NIKOLA Kopernik rođen je 1473. godine u gradu Toruńu, smještenom u Pruskoj, tadašnjem dijelu Kraljevine Poljske. Njegov otac, također Nikola, bio je uspješan trgovac iz Krakova, dok je majka Barbara Watzenrode potjecala iz ugledne trgovačke obitelji iz Toruńa. Nakon očeve smrti oko 1483. godine brigu o mladom Nikoli preuzeo je njegov ujak Lukaš Watzenrode, kasnije biskup.

Kopernik je započeo svoje formalno obrazovanje na Sveučilištu u Krakovu (danas Jagiellonsko sveučilište) 1491. godine, gdje je stekao temeljna znanja iz matematike i astronomije. Nakon četiri godine bez stjecanja diplome nastavio je studije u Italiji, upisavši se na Sveučilište u Bologni 1496. godine.

Tamo je proučavao kanonsko pravo, no njegov interes za astronomiju ostao je i dalje prisutan. Tijekom boravka u Bologni Kopernik je surađivao s poznatim astronomom Domenicom Mariom Novarom da Ferrarom, što je dodatno oblikovalo njegove astronomske ideje.

Razvoj heliocentrične teorije

Tijekom svojih studija i istraživanja Kopernik je postao svjestan nedostataka tadašnjeg geocentričnog modela svemira, koji je Zemlju postavljao u središte. Inspiriran radovima ranijih astronoma i vlastitim opažanjima, razvio je heliocentrični model, koji je Sunce smjestio u središte svemira dok se planeti, uključujući Zemlju, okreću oko njega. Ova revolucionarna ideja bila je u suprotnosti s dotadašnjim uvjerenjima i predstavljala je temelj za modernu astronomiju.

Objava djela De revolutionibus orbium coelestium

Kopernik je svoje najznačajnije djelo, De revolutionibus orbium coelestium (O kruženju nebeskih sfera), dovršio oko 1532. godine, no oklijevao je s objavom zbog straha od kritika i kontroverzi. Tek na poticaj svog učenika Georga Joachima Rheticusa odlučio je objaviti djelo. Knjiga je tiskana 1543. godine u Nürnbergu, a prema legendi, Kopernik je dobio primjerak na samrtnoj postelji, neposredno prije svoje smrti 24. svibnja 1543. godine.

Utjecaj i naslijeđe

Objava ove knjige označila je prekretnicu u povijesti znanosti, pokrenuvši tzv. Kopernikansku revoluciju. Iako je u početku naišla na otpor, posebno crkvenih autoriteta, Kopernikova heliocentrična teorija postavila je temelje za daljnja istraživanja astronoma poput Johannesa Keplera i Galilea Galileija. Njegov rad nije samo promijenio naše razumijevanje svemira već je i potaknuo razvoj znanstvene metode i kritičkog razmišljanja.