Screenshot: HRT

DOKUMENT koji je objavilo Plenkovićevo Povjerenstvo za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima bio je tema sinoćnje emisije Otvoreno. U njoj su zapravo povjesničari raspravljali o pozdravu Za dom spremni i kontekstu u kojem se on koristi. Jasno, to je dovelo do suprotstavljenih mišljenja.

U HRT-ovoj emisiji tako su gostovali Ivan Lučić, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, Tvrtko Jakovina, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata i Davor Derenčinović, predsjednik Akademije pravnih znanosti s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Ivo Lučić je govorio o radu Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

"Prihvatili smo zaključak koji je za pojedine članove Vijeća prihvatljiv, dok je za pojedince samo djelomično prihvatljiv", rekao je.

Lučićevo izdvojeno mišljenje odnosit će se na obilježja komunističkog režima. Kazao je kako Vijeće svojim djelovanjem nije željelo doći do apsolutne istine ili nametati rješenja te da se radilo u atmosferi protivljenja zabranama.

"Mislimo da je puno korisnije i društveno svrsishodnije razvijati kulturu dijaloga, osjećaja prema žrtvama i informirati mlade kroz obrazovni sustav o karakteru režima o kojima smo govorili", kazao je.

Napomenuo je i kako se u najvećoj mjeri raspravljalo o simbolima te upozorio kako problem ostaje njihova višeznačnost.

"Jedni tvrde da je zvijezda petokraka simbol antifašističke borbe, a drugi smatraju da je slogan Za dom spremni  na neki način pročišćeni kroz Domovinski rast jer su ga koristili pripadnici HOS-a", rekao je Lučić te istaknuo kako je on zagovornik da se oba simbola stave u kontekst svog pozitivnog djela te da imaju ograničeno pravo u javnosti.

Nazor o Čavoglavama

U rad Vijeća, uključen je bio i Ante Nazor.

"Ako smo Bojnu Čavoglave pjevali na određen način u ratu, nema razloga da ju drugačije pjevamo sada", rekao je Nazor.

On bi sve simbole totalitarnih sustava pohranio u muzeje no iznimku bi napravio sa simbolima partizanskog pokreta i kontekstualiziranim amblemom HOS-a.  Naglasio je važnost kontekstualizacije i kazao je kako nema problem sa zvijezdom petokrakom dok ju se povezuje s antifašizmom.

"Nama smetaju zvijezde pod kojima je počinjen zločin i za vrijeme Drugog svjetskog rata, u poraću i 91. godine", kazao je Nazor. Zaključio je da suvremena Republika Hrvatska ima i suvremeno znakovlje te bi nam oni trebali biti nit kojom ćemo se voditi u budućnost.

No Tvrtko Jakovina se pita  kako onda razdvojiti značenja simbola zvijezde petokrake. Sudska praksa će vjerojatno nastaviti kao i dosad - nakon godinu dana smo ostali na istoj poziciji, rekao je. Dobrim ocjenjuje činjenicu da nije došlo do izjednačavanja nedemokratskih režima o kojima se raspravljalo jer kako kaže, da se naglasi razlika komunističkog režima koji je imao razlike i mijene i koji se nije mogao izjednačiti s ustaškim pokretom, rekao je Jakovina. 

"Ostaje nejasno što se događa s pločom u Jasenovcu, može li se ona iz Novske vratiti u Jasenovac. Tko će biti ti posebni uvjeti? U kojim uvjetima i mjestima HOS može imati svoja obilježja? Hoće li to biti posebni referent za petokraku i Za dom spremni u svakoj općini"? pitao se Jakovina.

Davor Derenčinović smatra da je Vijeće raspravilo o pitanjima zbog kojih je hrvatsko društvo duboko podijeljeno. Kazao je kako u pravnom okviru već postoji niz zakona koji parcijalno reguliraju ovu tematiku. Derenčinović je rekao kako mu je drago da zaključci vijeća nisu na tragu zabrana nego izgradnje cijelog sustava: pravosuđa, škola, istraživanja s naglaskom na nenormativnim mjerama.

Svađa oko Tuđmana

U jednom dijelu emisije povela se rasprava o zabrani petokrake. Voditelj Mislav Togonal pitao je Tvrtka Jakovinu treba li zabraniti petokraku na određenim mjestima stradanja, primjerice na Ovčari ili u Kočevskom Rogu.

"Gdje ju vidite?"? pitao je Jakovina.

"Dakle, ako netko dođe na komemoraciju provocirati s titovkom, s crvenom petokrakom", rekao je Togonal.

"A dođe li netko na komemoraciju s Tuđmanovom slikom iz 1960. godine u generalskoj uniformi? Je li to provokacija?",protupitanjem mu je odgovorio Jakovina.

"Mogu ja sad odgovoriti. Ovo ja smatram provokacijom, ta priča o Tuđmanovoj slici iz šezdesetih. Tuđman šezdesetih nije nosio nikakvu partizansku uniformu, nosio je 40-ih i 50-ih. Šezdesetih je već bio disident, on je do 90-ih bio dvaput u zatvoru. On se uspio distancirati od toga, on je evoluirao", ubacio se Jelić.

Dalje se, rasprava, jasno, nastavila o Tuđmanu i tome što je Tuđman radio u Jugoslaviji.

Nešto kasnije, rasprava se vratila na HOS i Tuđmanov odnos prema njemu.

"HOS je utopljen u HV, Tuđman je zabranio taj znak. Mislim da je naglašavanje HOS-a u isto vrijeme stavljanje u drugi plan svih onih brojnijih koji su se borili. Isto tako znamo da oni nisu izmislili pozdrav Za dom spremni jer su krivo pročitali libreto neke opere, nego je bilo jasno na što su mislili. To je problem s tim ispranim značenjem ZDS-a", rekao je Jakovina, na što mu je netko dobacio da je danas najveći tuđmanist.