Foto: Damjan Tadić/Cropix

SUĐENJE bivšem šefu HDZ-a i odbjeglom premijeru Ivi Sanaderu za ratno profiterstvo u slučaju uzimanja provizije od Hypo banke za zajam koji je dala Hrvatskoj sredinom devedesetih danas se nastavilo ispitivanjem prvih svjedoka. Ispitani su tadašnji premijer Nikica Valentić, bivša direktorica Božena Ključarić i Sanaderov bivši suradnik iz Ministarstva vanjskih poslova Miroslav Kovačić.

Ivo Sanader tijekom prvog dana ispitivanja svjedoka u procesu za primanje mita od Hypo banke, bio je dobro raspoložen. Dok je svoj iskaz davala svjedokinja Božena Ključarić Sanaderu osmijeh nije silazio s lica. Dobro raspoloženje bivšeg šefa HDZ-a vjerojatno je povezano sa svjedočenjima ratnog premijera Nikice Valentića i Sanaderovog bivšeg pomoćnika u MVP-e Kovačića. Valentić je u svom iskazu pred sudom kazao da je kredit koji je dogovoren s Hypo bankom a za kojeg je Sanader navodno uzeo mito i proviziju bio izuzetno dobar poslovni potez. Valentić je također rekao da je Mate Granić bio jedini koji je mogao potpisati ugovor o kreditu s Hypom. Više puta je Valentić u svom iskazu ponovio da je za njegovog mandata ministar bio glavni i odgovorni za kompletno poslovanje svog resora.

Sanaderov pomoćnik Kovačić je potvrdio da je Sanader sudjelovao u pregovorima oko kredita, da se nekoliko puta u svom uredu u MVP-u sastao s Wolfgangom Kultererom, bivšim direktorom Hypo banke. No, Kovačić o samom sadržaju tih razgovora nije mogao otkriti apsolutno ništa.

Što se tiče treće svjedokinje Božene Ključarić, njena jedina uloga na sudu je bila da potvrdi kako je negdje sredinom devedesetih vidjela Sanadera na kavi s Kultererom i bivšim direktorom PBZ-a Martinom Katičićem.

Sanaderovi odvjetnici nisu bili zadovoljni činjenicom da im nije bilo dopušteno da svjedokinju Ključarić ispitaju i o ostalim detaljima njenog iskaza kojeg je dala Uskoku. Naime, prema novom ZKP-u u unakrsnom ispitivanju svjedoka obrana se smije doticati samo onih tema koje je pred sudom otvorilo Tužiteljstvo.

Zbog toga je Prodanović novinarima najavio da će Ključarić možda ponovno pozvati kao svjedokinju. Prodanović također kaže da današnji svjedoci nisu davali iskaz o saznanjima presudnima za ovaj postupak, već ih je tužiteljstvo pozvalo da utvrdi neke kontrolne činjenice.

Kronologija suđenja:

11:20 - Suđenje se nastavlja idući tjedan, u četvrtak i petak, 10. i 11. studenog. U petak će biti ispitan Mate Granić.

11:18 - Ispitani su svi za danas predviđeni svjedoci. Na današnju raspravu je bio pozvan i svjedok Zdenko Škrabalo, koji se opravdao da zbog bolesti i starosti nije sposoban pristupiti raspravi. Opravdala se i Neda Prpić, koja je trebala biti ispitana idući tjedan.

11:17 - Sanader je upitao svjedokinju da objasni kada su se točno njih dvoje upoznali. Kaže da su se upoznali kada je njihov sastanak završio. "Oni su vas ispratili, vi ste se pozdravljali, bili ste u fazi odlaska. Tada je uslijedilo upoznavanje", kaže Ključarić.

Sanader tvrdi da se tog sastanka ne sjeća. Svjedokinju je pitao može li pretpostaviti da je on slučajno naišao tamo i vidio Katičića i Kulterera, s obzirom da je ona imala u hotelu dogovoren sastanak s njima dvojicom. Kaže da Katičić nikad nije naglasio da će na tom sastanku biti i Sanader.

