Foto: adriaticinstitute.org

2016 Indeks ekonomske slobode, kojeg zajednički objavljuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, predstavljen je u partnerstvu s Adriatic institutom za javnu politiku i International Leaders Summit u Hrvatskoj i regiji Europe.

> PRVI OBJAVLJUJEMO Indeks ekonomskih sloboda: Uhljebi i korupcija uništavaju ekonomiju, pali smo za 22 mjesta

Hrvatska je zabilježila najveći pad ukupnog rezultata u godini dana od svih zemalja u Europi i druga je po redu u najvećem padu rezultata u svijetu, odmah iza Malawi (-3.0). S padom od 2.4 boda u godinu dana, Hrvatska je značajno pala u svjetskom poretku s 81. na 103. mjesto od ukupno 178 ocijenjenih zemalja svijeta. S ukupno ostvarenih 59.1 boda, Hrvatska se vratila u kategoriju “uglavnom neslobodnih ekonomija svijeta”.

Vladavina korumpiranih i nesposobnih političara u Hrvatskoj ugrozila je hrvatsko gospodarstvo i hrvatske građane. Mi ne možemo očekivati od poznatih lica koja već godinama rotiraju na političkoj sceni da nam povećaju ekonomsku slobodu. Oni su nas doveli do ovakvog, neodrživog ekonomskog stanja. Rješenje je vrlo jednostavno, građani Hrvatske trebaju samo poštene i sposobne ljude u Saboru, Vladi i pravosuđu. Jedino pošteni i sposobni zakonodavci, državni dužnosnici i suci moći će donositi ispravne i pravedne odluke koje će doprinijeti napretku svih građana Hrvatske.  

Hrvatska i dalje ostaje ocjenjena represivnom ekonomijom u kategorijama Vlasničkih prava, Slobode od korupcije, Državne potrošnje i Radne slobode. Pošteni inozemni ulagač i domaći poduzetnik, koji će vidjeti samo ove četiri kategorije, neće se usuditi ulagati u Hrvatsku. Pošteni ulagač bi mogao prokomentirati ove kategorije na slijedeći način:

“Ukoliko uložim u Hrvatsku, vlasti me mogu tražiti mito, mogu mi zaustaviti projekt, moja investicija se neće uspjeti ostvariti u traženom roku, što će ugroziti moju sposobnost vraćanja duga. Ukoliko moram probleme rješavati na pravosuđu, ne mogu se osloniti na vladavinu prava i nezavisno pravosuđe. Moje zakonsko pravo može biti ugroženo djelovanjem političara koji ne poštuju zakone, i koji su iznad vladavine prava. Političari mogu utjecati na suce, a i sudski se proces može odugovlačiti u nedogled. Uz ovakvu neodrživu i neodgovornu državnu potrošnju, vrlo je izvjesno da će porezno opterećenje rasti, što će se negativno odraziti na moje ulaganje. Neću moći zaposliti nove ljude, jer uz ovakvu neizvjesnost, nemoguće je planirati. Nivo radne slobode mi kaže da rizik neizvjesnoti nosim samo ja, te ukoliko dođe do zastoja u mojoj investiciji i daljnoj proizvodnji/pružanju usluga, neću biti u mogućnosti otpustiti zaposlenike kada to budem morao/la učiniti.”

Uz ovakve ocjene ekonomkse slobode, Hrvatska ne može privući privatna ulaganja, povećati zaposlenost i ostvariti ekonomski rast, povećati BDP po stanovniku, odnosno ostvariti viši životni standard građana. 

Svih 10 kategorija ekonomske slobode je u domeni državne politike i zakonodavnim okvirom i javnom politikom mogu se postaviti temelji za povećanje ekonomske slobode građana:

1. Uspostaviti nezavisno pravosuđe i vladavinu prava.

2. Iskorijeniti korupciju.

3. Smanjiti porezni teret građanima.

4. Smanjiti državnu potrošnju.

5. Omogućiti nesmetanu registraciju, poslovanje i zatvaranje poduzeća.

6. Omogućiti zaposlenicima i poslodavcima slobodu ugovaranja uvjeta rada.

7. Održavanje stabilnosti cijena kroz nisku inflaciju i prepustiti tržištu formiranje

cijena.

8. Eliminirati carinska davanja i necarinske barijere.

9. Omogućiti ulaganja u sve sektore domaćim i stranim ulagačima bez prepreka.

10. Omogućiti veću konkurentnost financijskog sektora i potaći razvoj tržišta kapitala.

Pretpostavka za provođenje svake od navedenih mjera je vladavina prava. U svakoj od ovih mjera isti zakoni vrijede za sve građane i niti jedan pojedinac nije iznad zakona. Pogodovati se ne može niti jednom pojedincu odnosno vlasniku ili vlasnicima tvrtki. Pokušaj korupcije se mora strogo kažnjavati. Hrvatska treba stvoriti uvjete napretka za sve građane.

Nataša Srdoč, predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku