MOLITVOM, paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća danas je obilježena 32. godišnjica masakra srpskih snaga nad 68 hrvatskih civila u mjestu Briševu kod Prijedora, što je najteži zločin počinjen u jednome danu nad tamošnjim Hrvatima u zadnjem ratu.

U napadu više postrojbi Vojske Republike Srpske na nebranjeno hrvatsko selo 24. i 25. srpnja 1992. godine pobijene su čitave obitelji Matanovića, Buzuka, Ivandića, Marijana, Mlinara i Komljena. Među žrtvama su bili djeca i starci. Ubojstva su počinjena na iznimno okrutan način. 

Najmlađa žrtva imala 14 godina, najstarija 81

Svetu misu zadušnicu u obnovljenoj crkvi u Briševu predvodio je biskup banjolučki mons. Željko Majić. Komemoraciji za žrtve nazočili su hrvatski potpredsjednik Republike Srpske Davor Pranjić i generalni konzul Republike Hrvatske u Banjoj Luci Zoran Piličić. 

"Porušene i napuštene kuće i danas su tihi i nijemi svjedok jednoj od najvećih tragedija i stratišta hrvatskog naroda u BiH. Ne zaboravimo žrtvu nevinih civila i čuvajmo sjećanje na njih u godinama i generacijama koje dolaze", napisao je konzul Piličić na svome Facebook profilu. 

Najmlađa žrtva najvećeg zločina nad Hrvatima u selu Briševu bio je 14-godišnji Ervin Matanović, a najstarija 81-godišnji Stipo Dimač. Svi su ubijeni na kućnome pragu. 

Tri se osobe vode kao nestale i njihovi posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni. Prigodom napada više žena je silovano, a više desetaka osoba, uglavnom muškaraca, nezakonito je zatočeno u zloglasne prijedorske logore Keraterm, Omarska i Trnopolje. 

Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu

Nekoliko žrtava preminulo je tijekom transporta, a u logoru Omarska ubijena su najmanje tri zatočenika dovezena iz Briševa, preciziraju iz državnog Tužiteljstva BiH. 

Prilikom napada uništavani su i zapaljeni vjerski i civilni objekti. Preživjeli stanovnici, njih oko 350, prognani su. Danas u tome mjestu živi vrlo mali broj povratnika. 

Tužiteljstvo BiH podiglo je početkom godine optužnicu protiv petorice Srba zbog masakra u mjestu Briševu. 

Zbog ratnih zločina koje su srpske snage počinile u Prijedoru, uključujući selo Briševo, na 40 godina zatvora je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju osudio ratnog predsjednika Skupštine općine Milomira Stakića.