11:14 - Sanader je upitao Ključarić gdje se točno održavao taj sastanak kojemu je svjedočila. Kaže da nisu izlazili iz zatvorene prostorije, već su bili u foajeu i pili kavu. "To mi je djelovalo kao neformalni sastanak", kaže Ključarić.

11:11 - Sloković tvrdi da među provizijama koje je od Hypo banke dobivao Eugen Laxa stoji i da je dobio proviziju od kredita dogovorenog za Elan. Sanaderova odvjetnica tvrdi da tužitelji to pokušavaju, barem kroz indicije, povezati sa Sanaderom, te da bi zbog toga to trebalo i raščistiti.

11:08 - Sanaderova obrana upitala je svjedokinju kada su se prvi put obratili Hypo banci za kredit i preko koga su to učinili. Turudić je zabranio odgovor na to pitanje. Suić je pitao i je li u tom kreditu na bilo koji način sudjelovao Sanader. Turudić je opet zabranio pitanje.

Suić tvrdi da se radi o stvarima o kojima je svjedokinja govorila u istrazi. Turudić tvrdi da Zakon o kaznenom postupku ne dopušta odgovore na ta pitanja.

"Mi znamo ZKP, ali na koje mi okolnosti uopće ispitujemo ovu svjedokinju", upitao je Čedo Prodanović. Turudić tvrdi da je kontekst ispitivanja ove svjedokinje sastanak u hotelu Westin.

11:04 - Ivo Sanader je otišao iz Westina odmah nakon što su se upoznali, tvrdi Ključarić. Ona je ostala na sastanku s Kultererom i Katičićem.

11:00 - Počelo je ispitivanje Božene Ključarić.

Prvo pitanje tužiteljstva je poznaje li Ključarić Ivu Sanadera. "Gospodina Sanadera sam upoznala kada sam radila u Elanu, a kada je Elan bio u vlasništvu Privredne banke. Došla sam na sastanak u Privrednoj banci, na kojem je bio i Kulterer. Sastanak je bio u današnjem hotelu Westin. To je bilo negdje 1994., 1995. ili 1996. godine", kaže Ključarić.

U hotelu je, tvrdi Ključarić, bio i Ivo Sanader, zajedno s Kultererom i Martinom Katičićem, bivšim direktor PBZ-a. Katičić ju je, tvrdi Ključarić, upoznao i s Kultererom i Sanaderom, ali tek nakon što je završio sastanak između njih trojice.

10:56 - Sanader kaže da su mu curenjem iskaza povrijeđena prava iz Konvencije za zaštitu temeljnih ljudskih prava i sloboda. Ponovio je Prodanovićevu tezu da je jedini logičan zaključak da je optužba ta koja dostavlja zaštićene podatke medijima.

Laptoš odgovara da nije ni vrijeme ni mjesto za ovakva prepucavanja te dodaje da curenje podataka u javnost ne ide u korist ni optužbi. Turudić tvrdi da ne može prihvatiti njen prigovor da nije ni vrijeme ni mjesto, jer je iskaz iduće svjedokinje jučer objavljen u novinama.

10:50 - Prodanović tvrdi da ispitivanje svjedokinje Božene Ključarić, koja će iduća biti ispitana, više nije regularno zato što se njen iskaz jučer pojavio u dnevnom tisku. Prodanović kaže da je vrlo ograničen broj osoba koje su mogle doturiti taj dokument novinarima, a to nisu učinili ni obrana ni sudsko vijeće.

Tamara Laptoš kaže da je ona sigurna da iskazi u javnost ne dolaze ni iz DORH-a.

10:47 - Sanader je Kovačića pitao je li ikad od njega dobio nalog da pozove bilo koga iz državne uprave na sastanak o Hypo banci. Kovačić tvrdi da nije.

10:46 - Sloković je pitala Kovačića je li zvao bilo koju osobu iz Vlade, Ministarstva financija ili HNB-a u Sanaderov kabinet na sastanak oko kredita Hypo banke. Kovačić je odgovorio negativno.

