NASRED glavne ceste u Rivière-Saléeu, sjeverno od Noumée, stoji izgorjeli automobil. Nakon višednevnih nereda, mladići maskiranih lica mašu kanačkom zastavom, a vozila prolaze. Okolo je pustoš. Trgovine razbijenih pročelja, spaljene zgrade, krhotine na pločnicima i cestama. Bande mladih lutaju ovim područjem.

Nasilje koje je izbilo prošli tjedan najgore je u Novoj Kaledoniji otkako su nemiri zagovornika neovisnosti zahvatili ovaj francuski pacifički teritorij 80-ih godina, piše The Guardian.

Nezadovoljstvo zbog francuskog plana da nametne nova pravila glasanja raste na arhipelagu od 270.000 stanovnika. Plan bi proširio pravo francuskih građana koji žive u Novoj Kaledoniji da glasaju na pokrajinskim izborima, a neki strahuju da bi to razvodnilo glasove domorodačkog naroda Kanaka. Kanaci čine oko 40% stanovništva.

Barikade, gore zgrade, trgovine...

Prizori iz Noumée bili su alarmantni: crni dim nadvio se iznad glavnog grada dok su gorjeli automobili, trgovine i zgrade. Izgrednici ljutiti zbog izbornih promjena također su postavili barikade na cestama, prekinuvši pristup lijekovima i hrani. Dana 15. svibnja proglašeno je izvanredno stanje na 12 dana, a policijski sat u cijeloj zemlji ostaje na snazi.

Stotine pripadnika vojske i naoružane policije uspostavljaju red i očuvaju mir. Do petka je smrtno stradalo pet osoba, uključujući dva policajca. Ostalo troje bili su Kanaci. U petak su lokalne vlasti rekle da je situacija mirnija, nakon što su počele pristizati stotine francuskih marinaca.

Međutim, unatoč apelima političkih skupina na smirivanje - posebice stranaka koje se zalažu za neovisnost i najviše se protive planiranim promjenama glasanja - nemiri ne prestaju.

"Ne želimo dopustiti da naši ljudi nestanu, borit ćemo se dok Kanaki ne bude slobodan", govore dvojica izgrednika, koja nisu željeli biti imenovana. Stajali su u blizini kružnog toka u glavnom gradu Nove Kaledonije. Muškarci u dobi od 20 godina sukobljavaju se s policijom, ali kažu da se suzdržavaju od vandalizma.

"Mi ne pljačkamo dućane, pokušavamo reći mlađoj braći da to ne rade, da ne pale požare, ali oni više nikoga ne slušaju", kaže jedan od mladih prosvjednika.

Francuska vlada kaže kako nema sumnje da Azerbajdžan potiče napetosti u Novoj Kaledoniji unatoč golemoj geografskoj i kulturalnoj udaljenosti između kaspijske zemlje i francuskog pacifičkog teritorija. Nije ovo prvi put da Francuska optužuje Azerbajdžan da stoji iza kampanje dezinformiranja, ali Azerbajdžan odbacuje optužbe.

Otkud u priči Azerbajdžan?

Francuska vlada ukazuje na iznenadnu pojavu azerbajdžanskih zastava uz simbole Kanaka u prosvjedima, a skupina povezana s vlastima u Azerbajdžanu otvoreno podupire separatiste.

"Ovo nije fantazija. To je realnost. Žao mi je što su neki od kaledonijskih vođa koji se zalažu za neovisnost sklopili dogovor s Azerbajdžanom. To je neosporno", rekao je francuski ministar unutarnjih poslova Gérald Darmanin za televizijski kanal France 2 na pitanje miješaju li se Azerbajdžan, Kina i Rusija u događaje u Novoj Kaledoniji.

"U potpunosti odbacujemo neutemeljene optužbe. Pobijamo svaku vezu između lidera borbe za slobodu u Kaledoniji i Azerbajdžana", odgovorio je glasnogovornik azerbajdžanskog ministarstva vanjskih poslova Ayhan Hajizadeh.

Na slikama koje se dijele na društvenim mrežama neke pristaše neovisnosti nose majice s azerbajdžanskom zastavom.

Napetosti između francuske i azerbajdžanske vlade porasle su nakon rata 2020. i munjevite ofenzive koju je Azerbajdžan 2023. poveo kako bi povratio kontrolu nad svojom regijom Nagorno-Karabahom, kojom su upravljali etnički armenski separatisti.

Francuska je tradicionalni saveznik kršćanske Armenije, susjeda i povijesnog suparnika Azerbajdžana, a također i domovina velike armenske dijaspore. Darmanin je rekao da je Azerbajdžan - koji od 2003. vodi predsjednik Ilham Aliyev, nasljednik svog oca Heydara - zapravo diktatura.

Azerbajdžan je u srpnju 2023. pozvao separatiste s francuskih teritorija Martinika, Francuske Gvajane, Nove Kaledonije i Francuske Polinezije na konferenciju u glavni grad Baku. Sastanak je doveo do stvaranja Inicijativne skupine Baku, čiji je deklarirani cilj poduprijeti "francuske oslobodilačke i antikolonijalističke pokrete".

Grupa je ovog tjedna objavila izjavu osuđujući prijedlog francuskog parlamenta o izmjeni ustava Nove Kaledonije, koja omogućuje strancima koji su se doselili prije najmanje 10 godina pravo glasa na izborima. "Mi smo solidarni s našim prijateljima iz Kanaka i podupiremo njihovu poštenu borbu", objavila je Inicijativna skupina Baku.

"Kampanja dezinforrmiranja"

Raphaël Glucksmann, zastupnik koji predvodi listu francuskih socijalista na izborima za Europski parlament u lipnju, rekao je da se Azerbajdžan pokušava miješati već mjesecima. Naglasio je da su temeljni problem sporovi oko izborne reforme, a ne agitacija stranih faktora, ali i optužio Azerbajdžan da "iskorištava unutarnje probleme".

Izvor iz francuske vlade rekao je da su proazerbajdžanski računi društvenih medija u srijedu objavili montiranu snimku koja navodno prikazuje dvojicu bijelih policajaca s puškama uperenim u mrtve Kanake.

Francuska je u studenom optužila aktere povezane s Azerbajdžanom da provode kampanju dezinformiranja s ciljem narušavanja njezina ugleda zbog mogućnosti da ugosti Olimpijske igre u Parizu. Baku je također odbacio i ove optužbe.

Dominira strah

Iako je Nova Kaledonija u tri navrata odbacila neovisnost na referendumima, raskid državno-pravnih veza s Francuskom ima snažnu potporu među narodom Kanak, koji živi na ovim otocima tisućama godina. Treći i posljednji referendum održan je 2021. godine, a skupine koje se zalažu za neovisnost ga ne priznaju zato što nije prihvaćen njihov zahtjev za odgodom zbog pandemije. To je samo pridonijelo porastu nezadovoljstva.

U južnim četvrtima glavnog grada Nove Kaledonije, gdje uglavnom žive Europljani, dominira strah. Ljudi su se organizirali u kolektive i postavili barikade kako bi obranili svoje domove. Mnogi imaju oružje.

Jérômeova obitelj već nekoliko generacija živi u Novoj Kaledoniji. Stanuje u četvrti Sainte-Marie i supruga mu je iz naroda Kanak. Kaže da mu je srce slomljeno: "Susjedi su poludjeli, naoružani su i spremni pucati, a ja ih pokušavam smiriti. Kako ćemo nakon toga ponovo živjeti zajedno?"

Opozicija promjenama izbornog sustava u Novoj Kaledoniji stvara se mjesecima. Field Action Coordination Cell (CCAT), koji je osnovan u studenom prošle godine, na čelu je prosvjednog pokreta. To je ogranak Union Calédonienne, radikalnog krila stranke FLNKS koja se zalaže za neovisnost.

CCAT je razočaran nesposobnošću političara koji se zalažu za neovisnost da se njihov glas čuje i već nekoliko mjeseci mobilizira mlade ljude u radničkim četvrtima. Kada je CCAT u travnju pozvao ljude da se mobiliziraju protiv promjene izbornog zakona, deseci tisuća mahom mladih ljudi izašli su na ulice Noumée.

U zemlji obilježenoj nejednakošću i s dosta mlađeg stanovništva, poruka je bila privlačna. Nova Kaledonija ima mineralne resurse - jedan je od najvećih svjetskih proizvođača nikla - ali je bogatstvo neravnomjerno raspoređeno.

Unatoč pokušajima da se smanji nejednakost i poboljša pristup zapošljavanju, Kanaci su i dalje nedovoljno zastupljeni na položajima moći i odgovornosti. Kanaci obično imaju nižu razinu obrazovanja od neautohtonih Kaledonaca. Oni također čine većinu zatvorske populacije - što je pomoglo u raspirivanju osjećaja frustracije, posebno među mladim Kanacima koji žive u urbanim područjima.

Francuski ministar pravosuđa Eric Dupond-Moretti pozvao je tužitelje da poduzmu sve moguće mjere protiv počinitelja nasilja, a šteta počinjena u nemirima procjenjuje se na 200 milijuna eura.

Thierry de Greslan, predstavnik bolnice u Nouméi, kaže da je zabrinut za svoje pacijente zbog pogoršane situacije: "Nekoliko osoba umrlo je zbog nedostatka medicinske skrbi. Ovo je situacija urbane gerile i svake noći primamo pacijente s ranama od vatrenog oružja."