U UMJERENIM plićacima Sredozemlja, nekoć živahne crvene i ljubičaste koraljne šume koje su ključno stanište za biološku raznolikost sada su blijede i krhke, transformirane u kosture, a sve zbog rekordnih ljetnih temperatura, kažu znanstvenici.

"Pogoršanje je došlo tako brzo"

Držeći gole grane gorgonskog koralja, Tristan Estaque iz organizacije za očuvanje mora Septentrion Environnement vraća se očajan s istraživačkog ronjenja uz obalu Marseillea u južnoj Francuskoj.

"Ovo je strašno, pogoršanje je došlo tako brzo", rekao je Estaque za AFP.

Ronilačka istraživanja prije samo dva mjeseca otkrila su netaknuti krajolik, pun lepeza gorgonskog koralja s ljubičastim resama. Sada je to šuma duhova, ističe Estaque, s veličanstvenim lepezama uglavnom bez živog tkiva.

"Zamislite drvo bez lišća"

"Zamislite drvo na kojem više nema lišća, nema više kore", govori Estaque.

Gorgonski koralji, koji imaju fleksibilne kosture prekrivene polipima, nalaze se diljem planeta. Za one pronađene u Mediteranu kaže se da stvaraju "šume", u kojima se skriva cijeli niz životinjskih vrsta. Ali izrazito su osjetljivi na ljudske aktivnosti.

Ribarske mreže, sidra i neoprezni ronioci mogu potrgati njihove osjetljive strukture, dok izloženost kontinuiranoj i jakoj toplini može biti smrtonosna. Morski toplinski valovi sve su češći, navodi se u ovogodišnjem izvješću UN-ovih klimatskih stručnjaka.

Temperatura mora išla je do 30 stupnjeva

Ovog ljeta veliki morski toplinski val pogodio je zapadni Mediteran. Voda je bila do pet stupnjeva Celzija toplija od normalne, prema Mercator Ocean Internationalu, organizaciji koja vodi europsku službu za praćenje oceana. Temperatura mora ponegdje je dosegla 30 stupnjeva.

Nedavna istraživanja Septentrion Environnementa pokazala su da je od tada uginulo između 70 i 90 posto populacije crvenih gorgonija oko Marseillea. Učinak je bio poput "podvodnog pakla", prema Soleneu Basthard-Bogainu, još jednom od stručnjaka iz spomenute organizacije.

I nije se to dogodilo samo blizu južne francuske obale. Smrtnost gorgonija također je primijećena na španjolskim obalama i oko talijanskog otoka Sardinije, navodi Stephane Sartoretto iz francuske istraživačke agencije Ifremer.

Čini se da snaga udara varira ovisno o dubini koralja. Uz obalu francuskog nacionalnog parka Calanques, prošaranu stjenovitim uvalama i plitkim staništima gdje se gorgonije nalaze na dubini od samo šest metara, odumiranje je bilo posebno intenzivno. Na Balearskim otocima koralji žive dublje, na 40 metara, pa su stoga manje pogođeni, kaže Sartoretto.

Stradale su spužve i školjkaši

Osim gorgonija stradale su i spužve i školjkaši. Morski toplinski val također je pogodio uzgoj dagnji. Oko 150 tona komercijalnih dagnji i 1000 tona mladih dagnji - za urod sljedeće godine - izgubljeno u Španjolskoj tijekom ljeta.

Pad temperatura u Sredozemnom moru mogao bi pomoći u spašavanju koralja koji su bili pošteđeni tijekom ljetnog odumiranja, smatra Basthard-Bogain, iako je zabrinut da su svi patogeni koji su se možda proširili zbog vrućine i dalje prisutni u ovim vodama.

Strahuje se i da se ne može isključiti još jedno vruće razdoblje prije kraja jeseni. Sartoretto kaže da se brine da bi višestruka razdoblja toplinskog stresa mogla biti razorna za koralje.

"Možemo se zapitati o mogućnosti njihova nestanka", kaže Sartoretto, dodajući da je njihova stopa reprodukcije vrlo spora: "Kao nakon šumskog požara na kopnu, trebat će im desetljeća da se obnove".