PRSTACI su zaštićeni zakonom. Zabranjeni su izlov, držanje, ubijanje, kupnja, prodaja, pribavljanje ili otuđivanje na drugi način, izvoz ili uvoz prstaca te oštećivanje i uništavanje njihova staništa. Ukratko, školjku koja jede kamen, kako joj latinsko ime kaže, u Hrvatskoj ne možete legalno jesti ni na koji način. Legende o prstacima iz uvoza su samo legende - legalno ih se ne može ni uvesti.

Prijavite restorane koji poslužuju prstace na desk@index.hr ili u inbox na našim Facebook stranicama.

Na njih se pravila ne odnose

No ozbiljan broj ljudi ima potrebu pohvaliti se da su žderali nešto zabranjeno. Nekoliko se puta porcijom prstaca pohvalila instagramerica Anamarija Raić. U BiH je prstace fotografirala pa na Facebooku objavila i splitska SDP-ovka Aida Batarelo koja se kasnije opravdavala da je školjke jela u državi u kojoj je to dozvoljeno.

Tim povodom popričali smo sa psihologinjom Natašom Jokić i sa psihijatrom Špirom Janovićem kako bismo doznali zbog čega se ti ljudi javno hvale nečim što ne samo da je zakonom zabranjeno nego je i pogubno za našu obalu.

>> Ne budite snobovsko smeće, ne jedite prstace. Evo kakvu štetu radite

"To je snobizam, možda čak i narcizam"

"S jedne strane u pitanju je snobizam, moglo bi se s kliničke strane reći čak i narcizam. Ti ljudi koji se hvale jedenjem prstaca žele pokazati da se pravila na njih ne odnose", objasnila nam je psihologinja Nataša Jokić motive ljudi koji se hvale jedenjem školjki zbog kojih se uništava golema količina obale. 

Psihijatar ronilac zgrožen uništavanjem podmorja

Razbijanjem kamena na obali uništava se cijeli ekološki sustav - od biljaka i životinja koje žive u stijenama, preko onih koje žive, hrane se i skrivaju na njima, do onih koje ovise o organizmima sa stijena. Primjerice, tu spadaju alge, račići koji žive u napuštenim rupama prstaca, mikroorganizmi, moruzgve i vlasulje, a indirektno i hobotnice te ribe plićaka poput salpi, špara i kneza.

"I sam sam puno ronio i vidio koliku štetu vađenje prstaca čini podmorju. Ljudi koji se hvale jedenjem prstaca žele pokazati da oni mogu raditi što drugima nije dozvoljeno. Dijelom je to posljedica društvenih mreža zbog kojih se svi želimo prikazati pametnima, uspješnima i bogatima. A pametni, uspješni i bogati, po njima, jedu prstace, iako to nije nimalo pametno", rekao je psihijatar Špiro Janović koji se s Natašom Jokić slaže u konstataciji da je to čisti snobizam.

"Hvale se time i zato što znaju da neće biti kažnjeni"

"Prije 20 godina, kada bi vas netko počastio komarčom, znali biste da vas cijeni, danas kada se komarča masovno uzgaja nikoga nije briga za tu ribu pa traže nešto što ne može svatko imati", rekao je Janović koji smatra da se ljudi hvale jedenjem prstaca i zato što znaju da neće biti kažnjeni. Kada bi bilo izvjesno da će im se naplatiti bilo kakva kazna, vjeruje, to ne bi činili. 

Cijeni se kršenje pravila

Jedenjem prstaca se na Instagramu pohvalio i Igor Peternel koji se, nakon što ga je Index razotkrio, mislio opravdati tvrdnjom da je jeo kapelunge, školjke koje samo podsjećaju na prstace. Međutim, iz fotografije koju je objavio jasno je da se na njegovom tanjuru radilo o prstacima. Peternel se, dakle, ili samo želio izvući ili pojma nije imao što jede nego se samo želio hvaliti.

"U našoj kulturi cijeni se kršenje pravila. Ljude koji se povinuju pravilima smatra se, kolokvijalno rečeno, papcima. Objavljivanjem fotografije s tanjurom prstaca oni žele kazati da mogu raditi što žele i da su njihova prava veća od prava nekog drugog čovjeka", zaključila je psihologinja Nataša Jokić.

Index je prošlog tjedna razotkrio zagrebački restoran Bonaca koji bez imalo srama servira prstace i za njih izdaje lažni račun, a s kampanjom za spas obale i prstaca ćemo nastaviti i dalje.