NAKON što je Vlada RH u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu, popričali smo s Tinom Gazivodom, članom Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, koji je u razgovoru za Index prokomentirao prijedlog zakona.

"Novi prijedlog je u većim segmentima iskaz jednog stava unutar sigurnosno-obavještajne zajednice, prema kojem još važeći uvijek zakon o sigurnosnim službama otišao predaleko u zaštiti ljudskih prava građana i građanki ove zemlje, te da je jednostavno prenormiran do te mjere da je počeo ugrožavati efikasnost rada sigurnosnih službi. U novom prijedlogu su dvije pozivitne stvari: prije svega, kad je riječ o obavijesnim razgovorima, prihvaćeno je to da se mora tražiti suglasnost osobe s kojom se vodi razgovor za snimanje razgovora, te je općenito bolje definirana procedura vezana za takve slučajeve, što je posljedica slučaja Puljiz." - ustvrdio je Gazivoda u razgovoru za Index.

"Druga pozitivna stvar je što je, nakon što su nekoliko odvjetnika ali i pučki pravobranitelj doveli u pitanje ustavnost uredbe iz svibnja 2003, kojom se regulira pitanje izlista telefonskih razgovora, to pitanje sada regulirano kroz sam zakon. Međutim, izlist telefonskih razgovora i praćenje osoba na javnim prostorima, kao i međunarodnih telekomunikacija se smatraju blažim oblicima ograničenja ljudskih prava. U takvim slučajevima odobrenje daju ravnatelji nadležnih službi, a ne Vrhovni sud. S druge strane, samo prisluškivanje telefonskih razgovora, otvaranje poštanskih pošiljki i nadzor zatvorenih prostorija se opravdano smatraju težim kršenjima ljudskih prava, za koje odobrenje daje Vrhovni sud." - dodao je Gazivoda, pa istaknuo jednu zamjerku novom prijedlogu Zakona.

"Po meni, sporno je pitanje treba li praćenje međunarodnih telekomunikacija i osoba na javnim prostorima treba biti odobravano bez neke sudske instance." - ustvrdio je član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi, da bi nam potom rekao riječ-dvije o nadzoru rada tajnih službi, naravno po novom prijedlogu Zakona.

"U novom prijedlogu pojačan je unutarnji nadzor, parlamentarni nadzor je otprilike na istoj razini kao dosad, s time da je rečeno da će od sljedećeg mandata mjesto predsjednika Odbora pripasti oporbi, dok su smanjene su ovlasti civilnog nadzora. Reagirajući na kritike organizacija za ljudska prava i nekih medija, Vlada je odlučila da se otvori mogućnost da Vijeće za građanski nadzor može samoinicijativno pokenuti postupak nadzora, a ne samo na temelju predstavki građana i udruga građana." - kazao je Gazivoda.

"Ono što u smislu tog nadzora ostaje otvoreno jest sljedeće: hoće li će članovi nekog budućeg Vijeća za građanski nadzor tijekom nadzora biti u mogućnosti dobiti uvid u svu dokumentaciju koja se tiče pojedinog slučaja, pa tako i onu koja nosi oznaku državne tajne. Budući da nisam još vidio cijeli prijedlog, ne mogu reći pouzdano, ali bojim se nije uvažen prijedlog aktualnog Vijeća za civilni nadzor, da se za članove budućeg Vijeća obavi sigurnosna provjera kako bi mogli vršiti uvid u dokumente koji nose oznaku državne tajne, jer se bez uvida u sve dokumente ne može kvalitetno vršiti nadzor." - zaključio je Gazivoda.