JULIUS Robert Oppenheimer rođen je 22. travnja 1904. u New Yorku u obitelji židovskih imigranata. Njegov otac Julius Seligmann Oppenheimer bio je uspješan uvoznik tekstila, dok je majka Ella Friedman bila umjetnica.

Oppenheimer je od malih nogu pokazivao iznimnu intelektualnu nadarenost. Nakon završetka srednje škole Ethical Culture Society School upisao je Sveučilište Harvard, gdje je diplomirao kemiju 1925. godine. Unatoč diplomi iz kemije, njegova strast prema fizici odvela ga je na daljnje studije u Europu. Doktorat iz fizike stekao je 1927. godine na Sveučilištu u Göttingenu, pod mentorstvom Maxa Borna.

Po povratku u Sjedinjene Američke Države Oppenheimer je započeo akademsku karijeru na Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyju i Kalifornijskom institutu za tehnologiju. Njegov rad obuhvaćao je područja kvantne mehanike i nuklearne fizike. S Maxom Bornom razvio je Born-Oppenheimerovu aproksimaciju, ključnu za razumijevanje molekularnih valnih funkcija. Također je dao značajan doprinos teoriji kozmičkih zraka i istraživanju neutronskih zvijezda i crnih rupa.

Projekt Manhattan i atomska bomba

Tijekom Drugog svjetskog rata Oppenheimer je imenovan za direktora laboratorija Los Alamos u sklopu tajnog Projekta Manhattan, čiji je cilj bio razvoj prve atomske bombe. Njegovo vodstvo i znanstvena stručnost bili su ključni za uspjeh projekta.

Prva uspješna detonacija atomske bombe, poznata kao test Trinity, izvedena je 16. srpnja 1945. u Novom Meksiku. Oppenheimer je tom prilikom citirao stihove iz hinduističkog teksta: "Sada sam postao smrt, razarač svjetova."

Nakon što je odbio razviti novu bombu, dobio je otkaz

Poslije rata Oppenheimer je postao direktor Instituta za napredne studije u Princetonu i predsjednik Generalnog savjetodavnog odbora pri Komisiji za atomsku energiju SAD-a. Zalagao se za međunarodnu kontrolu nuklearne energije kako bi spriječio utrku u naoružanju sa Sovjetskim Savezom. Njegovo protivljenje razvoju hidrogenske bombe, uz ranije veze s članovima Komunističke partije, dovelo je do sumnji u njegovu lojalnost.

Tijekom saslušanja 1954. godine Oppenheimeru je oduzeta sigurnosna dozvola, što je označilo kraj njegove izravne uključenosti u vladine projekte.

Unatoč profesionalnim poteškoćama, Oppenheimer je nastavio predavati, pisati i pridonositi znanosti. Godine 1963. dodijeljena mu je nagrada Enrico Fermi kao znak političke rehabilitacije. Preminuo je 18. veljače 1967. u Princetonu, u New Jerseyju.