Sloković je pitala i je li dolazio još bilo tko osim nabrojanih osoba vezano uz kredit Hypo banke. "Nije mi poznato da su neke druge osobe dolazile u vezi tog kredita", kaže Kovačić.

10:44 - Sanaderove odvjetnike zanima i raspored ureda u kojemu je Kovačić radio. Kolarić je objasnio da soba u kojoj je bio smješten njegov ured nije služila da se kroz nju ulazi u Sanaderov kabinet. Njegova soba je bila pored sobe u kojoj su bile tajnice, kroz koju se ulazilo u Sanaderov ured.

Sloković je Kovačića pitala je li kod Sanadera mogao doći netko bez njegovog znanja. "Mogla je doći osoba da je ne vidim i da nije preko mene najavljena. Ali moja zadaća je uglavnom bila znati tko dolazi", kaže Kovačić.

10:41 - Sloković je svjedoka pitala ima li informacije o čemu se na sastancima razgovaralo. Kovačić tvrdi da nije imao direktnih saznanja o čemu se na sastancima razgovaralo.

10:39 - Ispitivanje preuzima obrana. Jadranku Sloković zanima je li Kovačić odmah nakon što se zaposlio u Ministarstvu počeo raditi u kabinetu Ive Sanadera. Svjedok je odgovorio potvrdno. Sanaderova odvjetnica upitala je i kojim se jezicima Kovačić tada služio. Bivši Sanaderov pomoćnik, inače profesor engleskog i francuskog, tvrdi da se najviše služio engleskim kojeg najtečnije govori. "Francuskim se nisam imao priliku služiti. Njemački nešto razumijem, ali slabo govorim", kaže Kovačić. Tvrdi da je s Kultererom razgovarao na engleskom jeziku.

10:37 - Tužiteljstvo je zanimalo je li još netko osim Sanadera i Granića prisustvovao tim sastancima. "Ne sjećam se da je još netko prisustvovao tim sastancima", kaže Kovačić.

10:35 - Tužiteljica je pitala Kovačića je li prisustvovao kojem od sastanaka. "Nisam sudjelovao niti na jednom sastanku i ne znam koji je bio njihov sadržaj. Moja uloga bila je povremeno nazvati Kulterera po Sanaderovom nalogu i pozvati ga da dođe na sastanak", kaže Kovačić.

10:33 - "Koliko se sjećam tih sastanaka je bilo nekoliko, pretpostavljam desetak. Uglavnom je ispred MVP-a bio Sanader, a Hypo banku je predstavljao Kulterer, nekad i s jednim svojim suradnikom, možda Stridinger. Na jednom od kasnijih sastanaka je bio i Mate Granić", kaže Kovačić.

10:31 - Kovačić tvrdi da ima saznanja da su se u uredu Ive Sanadera vodili pregovori s predstavnicima Hypo banke. Pregovori su se krajem 1994. i 1995. intenzivno vodili, kaže Kovačić.

10:29 - Završeno je ispitivanje Valentića. Idući svjedok je Miroslav Kovačić, koji je 1994. i 1995. godine bio savjetnik zamjenika ministra vanjskih poslova Ive Sanadera. "Moja je dužnost bila priprema sastanaka, organiziranje rada ureda", kaže Kovačić.

10:27 - Sanader je upitao Valentića je li na sjednici Vlade 5. siječnja 1995. odlučeno da kredit s Hypom umjesto Granića može potpisati njegov zamjenik. Valentić tvrdi da se ne sjeća te da je načelno govorio o delegiranju odgovornosti.

Sanader tvrdi da je umjesto Granića taj kredit, prema odluci sa sjednice Vlade, mogao potpisati samo tadašnji ministar financija Božo Prka.

10:25 - "Po mom mišljenju, kredit s Hypo bankom bio je izrazito povoljan", odgovorio je Valentić na pitanje smatra li da je kredit bio povoljan ili nepovoljan. Turudić je Valentiću zabranio odgovor na pitanje smatra li da bi zamjenik ministra vanjskih poslova mogao stranoj banci obećati da će u budućnosti imati povlašten status na tržištu.

