PREDSJEDNIK HDZ-a Andrej Plenković na premijerskom se mjestu održao više od tri i pol godine iako je samo nekoliko mjeseci nakon izbora 2016. godine izgledalo da će njegova vlada pasti zbog raskidanja koalicije s Mostom. No Plenković se snašao, primamio je HNS koji je jedva dočekao da se dokopa većeg dijela vlasti nego što po rejtingu i rezultatima zaslužuje, uskočio je USKOK-ov optuženik Milan Bandić s marljivim kupovanjem žetončića, predstavnici manjina su ostali uz vlast i HDZ je nastavio vladati. Sada želi odmah na izbore.

>> Izvor iz HDZ-a: Parlamentarni izbori bit će 5. srpnja, nema se što čekati

Na sve je načine izbjegavao izbore, sad ih želi

Iako su mu mediji na čelu s Indexom počistili pola vlade, Plenković je ostao premijer uglavnom nadomjestivši nesposobne i pokvarene ministre jednako ili više nesposobnima, ali lojalnima i koliko-toliko čistima. Nakon toliko napora da se održi na vlasti, Plenkoviću se odjednom žuri na izbore.

Ne prijevremene, jer smo od 1. siječnja u izbornoj godini i kada god se u njoj održe izbori, oni neće biti prijevremeni nego redovni. No šef HDZ-a ne želi čekati krajnji ustavni rok za raspuštanje sabora i raspisivanje izbora. Želi nas direktno iz neproglašenog izvanrednog stanja poslati na birališta. Očajnički želi izbore u srpnju, prije nego što nas kriza pogodi svom silinom.

Potpredsjednik HDZ-a kaže da je "realno i objektivno" da izbori budu na ljeto

"Realno je i objektivno da izbori budu na ljeto", rekao je jučer potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić. Teško je vjerovati da bi takvo što izgovorio bez razgovora, dogovora i dozvole šefa stranke. Mirne duše, stoga, možemo zaključiti da Anušić govori što Plenković misli, a Plenković, naravno, misli više nego što govori.

"Mi smo u izbornoj godini, bili izbori u lipnju, srpnju ili rujnu, to su male nijanse", rekao je sam Andrej Plenković naznačivši mogućnost izbora već u lipnju, što je iznimno kratak rok. Početak ili najkasnije polovica srpnja realnije su opcije. Šefu HDZ-a žuri se jer će njegov osobni, ali i stranački rejting početi padati kako vrijeme bude odmicalo, a kriza bude očitija. Odraditi izbore na vrijeme esencijalno je za osvajanje još jednog mandata. 

>> Kako je Plenković iskoristio pandemiju za politički preokret

Sabor se vrlo brzo mora raspustiti

Ustavne odredbe, naime, kažu da se izbori moraju održati najranije 30, a najkasnije 60 dana od raspuštanja sabora. Ako bi se sabor raspustio već u ponedjeljak, to bi značilo da se izbori ne mogu održati prije 4., odnosno 7. lipnja jer se izbori u pravilu održavaju nedjeljom.

Plenković pritom mora računati i s predsjednikom Zoranom Milanovićem koji može odugovlačiti s raspisivanjem izbora i odrediti da se oni održe 60 dana nakon raspuštanja sabora. Tako bismo već bili u srpnju i zato se Plenkoviću žuri da vladajuća koalicija što prije donese odluku o raspuštanju parlamenta.

Poduzetnici dolaze s deset novih zahtjeva

Međutim, ekspresno raspuštanje sabora moglo bi značiti kataklizmu za ekonomiju. Već ovoga četvrtka Udruga Glas poduzetnika premijeru će uručiti listu s deset novih zahtjeva, nužnih mjera i promjena zakona za preživljavanje krize, bolje rečeno depresije, koja nam slijedi.

"Hitno se mora smanjiti PDV za sve turističke i ugostiteljske usluge na pet posto. Moraju se ukinuti parafiskalni nameti koji guše poslovanje i ostaviti poduzetnicima više novca da investiraju i zapošljavaju", rekao je za Index Hrvoje Bujas iz Udruge Glas poduzetnika, koja je, za razliku od Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, uspjela od vlade iskamčiti učinkovitije i šire privremene mjere za spas gospodarstva.

Sada te mjere treba pretočiti u zakone jer kriza neće biti ni kratka ni laka. Moraju se znati pravila igre na dulji rok od mjesec, dva ili tri. 

Tko će donositi zakone usred krize ako se sabor uskoro raspusti?

No ako se sabor raspusti, nema tko donijeti zakone i vlada do izbora upravlja po postojećima, nakon izbora se čeka formiranje većine, predsjednik treba dati nekome mandat za sastavljanje vlade i, na koncu, ta vlada mora dobiti povjerenje u saboru. Sve to može trajati mjesecima, a Hrvatska nema vremena čekati. Ne bi bilo dobro ni da zakoni za spas ekonomije i spašavanje građana Hrvatske od najdublje bijede budu predmet predizbornih obećanja, laži i manipulacija.

"Nama nije namjera politički se aktivirati, postati stranka ili kandidirati se na izborima, ali jasno je da imamo snagu i da svatko od nas može podržati onu stranku koja nas uspije uvjeriti da će ispuniti naše zahtjeve", govori nam Bujas. I sam je svjestan da obećanja političara malo vrijede.

"Napravit ćemo sve što možemo da se naši zahtjevi što prije ispune", rekao je Bujas u razgovoru za Index.

Zašto se Plenkoviću toliko žuri s izborima?

