NIZOZEMSKA će ovog ljeta svojim građanima ponuditi besplatnu zaštitu od sunca u nastojanju da se suoči s rekordnim brojevima oboljelih od raka kože koji se bilježe u toj zemlji.

Distributeri krema za sunčanje bit će dostupni u školama i na sveučilištima, u parkovima, sportskim objektima i javnim prostorima, kao i na festivalima diljem zemlje. Nizozemska vlada objavila je da svima želi omogućiti pristup zaštiti od sunca kako čimbenici poput visokih cijena ne bi predstavljali zapreku za njihovo korištenje.

Hrvatska je u vrhu EU i svijeta po smrtnosti od melanoma

Diljem Europe, ali i svijeta stope raka kože u posljednja dva desetljeća jako rastu. Prema Saveznom uredu za statistiku, u Njemačkoj je 2021. godine broj umrlih od raka kože porastao za 55% u odnosu na 2001. godinu.

U Hrvatskoj se također bilježi dramatičan porast broja oboljelih i umrlih od raka kože, odnosno njegovog najagresivnijeg oblika - melanoma.

Prema studiji stopa incidencije melanoma u Hrvatskoj raste 3.5% godišnje - 4% u muškaraca, a 2.8% u žena. Od 2001. do 2019. ona se gotovo udvostručila.

Akademkinja Mirna Šitum upozorila je na predstavljanju kampanje Euromelanoma 2022 da je Hrvatska po smrtnosti od raka kože u samom europskom vrhu, na visokom četvrtom mjestu.

Prema stranici organizacije World Cancer Research Fund International, Hrvatska je 2020. bila na visokom 8. mjestu u svijetu s ukupno 236 smrti od melanoma, odnosno s 3.6 smrti na 100.000 stanovnika, iza Novog Zelanda, Norveške, Crne Gore, Slovačke, Slovenije, Australije i Danske. Svjetski prosjek je 0.6.

Što je melanom i kako se razvija?

Melanom je vrsta raka kože koji se razvija kada melanociti (stanice koje koži daju preplanulu ili smeđu boju) počnu rasti izvan kontrole. Najvažniji faktor rizika je izloženost ultraljubičastom zračenju koje prirodno dolazi od sunca ili iz umjetnih izvora kao što su solariji.

Međunarodna agencija za istraživanje raka klasificirala je 1992. ultraljubičasto zračenje u prvu skupinu kancerogena, a od 2007. i umjetne izvore ultraljubičastog zračenja kao što su solariji. Čak devet posto svih slučajeva melanoma kod žena povezano je s cjelogodišnjim korištenjem solarija.

Stručnjaci ističu da nije toliko važna dob osobe koliko je važno vrijeme koje je tijekom života provela izložena UV zrakama bez odgovarajuće zaštite. Moglo bi se reći da je važan staž sunčanja, kao što su u slučaju cigareta važne ukupno popušene kutije.

Rizik je najveći kod osoba svijetle puti koje imaju niske razine pigmenta melanina, a češće obolijevaju muškarci nego žene. Najčešći je među bijelcima europskog podrijetla, a najrjeđi u azijskim i afričkim zemljama.

Melanom kože peti je najčešće dijagnosticiran rak u oba spola - kod muškaraca nakon raka prostate, pluća, debelog crijeva i mokraćnog mjehura, a kod žena nakon raka dojke, debelog crijeva, pluća i tijela maternice. On je jedan od 15 najčešćih uzroka smrti od raka u oba spola.

Kako prepoznati melanom?

Melanomi se obično javljaju na koži, no rijetko se mogu pojaviti i u ustima, crijevima ili oku. Kod žena se najčešće javljaju na udovima, a kod muškaraca na trupu, odnosno leđima.

Oko 25% melanoma razvija se iz madeža. Promjene koje mogu ukazivati na melanom uključuju povećanje madeža, nepravilne rubove, promjene u boji te svrbež ili ljuštenje kože (slika dolje).

Problem s melanomima je taj što se uglavnom otkrivaju kada je već kasno, kada metastaziraju u drugim dijelovima tijela.

Liječnica: Skoro pola ljudi koji imaju melanom otkrije ga tek kad dođe do metastaza

Kako spriječiti razvoj melanoma?

Stranica najveće neprofitne organizacije koja financira istraživanje raka kože Melanoma Research Alliance (MRA) ističe da je oko 90% svih melanoma izravno povezano s izlaganjem ultraljubičastom zračenju sunca. To znači da se njegovo nastajanje može spriječiti tako da izbjegavamo izlaganje suncu, osobito u dijelovima dana kada je UV zračenje najjače, te da koristimo odgovarajuću zaštitu, poput suncobrana, šešira, odjeće, naočala i krema za sunčanje.

Stranica američke Zaklade za rak kože objavila je interaktivnu infografiku koja predstavlja različite vrste zaštite od UV zračenja u kojoj svaka osoba može potražiti odgovarajuće proizvode u različitim kategorijama zaštite:

- kreme i kozmetički proizvodi

- oprema (šeširi, naočale i sl.)

- vrste tkanine za odjeću

- prozorska stakla i filtrirajući filmovi

- sjenila za boravak na otvorenom.

Grafika se može pretraživati prema različitim preferencijama i potrebama. Primjerice, ako je riječ o kremama za sunce, rezultati će ovisiti o tome hoće li proizvod koristiti dijete ili odrasli, hoće li se korisnik izlagati suncu tijekom šetnje ili na plaži i sl. Proizvodi se također mogu odabrati prema cijenama - od jeftinijih do skupljih i obratno.

Kako UV zrake uzrokuju rak kože?

