Screenshot: HRT/Index

LEX TODORIĆ i dalje je tema kojom se bavi pravna struka. Država je imala osnovu za djelovanje i donošenje zakona i bilo je mudro djelovati, rekla je danas za HRT profesorica Sanja Barić, predstojnica za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

"Sasvim je drugo pitanje je li ovo bio ispravan način za djelovanje u ovoj izvanrednoj situaciji", dodaje Barić i kaže kako je možda trebalo mijenjati neki drugi zakon - stečajni ili predstečajni. "Ako se već i donosio novi zakon koji će se odnositi samo na Todorićev Agrokor, pitanje je hoće li takve mjere koje su izabrane biti sukladne Ustavu. Ovo što je izabrano, po mojem mišljenju, nije sukladno onim ustavnim standardima razmjernosti i racionalnosti", kazala je Barić.

"Naprosto, radi se o mjerama koje na pretjeran i neustavan način zadiru u gospodarski poredak, odnosno stvaraju određene postupke i procese koji nam se možda sada čine odlični i rješavaju izvanrednu situaciju, ali vidjet ćete, stvorit će oni nove probleme vrlo brzo, pa ćemo, kao što danas imamo izvanrednu situaciju zbog nekih ranijih loših odluka, u budućnosti ponovo imati situaciju zbog ovih odluka", zaključuje profesorica Sanja Barić.

U Lex Todorić nije uključena zaštita vjerovnika

Spašavanje sistemskih tvrtki nije nepoznanica, no "problem ovoga zakona je što u njegovoj osnovnoj svrsi nije navedena i zaštita vjerovnika odnosno podmirivanje svih onih tražbina, posebno malih dobavljača, nego je njegova osnovna svrha spašavanje jednog poduzeća zato što je ono od sistemskog značenja" kaže i dodaje kako su pokrenuti postupci za ocjenu ustavnosti pred Ustavnim sudom i "jedino što bi se eventualno moglo učiniti je da Ustavni sud doista i ukine taj zakon, to bi bilo, po mojem mišljenju, stručno ispravno, iako ne vjerujem da će do toga doći", smatra Barić.

Trebalo bi se fokusirati na to da se spriječi ponavljanje ovakvih situacija u budućnosti, na sankcije i pronalaženje "svih onih sredstava koja su izvučena iz Agrokor grupe i iz povezanih društava" te na primjenu poretka i postupanja prema zakonima.

Nemoguće je da je netko toliko dužan

Profesorica Sanja Barić nastavlja kako je "nemoguće da netko bude toliko dužan, toliko dugo, da se izdaju takve mjenice, da se naprosto radi protuzakonito, protupravno i protumoralno u našem društvu, i to jedno tako veliko društvo. To je ono na što se struka mora fokusirati i što može spasiti našu državu, da postanemo pravna država u punom opsegu."

U samom zakonu je, kaže, navedena količina duga koju tvrtka mora imati da bi se na njega mogla pozvati, pa je teško da bi se Lex Todorić mogao primijeniti na druge tvrtke poput Borova i Petrokemije.

U Lex Todoriću su ključni bili izbor trenutka, trgovačkog društva, načina kao i izbor osobe koja se upravo bavi ovim slučajem, "ne mislim na izvanrednog povjerenika, nego mislim na ministra Marića za kojeg, koliko mi je poznato, mogu samo reći da je izvrstan stručnjak. Međutim, sve ono što je poduzeto do sada, a to je čitav niz zakona i ovaj zadnji zakon o izvanrednoj upravi, očito je vidljivo da je išlo u korist jedne firme, u korist jednog trgovačkog društva i u korist pokušaja spašavanja jedne obitelji, odnosno jednog trgovačkog modela, potpuno propalog modela pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj", kazala je Barić.

Trebalo bi povratiti ukradenu imovinu

Profesorica Sanja Barić je mišljenja kako bi trebalo na početku spasiti imovinu, "znači pronaći svu onu imovinu koja je skrivena, koja je eventualno protuzakonito i na druge načine otuđena, dakle vratiti i izvući sve ono što je eventualno negdje skriveno. To je prvi korak.

Tek drugi korak bi bio kažnjavanje, kada se utvrde određene kaznene i prekršajne odgovornosti. Upitno je je li to uopće moguće, upitno je jesu li nam zakoni dovoljno kvalitetni."

Nismo svi jednaki pred zakonom

Kako sada stvari stoje, a prema saznanjima koja ima od kolega, kažnjavanje onih koji su do ovakve situacije u Agrokoru doveli i neće ići kako bi to ljudi željeli. Stoga smatra da je najvažnije povratiti otuđenu imovinu.

"Što se tiče kaznenih prijava, jako je žalosno da u jednom društvu moraju reagirati političari na vrhu same države da bi se uopće krenulo u određene izvide, odnosno određene istrage", smatra Barić.

Jednim dijelom su to i predizborne radnje, "međutim, činjenica je da mi kao narod pa i kao profesori prava, imamo osjećaj da nismo svi jednaki pred zakonom i da ipak u nekim velikim slučajevima, slučajevima koji uključuju veliku količinu imovine ili istaknute pojedince ili možda neke skrivene pojedince, ali politički povezane, ipak policija djeluje samo onda kada dobije prijave s nekakvih viših razina, odnosno čini nam se da djeluju selektivno. To je dojam."

Sud gotovo i da nema ovlasti u Lex Todoriću

Lex Todorić, kaže Barić, sadrži neobična rješenja u odnosu na druga slična rješenja u drugim državama, odnosno na mjestima gdje su se takve odredbe aktivirale u drugim državama. Riječ je o tome da sud gotovo i nema nikakvu posebnu ovlast, čak nema ni ovlasti javnog bilježnika, te potvrđuje sve prijedloge vlade i nema onakve široke ovlasti kao što to primjerice u Italiji, gdje suci imaju ovlasti stečajnog suca, kaže ustavna stručnjakinja.

 O slučaju izuzeća stečajnog postupka Kolakušića na Trgovačkom sudu, Barić kaže kako je to očekivala. "Pozvali su se na upitnu nepristranost suca. Ja smatram da je to neobična situacija jer bi nepristranost u sporu podrazumijevala da je sudac pristran jednoj ili drugoj strani. Koliko je meni poznato, sudac Kolakušić je iznosio svoje stavove prema pravu, prema zakonu, statusu pravnih normi koje treba primijeniti," kaže Barić, pa dodaje kako je neobično da se zbog toga traži njegovo izuzeće.

DORH ne uživa povjerenje Barić

"Ne mogu reći kako oni rade svoj posao, ali pokazivanje i ukazivanje glavnog državnog odvjetnika na press konferenciji s premijerom, zbog teme i na način na koji je to učinjeno, je ispod svake razine ustavnopravnog bontona. To se, naprosto, ne radi", zaključila je profesorica Sanja Barić, predstojnica za ustavno pravo s Pravnog fakulteta u Rijeci.