pedeset godina ´jezika´ - časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
´Obilježit ćemo pedeset godina u prosincu, kad budemo iza sebe imali čitavih pedeset godina izlaženja´, izjavio Babić, koji Jezik uređuje više od 30 godina.
Časopis Jezik počeo je izlaziti 1952., a prvi glavni urednik bio je poznati hrvatski jezikoslovac Ljudevit Jonke, koji je časopis uređivao do 1970.
Tada je uređivanje preuzeo Stjepan Babić, koji ga uređuje do danas sa četverogodišnjim formalnim prekidom, nakon Karađorđeva, kad je iz impresuma uklonjena riječ glavni urednik, a odgovorni urednik je za javnost bio Božidar Finka.
Jednogodišnji prekid u izlaženju časopisa dogodio se 1960., nakon što je uredništvo napustio Josip Hamm i izašao novosadski pravopis.
´Izlaskom toga pravopisa prilike su se znatno promijenile, jer je tada nastupilo jače unitarističko razdoblje, što se vidi i po podnaslovu sa složenim imenom jezika, koje je nosio osam godina (1961.-1969.)´, izjavio je Babić, dodavši da je kasnije bilo i težih trenutaka za hrvatski jezik.
´Najteže je bilo iza 1970., kad je prestalo izlaziti 15-tak časopisa i kad je bio priličan politički pritisak da se promijeni uredništvo našeg časopisa. Jezik je tada izlazio uz znatne teškoće, gotovo do zabrane´, izjavio je. Naglasio je kako u tom represivnom komunističkom razdoblju časopis nije zabranjen ´samo zato što su htjeli da mi budemo krivi, a ne oni, jer su znali kakav bi to odjek imalo´.
´Nama je tada bilo važnije izlaziti, nego se pokoriti. Stišali smo ton, a pretplata je pala na 1200 primjeraka´, objasnio je Babić.
Časopis je najveću nakladu, od 4500 primjeraka, imao poslije Deklaracije o položaju hrvatskoga književnog jezika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Danas je njegova naklada 2200 primjeraka, od čega 200 brojeva odlazi u inozemstvo (u BiH svega šest primjeraka) na adrese slavenskih seminara i istaknutijih Hrvata.
Glavni urednik Jezika podsjeća kako je nakon stvaranja hrvatske države bilo zahtjeva da se časopis nazove Hrvatski jezik po uzoru na časopis koji je izlazio od 1938.-1939., ali to uredništvo nije prihvatilo iz više razloga.
Ističe kako će Jezik nastaviti svoje uređivačko usmjerenje, uz pojačanu rubriku pitanja i odgovori, sadržano u podnaslovu imena te kako gotovo ni za jedan broj nema dovoljno članaka, jer se mladi ne usuđuju pisati, a starijima je teško trošiti vrijeme na članke koji će istodobno biti znanstveni i razumljivi svakom obrazovanom čovjeku.
´Stoga ispunjavam svaki broj 1/4 priloga´, kaže Babić, dodajući kako je Stjepan Ivšić, glavni urednik Hrvatskog jezika ispunjavao gotovo polovicu toga časopisa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Babić smatra kako bi hrvatski jezik trebao biti prvi hobi svakoga obrazovanog čovjeka, jer bez poznavanja jezika nema uspjeha ni u jednoj struci. Stoga upozorava na geslo: ´Hrvatski se jezik voli znanjem i zalaganjem´!
Časopis Jezik, kako je zaključno istaknuo, odigrao je važnu ulogu u širenju jezične kulture, malo je brojeva koji nisu prikazani ili komentirani u novinama, a bez njega bi u našoj kulturnoj sredini bila praznina koja se ne bi mogla nadoknaditi.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite ovdje.
Učitavanje komentara
Facebook
Google