KINA je za ovogodišnji gospodarski rast postavila nizak cilj od oko 5 posto, pokazalo je izvješće kineske vlade objavljeno na početku godišnjeg zasjedanja kineskog parlamenta.

Kineski BDP narastao je prošle godine za samo tri posto, što je jedan od najslabijih rezultata u posljednjim desetljećima, smanjen pod pritiskom mjera uvedenih zbog covida-19, krize u nekretninskom sektoru, gušenja privatnog poduzetništva i smanjene potražnje za kineskim izvozom.

U izvješću na početku zasjedanja, koje će trajati do 13. ožujka, premijer Li Keqiang naglasio je potrebu za gospodarskom stabilnošću i povećanjem potrošnje, postavljajući kao cilj otvaranje oko 12 milijuna radnih mjesta u gradovima ove godine, što je povećanje u odnosu na prošlogodišnji cilj od 11 milijuna.

"Prioritet nam moraju biti oporavak i povećanje potrošnje", rekao je Li u govoru na početku zasjedanja, koji je trajao nešto manje od jednog sata, te dodao da se "prihodi stanovnika gradova i sela moraju ojačati kroz višestruke kanale".

Ovogodišnji cilj rasta od oko 5 posto niži je od prošlogodišnjeg cilja koji je bio oko 5.5 posto.

Povećanje proračuna za vojsku za 7.2 posto

U ovoj godini Kina planira povećati proračun za vojsku za 7.2 posto, što je neznatno više u odnosu na prošlu godinu, dok premijer Li istodobno traži jačanje spremnosti na borbu kineskih oružanih snaga.

Peking, kako je najavljeno, za obranu namjerava potrošiti 225 milijardi dolara, a kao ni proteklih godina nisu iznesene pojedinosti, nego samo ukupan iznos i stopa povećanja.

Govoreći o kineskim oružanim snagama, Li je rekao da bi se trebale više posvetiti uvježbavanju u uvjetima borbe i povećati borbenu spremnost.

"Naše oružane snage, usredotočene na obilježavanje stogodišnjice Narodne oslobodilačke vojske u 2027. godini, morale bi se pripremati za vojne operacije i jačati borbenu spremnost", rekao je Li.

Kina ima najveću vojsku na svijetu i njezin razvoj i strateške namjere Pekinga uzrok su za zabrinutost u regiji i u Washingtonu.

Peking redovito tvrdi da za vojsku i obranu izdvaja razmjerno nizak postotak BDP-a te da kritičari Kinu žele proglasiti prijetnjom svjetskom miru.

Oružane snage morale bi razviti nove vojne strateške smjernice, posvetiti više energije uvježbavanju u uvjetima borbe i pojačati rad vojske u svim smjerovima i domenama, dodao je Li.

"Mirno ponovno ujedinjenje" s Tajvanom

Govoreći o Tajvanu, kineski premijer rekao je da bi Kina morala promicati miroljubiv razvoj odnosa s Tajvanom i predložiti proces kineskog "mirnog ponovnog ujedinjenja", ali i poduzeti odlučne korake da se usprotivi neovisnosti Tajvana.

Kina, koja tvrdi da je Tajvan njezin teritorij, pojačala je vojnu aktivnost u blizini otoka tijekom protekle tri godine reagirajući na ono što naziva "tajnim dogovorom" između Taipeija i Washingtona, glavnog međunarodnog dobavljača oružja za Tajvan.

Li je rekao da Peking i dalje ustraje na načelu "jedne Kine", po kojemu je Tajvan dio Kine.

Vlada bi trebala "poduzeti odlučne korake i usprotiviti se tajvanskoj neovisnosti te promicati ponovno ujedinjenje", rekao je Li na početku zasjedanja, na kojem sudjeluje 2948 delegata.

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen više je puta nudila razgovore s Kinom, koja ih je odbijala tvrdeći da je ona separatistica.

Tajvanska vlada oštro se protivi kineskim pretenzijama i tvrdi da samo stanovnici tog otoka, kojih je oko 23 milijuna, mogu odlučiti o svojoj budućnosti.