Porast broja stanovnika u Njemačkoj
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PREMA podacima Saveznog ureda za statistiku u Njemačkoj trenutno živi 82,6 milijuna stanovnika što je oko 170.000 više nego u istom razdoblju prošle godine.
Iako je broj umrlih sa 828.541 smrtna slučaja još uvijek viši od broja rođenih (734.475 novorođenih), broj stanovnika raste zahvaljujući pojačanom useljavanju u Njemačku.
U prošloj je godini useljenički suficit iznosio nešto više od 200.000 osoba. U posljednjih pet godina u Njemačku godišnje u prosjeku useli između 700.000 i 900.000 stanovnika dok istovremeno zemlju napusti između 600.000 i 700.000 stanovnika.
Od godišnjeg broja useljnika oko 200.000 otpada na tzv. kasne povratnike tj. građane njemačke etničke skupine uglavnom s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Njihovo useljavanje je početkom devedesetih poticala demokršćanska vlada Helmuta Kohla dok se od dolaska socijaldemokratsko - zelene vlade na vlast taj proces nastoji usporiti uvođenjem dodatnih uvjeta za useljavanje poput poznavanja njemačkog jezika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Među 7,3 milijuna stranaca koji žive u Njemačkoj je još uvijek najveći broj, 1,5 milijuna, onih koji posjeduju tursku putovnicu. Na drugom mjestu se nalaze državljani Srbije i Crne Gore sa 627.000 dok hrvatski državljani s 223.000 stanovnika predstavljaju šestu po redu najveću useljeničku skupinu iza Talijana, Grka i Poljaka.
Vlada Gerharda Schroedera je 1. siječnja planirala uvesti useljenički zakon koji je trebao regulirati useljavanje prilagođeno potrebama društva ali je zbog otpora saveznih pokrajina u kojima je na vlasti demokršćanska Unija u gornjem domu parlamenta Bundesratu zakonska procedura vraćena na početak.
Iako je broj umrlih sa 828.541 smrtna slučaja još uvijek viši od broja rođenih (734.475 novorođenih), broj stanovnika raste zahvaljujući pojačanom useljavanju u Njemačku.
U prošloj je godini useljenički suficit iznosio nešto više od 200.000 osoba. U posljednjih pet godina u Njemačku godišnje u prosjeku useli između 700.000 i 900.000 stanovnika dok istovremeno zemlju napusti između 600.000 i 700.000 stanovnika.
Od godišnjeg broja useljnika oko 200.000 otpada na tzv. kasne povratnike tj. građane njemačke etničke skupine uglavnom s područja bivšeg Sovjetskog Saveza. Njihovo useljavanje je početkom devedesetih poticala demokršćanska vlada Helmuta Kohla dok se od dolaska socijaldemokratsko - zelene vlade na vlast taj proces nastoji usporiti uvođenjem dodatnih uvjeta za useljavanje poput poznavanja njemačkog jezika.
Među 7,3 milijuna stranaca koji žive u Njemačkoj je još uvijek najveći broj, 1,5 milijuna, onih koji posjeduju tursku putovnicu. Na drugom mjestu se nalaze državljani Srbije i Crne Gore sa 627.000 dok hrvatski državljani s 223.000 stanovnika predstavljaju šestu po redu najveću useljeničku skupinu iza Talijana, Grka i Poljaka.
Vlada Gerharda Schroedera je 1. siječnja planirala uvesti useljenički zakon koji je trebao regulirati useljavanje prilagođeno potrebama društva ali je zbog otpora saveznih pokrajina u kojima je na vlasti demokršćanska Unija u gornjem domu parlamenta Bundesratu zakonska procedura vraćena na početak.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati