ZNANSTVENICI su otkrili nove, snažne dokaze koji upućuju na postojanje divovskog plinovitog planeta u Alpha Centauriju, zvjezdanom sustavu najbližem Zemlji. Udaljen svega četiri i pol svjetlosne godine, ovaj beživotni div bio bi astronomski gledano prvi susjed Zemlji, a znanstvenici ne isključuju mogućnost da bi njegovi mjeseci mogli podržavati život, piše BBC.

Tragovi planeta pronađeni su pomoću moćnog svemirskog teleskopa James Webb. Potencijalni planet prvotno je uočen prošle godine, no nestao je tijekom kasnijih promatranja. Astronomi sada moraju ponovno pokrenuti potragu kako bi definitivno potvrdili njegovo postojanje.

Susjed sličan Suncu

Znanstvenike je ovo otkriće posebno uzbudilo zbog sličnosti između zvijezde egzoplaneta i našeg Sunca. "Četiri svjetlosne godine su daleko, ali u galaktičkim razmjerima, to je vrlo blizu – u našem je susjedstvu", izjavila je dr. Carly Howett, izvanredna profesorica svemirske instrumentacije na Sveučilištu Oxford.

"Nalazi se oko zvijezde koja je slična Suncu te otprilike iste temperature i sjaja. To je zaista važno ako želimo razmišljati o nastanjivim svjetovima", dodala je.

Planet bi bio sličan plinovitim divovima našeg Sunčevog sustava, Jupiteru i Saturnu, obavijen gustim plinovitim oblakom. To znači da sam planet ne bi mogao podržavati život, no zato bi mogao imati nastanjive mjesece.

Poznato je da Jupiter i neki drugi planeti u našem sustavu imaju ledene mjesece, za koje istraživači vjeruju da bi mogli skrivati život. Znanstvenici tu mogućnost trenutno istražuju misijama Europa Clipper i Juice. No, ti su mjeseci daleko od našeg Sunca. Potencijalni 'novi' planet, s druge strane, relativno je blizu svoje zvijezde.

Izazov promatranja

Znakovi su pronađeni izravnim snimanjem pomoću svemirskog teleskopa James Webb, što je najbliže što se znanstvenici mogu približiti fotografiranju tako udaljenih objekata.

"Ovo su nevjerojatno izazovna promatranja, čak i s najmoćnijim svemirskim teleskopom na svijetu, jer su te zvijezde tako sjajne, blizu i brzo se kreću nebom", rekao je Charles Beichman iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon i suautor novih otkrića.

Te zvijezde stvaraju ogromne količine jake svjetlosti koja može zasjeniti obližnje objekte. To bi mogao biti razlog zašto je planet uočen samo jednom, u kolovozu 2024., a zatim je naizgled nestao kada su ga znanstvenici ponovno potražili. "Vjerojatno je planet bio ili iza zvijezde ili preblizu da bi se vidio. Potreban je i element sreće", pojasnila je dr. Howett.

Astronomi će sada nastaviti potragu za novim dokazima. Nadaju se da će pritom koristiti i novi NASA-in teleskop, Grace Roman, koji bi trebao početi s radom 2027. godine.

Buduća promatranja teleskopom James Webb trebala bi otkriti i od čega se planet sastoji, korištenjem tehnike spektralnog snimanja. To će stvoriti detaljniju sliku o njegovom izgledu i o tome koliko bi nastanjivi mogli biti bilo koji mjeseci u njegovoj orbiti.