U PONEDJELJAK je na Znanstvenom klubu, održanom na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, predstavljen projekt LOréala i UNESCO-a "For Women in Science". Prije nekoliko dana u Parizu je dodijeljena vrijedna stipendija hrvatskoj znanstvenici Aniti Kriško što je ujedno bio i povod organiziranja Znanstvenog kluba na temu "Doprinos hrvatskih znanstvenica svjetskoj mreži znanja".

Uz predstavnika LOréala, gospodina Novakovića i predsjednika odbora za znanost hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture RH, akademika Paara, sudionicima se obratio i predstavnik Ministarstva znanosti, državni tajnik Dražen Vikić Topić koji je podržao spomenuti projekt i čestitao dobitnici, kao i glasnogovornik Instituta Ruđer Bošković, Duje Bonacci koji je pozdravio skup.

Projekt "For Women in Science" prije svega potiče i podupire istraživanja žena znanstvenica, a danas je predstavljeno njih pet koje su svojim istraživačkim radom i projektima uvelike pridonijele razvoju i priznanju hrvatske znanosti kod nas i u inozemstvu. O publiciranju kao vrlo važnom segmentu istraživanja govorila je prof.dr.sc.Ana Marušić, glavna urednica Croatian Medical Journala. Rezultati prijavljenih istraživanja valjani su jedino ako se objave u stručnoj publikaciji bez obzira na pozitivne ili negativne rezultate.

U znanosti postoji glavni tijek znanosti  - mainstream i znanstvena periferija u koju se ubraja i Hrvatska zbog nedostatne kritične mase znanstvenica, često zbog financijskih ili jezičnih barijera. Časopisi kao Croatian Medical Journal dokaz su da postoje vrijedni znanstveni rezultati u Hrvatskoj prepoznati u svjetskoj javnosti. Ovaj je časopis predstavnik Vancouverske skupine što je priznanje i hrvatskoj zajednici. Po njezinom mišljenju treba aktivije raditi na uključivanju žena u znanost, naime 70% studenata medicine su žene, no u akademskom životu je svega 30% žena zastupljeno u nastavnim znanjima.

Doc.dr.sc. Astrid Krmpotić upoznala je javnost s projektom kojeg provode na Medicinskom fakultetu u Rijeci, a za koji je dobila od Medicinskog instituta Howard Hughes potporu od 500.000 dolara. Na taj natječaj namijenjen regijama srednje Europe, Baltičkih zemalja i Ukrajine bilo je prijavljeno 400 projekata, a odabrano svega njih 28.  Istraživanje će se provoditi pet godina.

Dr.sc. Jasenka Piljac Žegarac, molekularna biologinja s Instituta Ruđer Bošković, do sada se u svom radu nije susrela s diskriminacijom žena, no često joj je problem bila njezina mladost, te smatra da bi se u obzir trebali uzimati i konkretni rezultati, a ne samo dob znanstvenica. Njezin je projekt u kojem je dokazala da je sorta vina Zinfandel zapravo Kaštelanski crljenac utjecao na razvijanje svijesti o Hrvatskoj kao "zemlji vina".

Rezultate projekta koriste turističke agencije koje organiziraju posjete Hrvatskoj za vinare iz cijeloga svijeta, a na tu temu je objavila i knjigu. Trenutačno je angažirana na prvoj fazi projekta vezanog uz laboratorij koji bi provodio analizu za gospodarske subjekte, ali i građane. Trenutačno joj se javljaju hrvatski vinari, a tu je i nekoliko hrvatskih proizvođača maslinovog ulja koji žele potvrditi kvalitetu svojih proizvoda. Smatra da se mnogi u hrvatskoj znanosti oslanjaju samo na Ministarstvo znanosti kao izvor financiranja, međutim treba potražiti i druge izvore.

Ovo multimedijalno događanje obogatila je i doc.dr.sc. Leandra Vranješ koja se u raspravu uključila sa splitskog Fakulteta prirodoslovno matematičkih znanosti. Predstavila je projekt kojeg provode na njezinom fakultetu, a tiče se zaustavljanja odljeva mozgova iz Hrvatske. Ostvarili su suradnju s hrvatskim znanstvenicima u inozemstvu, a zahvaljujući bolonjskom načinu studiranja mnogi od njih će predavati u Splitu, dok se studentima i poslijediplomcima omogućava boravak na raznim europskim i svjetskim sveučilištima.

O vrlo interesantnom projektu "Znanstvenih kafića" govorila nam je Prof. dr. sc. Blaženka Divjak, izvanredna profesorica na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. U Gradskoj kavani u Varaždinu okupljaju se znanstvenici i s građanima i studentima razgovaraju o aktualnim temama poput nanotehnologije, nuklearne energije i slično, a obično se okupi i do 90 posjetitelja.

Osvrnula se i na Tempus projekt Referalnog centra, vrijedan 500.000 eur, financiran od strane Europske komisije na kojem je radila sa svojim suradnicima. Po njoj je kod takvih projekata vrlo važno dobro poznavati i financije i vođenje projekata (project management) što je veliki problem kod nas. Teško je istovremeno predavati, istraživati i voditi projekte, i bilo bi potrebno omogućiti podršku znanstvenicama pri tako intenzivnom radu.