10:19 - Prodanović je Valentića upitao zna li da li je ministar vanjskih poslova Austrije imao ikakvu ulogu u postupku dobivanje ovog kredita. Zastupnica optužbe stavila je prigovor na pitanje jer se radi o unakrsnom ispitivanju svjedoka i da je potrebno postavljati samo pitanja koja proizlaze iz glavnog ispitivanja. Prodanović kaže da je glavno ispitivanje bilo o okolnostima dodjeli kredita. Turudić dopušta odgovor na postavljeno pitanje.

"Ja sam na marginama nekih sastanaka u Beču, jednom ili dvaput se susreo s gospodinom Mockom. Izravno nisam čuo da je on intervenirao za taj kredit. Ti sastanci održavali su se negdje 1994. i 1995. godine", kaže Valentić.

Prodanović je predočio zapisnik sa sjednice vlade 5. siječnja 1995. godine gdje je Mate Granić predložio da se prihvati kredit s Hypo bankom "usaglašen s Ministarstvom financija uz pomoć ministra Mocka". Valentić tvrdi da se toga ne sjeća.

10:12 - Prodanović je Valentića upitao tko je bio ovlašten da potpiše ugovor o kreditu s Hypo bankom. "Nije bilo moguće da bilo tko osim ministra potpiše ugovor, na temelju odluke koje potpisuje premijer. Ministar je odgovoran i nadležan za sve ugovore", kaže Valentić.

"Ne mogu svjedočiti je li ministar mogao delegirati svog zamjenika ili drugu osobu da potpiše taj ugovor. U ovom konkretnom slučaju mislim da ga je ipak potpisao ministar Granić", kaže Valentić.

10:09 - "Ovo je spadalo u važne odluke, ali ne tako prevažnu da je zahtijevala konzultacije s predsjednikom. Vlada je u trogodišnjem mandatu donijela sedam do osam tisuća odluka", kaže Valentić.

10:07 - Prodanovića zanima i je li Tuđman imao bilo kakav udio u dodjeli kredita Hypo banke. "To je spadalo u dio njegove konkretne nadležnosti, ali nikad nije sa mnom o tome konkretno razgovarao. Rekao mi je samo da imam njegovu punu podršku da riješimo problem veleposlanstava", kaže Valentić.

10:05 - Ispitivanje svjedoka preuzima obrana. Prodanović je najprije postavio pitanje je li Franjo Tuđman imao upliv u ekonomsku politiku. Valentić tvrdi da je dogovor bio da će Vlada voditi ekonomsku politiku, a Tuđman je na sebe preuzeo upravljanje policijom, tajnim službama i vojskom. "Nikad nam nije naturio niti jednu operativnu odluku", kaže Valentić.

10:03 - Valentić kaže da je u to vrijeme čuo za ime Hypo banka, ali dodaje da ih je bilo nekoliko. "Radilo se o malim komunalnim bankama u austrijskim pokrajinama. Nikog od djelatnika tih banaka nisam poznavao", kaže Valentić. Tvrdi da je kamata na kredit koji je Hypo banka dala Hrvatskoj bila oko 8 ili 9 posto.

10:01 - Valentić je svjedočio da se o prijedlogu podizanja kredita na Vladi razglabalo u drugoj polovici 1994. godine. Kaže da pretpostavlja da je taj prijedlog izlagao Mate Granić, tadašnji ministar vanjskih poslova. No, s obzirom da je Granić često putovao, na sjednici Vlade mogao je biti i njegov zamjenik. "Po zakonu je ministar odgovoran za materijalno i financijsko poslovanje", kaže Valentić.

9:58 - Hrvatska su se ministarstva odlučila financirati kreditima, tvrdi Valentić, zato što niti jednom ministarstvu nije smjelo biti dozvoljeno da probije budžet. "Da smo to dopustili MVP, onda bi veće budžete tražili i vojska i policija, koje su imale puno veće prioritete", kaže Valentić.