Ultraljubičaste (UV) zrake su ljudskom oku nevidljiv dio sunčevog spektra svjetlosti. Budući da imaju visoke frekvencije, što znači veliku energiju, one mogu prodrijeti u stanice kože i promijeniti njihovu strukturu te pokrenuti mutacije DNA. Takve promjene mogu izazvati prerano starenje kože i rak kože. Izlaganje UV zrakama sunca ili solarija najveći je čimbenik rizika za razvoj melanoma koji se može spriječiti.

Jelena Maljić, dr. med., specijalistica dermatologije i venerologije iz specijalne bolnice Arithera, kaže da preventivni dermatoskopski pregledi čine zlatni standard ranog otkrivanja melanoma i nemelanomskih karcinoma kože.

"Preporučuje se da se oni obavljaju jednom godišnje", kaže Maljić.

"Nakon inicijalnog pregleda individualizira se protokol praćenja svakog pojedinog pacijenta s obzirom na stanje i izgled kože te dotadašnji način života u vidu izlaganja prirodnom i umjetnom UV zračenju", tumači.

Tri pravila za zaštitu kremama

Kreme za sunčanje jedno su od najvažnijih sredstava zaštite od UV zraka, osobito ljeti kada više boravimo na otvorenom i više se izlažemo suncu, koje je u tom dijelu godine osobito snažno jer do nas dopire više okomito, kroz manji sloj atmosfere.

Melanoma Research Alliance na svojoj stranici predstavlja tri jednostavna pravila za zaštitu kremama.

Široki spektar: Treba voditi računa o tome da na deklaraciji krema piše da pružaju zaštitu širokog spektra. Kreme za sunčanje širokog spektra štite od UVA zraka koje uzrokuju starenje kože i nastajanje bora te od UVB zraka koje spaljuju kožu. Važno je pronaći kremu za sunčanje koja pruža zaštitu širokog spektra jer rak može uzrokovati izloženost svim ultraljubičastim zrakama, kako UVA tako i UVB!

Visoki faktor: Kreme moraju imati visoki faktor zaštite, najmanje SPF 30. SPF ili faktor zaštite od sunca, mjeri koliko je UVB zračenja potrebno da uzrokuje opekline u odnosu na nezaštićenu kožu. Kako se SPF povećava, povećava se i relativna zaštita od opeklina. Krema za sunčanje označena kao SPF 15 zaštitit će kožu od oko 93% UVB zraka, a SPF 30 od oko 97%. Što je SPF veći, to nudi veću zaštitu, što vrijedi sve do SPF-a 50. Nakon tog faktora svi viši faktori uglavnom će samo koštati više, dok će dodatna korist biti mala. Ovdje treba imati na umu da je zaštita koju dobivamo gotovo uvijek manja od one koja se reklamira jer ljudi obično koriste manje kreme za sunčanje nego što se koristi prilikom testiranja krema!

Otpornost na vodu: Nijedna krema za sunčanje nije trajno vodootporna. Otpornost može biti deklarirana da traje od 40 do 80 minuta. Ako koristite kreme za koje piše da su vodootporne, i dalje ćete morati obratiti pozornost kada se kupate ili se znojite i voditi računa da je ponovno nanesete, no nećete se morati tako često mazati kao kremama za koje ne piše da su vodootporne.

Kreme treba nanositi često i dovoljno obilno

MRA posebno napominje da treba imati na umu da je krema za sunčanje dobra samo onoliko koliko se često nanosi. Drugim riječima, nemojte štedjeti.

Kreme za sunčanje djeluju, ali samo ako ih pravilno i dovoljno često nanosimo, u skladu s uputama. Prilikom mazanja cijelog tijela treba nanijeti oko 30 grama kreme, što je otprilike zapremina čašice za rakiju, odnosno 0.35 dl. Kreme treba početi primjenjivati od najranije dobi.

Istraživanja su pokazala da kreme koje su odobrene u SAD-u i u EU ne predstavljaju opasnost za zdravlje te da ne uzrokuju rak, kako neki tvrde.

Koje kreme preporučuju stručnjaci?

Prema stranici neprofitne organizacije Environmental Working Group (OWG), europske kreme za sunčanje uglavnom štite bolje od američkih. Jedan od razloga je to što EU regulira kreme za sunčanje kao kozmetičke proizvode, što omogućuje veću fleksibilnost u tome koje aktivne sastojke proizvođači krema za sunčanje mogu koristiti za zaštitu od UV zraka. EU stoga ima čak 34 UV filtera odobrena za upotrebu u kremama za sunčanje, a SAD samo 16.

Studija iz 2017. o standardima UVA zaštite u SAD-u i Europi utvrdila je da je 19 od odabranih 20 testiranih krema za sunčanje ispunjavalo zahtjeve SAD-a, dok je samo 11 zadovoljavalo europske zahtjeve. Autori smatraju da je tajna, među ostalim, u manje strogim američkim standardima za deklarirane razine zaštite te u ograničenom broju UVA filtara odobrenih za upotrebu u američkim formulacijama.

Ako ste skloni alergijama, koristite SPF preparate

Maljić kaže da je danas na tržištu dostupan vrlo širok spektar krema, gelova i sprejeva sa zaštitnim faktorom koji variraju od skupljih do jeftinijih.

"Teško je reći koji proizvod je bolji ili lošiji; važno je odabrati proizvod koji pruža širokospektralnu zaštitu od UV zračenja te onaj koji ćete primjenjivati u dovoljnoj količini i dovoljno često", kaže Maljić.

"U slučaju da netko ima osjetljivu kožu te da je sklon alergijama, preporuka je da se koriste SPF preparati koji pružaju mineralnu zaštitu, a ne kemijsku. Također je bitno SPF preparate prilagoditi tipu i stanju kože. Primjerice, koža s aknama treba preparate koji su namijenjeni koži  sklonoj nepravilnostima", poručuje naša sugovornica.