

I tu otprilike završavaju dobre vijesti što se tiče statistike o nasilnim kaznenim djelima povezanim s aktivnostima organiziranog kriminala, kojim u Švedskoj već godinama dominira druga generacija imigranata.

Počinitelji sve mlađi

Iako se broj stradalih smanjio, nasilje je postalo brutalnije i agresivnije u smislu da su mlađi tinejdžeri na ulicama počeli ubijati svoje vršnjake, a za razliku od prethodnih godina, među žrtvama su sve češće slučajni prolaznici koji su se zatekli usred pucnjava na javnim mjestima i potpuno nevini i neupleteni članovi obitelji istaknutijih kriminalaca.

"Prošla godina donijela je dva negativna trenda. Prvo, ubrzao se trend sve mlađih počinitelja i žrtava, pa sada više nije neobično da se oružja primaju 14-godišnjaci. I drugo, intenzivirale su se eksplozije podmetnutih bombi i prvi put se dogodilo da je jedna osoba smrtno stradala u detonaciji na stambenoj zgradi", rekao je za Dagens Nyheter Manne Gerell, kriminolog na Sveučilištu u Malmöu.

Prema policijskim podacima, ukupno je tijekom 2023. godine zabilježeno 149 eksplozija, što je bitan porast u odnosu na 90 detonacija iz 2022. godine.

Dosad su takve ekspozicije gotovo u pravilu služile kao upozorenje konkurentskim bandama ili su bile svjesno usmjerene na izazivanje isključivo materijalne štete, ali u rujnu prošle godine u eksploziji pod prozorom svoga stana smrtno je stradala 25-godišnjakinja. Nije imala nikakve veze s organiziranim kriminalom.

I regrutacija tinejdžera, zapravo djece, u organizirani kriminal ima posebne korijene i razloge. Osim što maloljetnici dobivaju blaže kazne, lakše ih je unovačiti s obzirom na njihove socijalne probleme u većinskim imigrantskim predgrađima, nezaposlenost i osjećaj pripadnosti određenoj skupini koju im članstvo u bandama nudi.

No policijski kriminolog iz Stockholma Sven Granath za Dagens Nyheter ističe još jedan zanimljiv razlog: "Među kriminalcima se smatra ponižavajućim kad te ustrijeli ili pokuša ustrijeliti tinejdžer ili dijete. To znači da moraš snažno uzvratiti."

Postrožene kazne

I švedska vlada desnog centra odlučila je snažno uzvratiti pa početkom ove godine na snagu stupaju zakonske izmjene usmjerene na suzbijanje organiziranog kriminala.

Postrožene su kazne za počinjenje kaznenih djela vatrenim oružjem, omogućeno je zaustavljanje i identificiranje stranih državljana unutar švedskih granica, a parlament bi uskoro mogao odobriti i zabranu ulaska u određena područja osobama za koje se sumnja da će počiniti kaznena djela, kao i klasične policijske racije (čak i bez opravdanje sumnje ili dokaza).

Ove kaznenopravne mjere nisu prošle bez reakcije švedske javnosti. Mnogi ih smatraju zadiranjem u ljudska prava i upozoravaju na moguće zloporabe i upitnu učinkovitost, dok premijer Ulf Kristersson tvrdi da će policija i pravosuđe tako dobiti nove alate za suzbijanje kriminaliteta.

Švedski dnevni list Dagens Nyheter razgovarao je o tome s američkim profesorom psihologije sa Sveučilišta Yale Tomom Tylerom: "Često slušam da su strože kazne najbolji način da se spriječi kriminal. I mi u SAD-u smo krenuli tim putem, ali to je stranputica. Moral i stavovi građana su presudni. Važno je da javnost vjeruje u policijske službe. Povjerenje ljudi da policija radi svoj posao na zakonit i dostojanstven način ključno je za smanjenje kriminala."

Čini se da je Tylerov recept počeo davati rezultate upravo u Stockholmu, žarištu nasilja povezanog s kriminalnim podzemljem. Broj pokrenutih tužbi povezanih s nasilnim kaznenim djelima u Švedskoj naglo je porastao prošle godine.

528 prijava za pokušaj ubojstva

Prema podacima državnog tužiteljstva, do studenoga je podignuto 528 prijava za pokušaj ubojstva, gotovo dvostruko više u odnosu na 2018. godinu (283), kada je broj pucnjava bio tek sedam posto manji. Brojke se odnose na optužbe za pokušaj, pripremu i poticanje ubojstava.

Tužitelj Per Erik Rinsell, koji radi na kaznenim djelima povezanim s bandama u Stockholmu, promjenu objašnjava time što sve više počinitelja i svjedoka želi surađivati s policijom. Upravo je to bio glavni problem u takozvanim posebno osjetljivim područjima većih gradova, poput (ne)slavnog Rinkebyja u predgrađu Stockholma, u kojima postoje paralelne društvene strukture i policija ima poteškoća u obavljanju svojih zadaća.

U namjeri da ukaže na ozbiljnost situacije i javnosti pošalje poruku da poduzima nešto konkretno, premijer Kristersson rekao je tijekom Crnog rujna da će od vrhovnog zapovjednika švedskih oružanih snaga Micaela Bydena zatražiti da razmotri kako može pomoći policiji u zaustavljanju nasilja.

Vojska neće izaći na ulice

Mnogi strani mediji i agencije protumačili su to kao poziv oružanim snagama da izađu na ulice i zaštite građane.

Međutim, zahvaljujući neugodnim iskustvima iz davne prošlosti (kada su vojnici bili laki na okidaču tijekom sindikalnih prosvjeda) i činjenici da vojska u pravilu nije ni obučena ni opremljena za policijske zadatke, švedskim oružanim snagama zakonski je zabranjeno intervenirati u mirnodopske svrhe, osim ako se ne radi o terorističkim napadima ili prirodnim katastrofama.

Uloga vojske mogla je biti samo logistička, analitička i obavještajna potpora stockholmskoj policiji, koja je nakon Crnog rujna dobila i kadrovska pojačanja iz policijskih uprava širom Švedske u kojima je stopa kriminaliteta niska.