9:54 - Laptoš je Valentića upitala i kada je prvi put saznao da se s Hypo bankom vode pregovori oko podizanja kredita, te kakva je bila svrha tog kredita. Valentić je najprije objasnio na koji je način tadašnja Vlada funkcionirala, odnosno da su za sva važnija pitanja postojali koordinacijski savjeti.

"Ne mogu se sjetiti datuma kada je užem kabinetu Mate Granić otvorio problem veleposlanstva. Imali smo tada samo veleposlanstvo u Beču i negdje u Čileu ili Argentini. Naš uvjet je bio, zbog budžeta koji je postao svetinja u mandatu naše vlade, da se ne potroši niti jedna kuna iznad budžeta. To je bio jedini način da se suzbije inflacija. Nakon par tjedana došla je ideja o mogućnosti zatvaranja financijske konstrukcije kreditima", kazao je Valentić.

9:45 - U to vrijeme, objasnio je Valentić, tržište kapitala bilo je praktički nepostojeće. Bilo je gotovo nemoguće dobiti povoljan kredit; kamata za najbolje klijente kretala se oko 15 posto, kazao je Valentić.

9:42 - "Kada sam preuzimao Vladu imao sam nekoliko uvjeta. Rekao sam da ću podnijeti ostavku kada Knin bude oslobođen. Tako je i bilo. Moj drugi uvjet je bio da poduzmemo oštre ekonomske rezove. Predsjednik Tuđman je na to pristao", nastavio je Valentić opisivati situaciju za vrijeme ratnih devedesetih. 

9:39 - Valentić je najprije nabrojao sve dužnosti koje je obnašao. Tužiteljica Laptoš zatim ga je zamolila da opiše stanje u kojem se Hrvatska tada, početkom devedesetih, nalazila. "Bilo je to vrijeme rata i neposredne ugroženosti gotovo svih velikih gradova u RH. Imali smo 630.000 izbjeglica i prognanika, redove za crni kruh, isključenja struje, inflaciju od 40 posto mjesečno...", nabrajao je Valentić.

9:35 - Prvi će svjedočiti Nikica Valentić. Turudić je naglasio da će se ispitivanje najviše fokusirati na kupovinu nekretnina za potrebe MVP-a u vrijeme dok je Valentić bio premijer.

9:33 - Ročište je počelo s nekoliko minuta zakašnjenja. Turudić je zatražio da se u dvoranu pozovu svjedoci.

> Tijek suđenja od 9.30 pratite na Indexu

Jučer je Sanader na sudu ustvrdio kako nije ratni profiter te "s gnušanjem" odbacio optužbe koje mu se stavljaju na teret.

< Sanader: Nisam ni ratni heroj ni ratni profiter!

"Na početku želim reći da nikad nisam tražio ni dobio proviziju za kredit koji je MVP dobio od Hypo banke. Isto tako želim reći da, s obzirom da se ovdje sudi za prvi slučaj tobožnjeg ratnog profiterstva, sam uvijek na svim političkim dužnostima smatrao da je čast služiti svojoj domovini. S gnušanjem odbacujem optužbe da sam ratni profiter", kazao je Sanader.

Sanaderova obrana ustvrdila je kako je Mate Granić bio glavni pregovarač s Hypo bankom te da je on bio taj koji je s Franjom Tuđmanom dogovorio podizanje kredita i onaj koji je taj kredit potpisao.

Tamara Laptoš, zamjenica ravnatelja Uskoka, u čitanju optužnice navela je da je Sanader prilikom dogovaranja kredita s Hypo bankom, o kojem je pregovarao, tražio proviziju od 8 posto. Wolfgang Kulterer Sanaderov je zahtjev iznio pred upravu Hypo banke, koja je zaključila da je to previše, te je dogovoren niži kredit. DORH tvrdi da je Sanader u razgovoru u četiri oka obećao Kultereru da će Hypo banka imati povlašteni položaj na hrvatskom tržištu.

Sanader je optužen da je od Hypo banke uzeo proviziju od pet posto na kredit od 140 milijuna tadašnjih austrijskih šilinga, čime je protupravno pribavio imovinsku korist od 3,61 milijuna kuna.