Vladajućima se iznimno žuri na izbore jer su svjesni da jednom kada građani osvijeste u kolikim je Hrvatska problemima, kada shvate da nema priljeva deviza od turističke sezone, i ako im se u to još slije veći povratak iseljenih koji bi mogli u ostatku Europske unije ostati bez posla, neće imati velikih šansi za pobjedu na izborima. Sada imaju izvrstan rejting dobiven na krilima Nacionalnog stožera civilne zaštite i njihovog upravljanja pandemijom, no i to se vrlo brzo može promijeniti jer su građani sve više nezadovoljni nejasnim, polovičnim, kontradiktornim i izravno štetnim mjerama koje se posljednjih dana uvode.

"Potpuno su opsjednuti izborima. Ne razmišljaju ni o čemu drugom niti im je išta drugo važno", sažeo je za Index dobro upućeni izvor iz vrha jednog ministarstva koje vodi HDZ-ovac. Sve što čine, svi potezi koje vuku i sve mjere koje uvode potpuno su podređene izborima.

Ekonomistica Pribičević: Raspuštanje sabora je suspenzija jedinog tijela koje može donijeti reforme sad kad najviše trebaju

"Ja bih ove mjere sa stajališta javnih financija nazvala Potemkinovim selima. Dakle, funkcioniraju sada, ali ne znamo kako ćemo ih već sada financirati, a kamoli ako ovo potraje duže", rekla nam je o vladinim mjerama za ekonomiju ekonomistica Vedrana Pribičević pa dodaje da se šefu HDZ-a žuri na izbore kako bi kapitalizirao relativni uspjeh Kriznog stožera.

"Plenković želi na izbore dok još ima za plaće"

"Plenković se nada da bi HDZ mogao dobiti čvrstu većinu, a to bez potpore sindikata ne može. Zato hoće na izbore dok još ima za plaće", rekla je Vedrana Pribičević, zaključujući da je cijena koju ćemo platiti za HDZ-ov uspjeh na izborima iznimno velika u situaciji u kojoj nemamo vremena za čekanje.

Opozicija može samo gledati kako ju HDZ gazi

Za još jednu pobjedu na izborima HDZ je spreman napraviti sve, a opozicija trenutno može samo promatrati kako ju gazi. SDP je posebno loše ušao u krizu s koronavirusom. Umjesto da su premijeru pružili podršku, bez obzira na politička neslaganja, i tako uzeli barem djelić aure spasitelja, oni su na prvu ušutjeli, a onda počeli prigovarati, što nije dobro primljeno kod birača.

Sada se mogu samo uzaludno nadati da će Plenković napraviti istu pogrešku kao Zoran Milanović 2016. godine kada je HDZ-u dao cijelo ljeto da izabere novog predsjednika, konsolidira se nakon debakla s Tomislavom Karamarkom i ostvari za tadašnje vrijeme izvrstan rezultat na izborima.

Zagrepčani čekaju svoj zakon

Osim poduzetnika i njihovih zaposlenika, još jedna grupa građana ne može čekati sljedeću vladu. To su stanovnici Zagreba i okolice pogođeni potresom. Njima je u prvim danima nakon potresa obećana pomoć i donošenje zakona po uzoru na onaj po kojem je nakon katastrofalnih poplava obnovljena Gunja, no taj zakon još uvijek nije donesen.

Vladajući su ga obećali, ali nikako da ga puste u proceduru. Prođe li dovoljno vremena, taj zakon će biti zaboravljen, a svi oni koji su ostali bez svojih domova prepušteni sami sebi i lešinarskim špekulantima nekretnina koji već tjednim kruže po Zagrebu nudeći sitan novac za zemljišta, kuće i stanove. 

HDZ bi morao štedjeti, a dobar dio njegovih birača ovisi upravo o tom novcu

Ako pak HDZ pokaže mrvicu odgovornosti i izglasa zakone koji će jamčiti opstanak gospodarstva i obnovu Zagreba, svi ćemo moći puno mirnije ući u predizbornu kampanju. Čvrsti, korisni i jasni zakoni, koji bi jamčili uštede poduzetnicima, te smanjivanje trošenja proračunskog novca na besmislice HDZ-u, međutim, ne odgovaraju. 

Dobar dio njihovih birača izravno ovisi baš o tom novcu i HDZ im se ne smije zamjeriti jer bi se lako mogli okrenuti populističkim opcijama na desnici. 

Vuk Vuković: Odlično bi bilo da imamo zakone, a nemamo vladu

Za Hrvatsku bi, smatra naš ekonomist Vuk Vuković, bilo najbolje da dobijemo potrebne zakone i da se nakon izbora što teže formira parlamentarna većina i nova ili ista vlast.

"Rezultati izbora opet bi mogli proizvesti neizvjesnost oko toga tko će formirati vladu, odnosno da se opet nađemo u situaciji dugih pregovora o postizbornim koalicijama. Takva situacija čak bi, zanimljivo, mogla i pomoći gospodarstvu. Zadnji put kada se to događalo represivni aparat inspektora nije nikoga maltretirao i nisu se donosile štetne odluke ni besmisleni zakoni", rekao je za Index ekonomist Vuk Vuković.

I u pravu je. U vrijeme tehničke vlade Tihomira Oreškovića Hrvatska je bila u kratkom razdoblju optimizma i relativno ležernog poslovanja. Tehnička vlada nije imala puno manevarskog prostora, ali ni pritiska. 

"Prije takve situacije idealno je da se donesu odluke o maksimalnom rasterećenju gospodarstva, poput ukidanja svih parafiskalnih nameta i ostalih promjena poreznog sustava", zaključio je Vuković.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.