POSLJEDNJIH godina znanstvenici, ronioci pa i turisti u vodama Jadrana sve češće svjedoče bliskim susretima s vrstama karakterističnim za tropska mora. To je posljedica zagrijavanja i promjena u salinitetu jadranskih voda. Nažalost, te promjene postaju sve brže i nadilaze predviđanja koja su dobivena ranijim klimatskim modeliranjima.

U prilog tome govori studija koju su nedavno objavili znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i Instituta za oceanografiju i ribarstvo (IOR) u sklopu međunarodnog istraživanja, u kojem su analizirani podaci prikupljeni u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem dijelu Jadrana.

Naime, rezultati su pokazali da se zagrijavanje i zaslanjivanje dubokih voda odvija višestruko brže od klimatskih projekcija. To znači da se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice.

Ubrzani porast saliniteta i temperature

Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8 °C u proteklom desetljeću, dok se salinitet povećao za 0,2 jedinice (PSU). Ovi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.

Rad dr. sc. Elene Terzić, dr. sc. Ivice Vilibića s Instituta Ruđer Bošković te dr. sc. Natalije Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, objavljen u časopisu Limnology and Oceanography Letters, rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo plutača (karta dolje).

Kretanje mjernih postaja

Europski morski termostat u kvaru

Jadransko more možemo zamisliti kao prirodni "termostat" Mediterana jer izmjenom topline utječe na temperaturne obrasce cijelog bazena. Kako taj termostat funkcionira? Kada se tijekom zime u plitkom sjevernom Jadranu formira hladna i gusta voda, ona tone prema dnu i kroz Otrantska vrata ulazi u duboki Mediteran. Tako Jadran stoljećima pokreće sustav struja koji osigurava stabilnost i dotok kisika u dubine Mediterana.

Međutim, ovaj prirodni sustav sada se mijenja. Tradicionalno hladna voda koja se formira kod hrvatskih obala postaje sve toplija i slanija prije nego što počne svoje putovanje prema jugu. Umjesto hlađenja dubokih mediteranskih voda, Jadran sada šalje toplije vode koje dodatno zagrijavaju cijeli sustav.

"To možete zamisliti kao grijanje kuće gdje je termostat pokvaren", pojašnjava dr. Vilibić, pa dodaje: "Umjesto da termostat održava stabilnu temperaturu, sada šalje sve više topline u sustav."

Natalija Dunić kaže da su promjene koje danas opažamo u Jadranu rezultat djelovanja više čimbenika istovremeno.

"Globalno zatopljenje povisuje temperaturu zraka i mora, pa se na površini formira sve manje hladnih vodenih masa. Istovremeno, promjene u oborinama i smanjeni dotoci rijeka znače da je sjeverni Jadran sve slaniji, a dodatno na cijeli sustav utječe i priljev toplijih i slanijih voda iz istočnog Mediterana. Drugim riječima, Jadran nije izoliran, već je dio šireg mediteranskog sustava u kojem se lokalni i regionalni procesi isprepliću i zajednički oblikuju te promjene", tumači Dunić.

Ubrzanje kroz vrijeme

Rad jasno pokazuje da se nešto "prelomilo" oko 2005. – 2006.

Dunić kaže da su do tada temperature i salinitet u dubokim slojevima pratili uobičajene dekadske oscilacije koje su bile povezane s promjenama cirkulacije u sjevernom Jonskom moru (tzv. BiOS oscilacija – bimodalna jadransko-jonska oscilacija).

"Međutim, zadnjih desetak godina uočen je kontinuirani rast. Sustav se više ne ponaša kao prije", upozorava Dunić.

Ubrzanje zagrijavanja

Posebno je važno naglasiti da se ovaj trend ubrzava. Dok su stope zagrijavanja dubokih voda ranije bile oko 0,2 °C po stoljeću, u razdoblju od 2012. do 2024. porasle su na 0,8 °C po desetljeću.

Početkom 2010-ih godina granica na kojoj temperatura mora iznosi stalnih 14 °C nalazila se na oko 100 metara dubine. Ta zamišljena linija, koju znanstvenici nazivaju izotermom, do 2024. godine spustila se sve do dna Južnojadranske kotline, najdubljeg dijela Jadrana. Istodobno, salinitet viši od 38,9 jedinica postao je gotovo stalno obilježje ovog najdubljeg dijela Jadrana, što znači da je voda u dubinama danas slanija nego ikada otkako postoje mjerenja.

Porast temperature i slanosti te pad gustoće

"Ono što nas posebno brine jest činjenica da se promjene ubrzavaju", kaže dr. Vilibić. "To nije postupna prilagodba, već brza tranzicija prema novom stanju koje još ne razumijemo u potpunosti."

Dunić kaže da "Jadran trči ispred modela", pa dodaje: "Ovo je snažan dokaz da regionalni sustavi mogu biti osjetljiviji nego što globalni modeli predviđaju".

Neočekivani preokret gustoće

Iako bi toplije vode trebale imati manju gustoću, porast saliniteta preokrenuo je taj signal. Dunić tumači da je gustoća mora i dalje visoka, što čak podržava održivost konvektivnih procesa poniranja vode, ali sa smanjenom koncentracijom kisika u dubokim slojevima.

Ekološke posljedice

Promjene u dubokim vodama već sada utječu na morski život. Dunić kaže da smanjenje stratifikacije može dovesti do boljeg miješanja u nekim razdobljima, ali i do bržeg iscrpljivanja kisika u dubljim slojevima kad se takve vode "zadrže".

"To je upozorenje da bi duboki dijelovi Jadrana mogli postati još ranjiviji u budućnosti", ističe.

Autohtone vrste postaju ugrožene

Područje oko Jabučke kotline, koje je poznato po svojoj bogatoj bioraznolikosti i zaštićeno je kao zona bez ribolova, posebno je osjetljivo. Vrste prilagođene hladnijim uvjetima koje su se tradicionalno skrivale u dubokim, hladnim vodama sada se suočavaju s ubrzanim promjenama svojega staništa.

Vilibić kaže da "vrste koje su prilagođene na hladne duboke vode nemaju kamo ići".

"Za razliku od kopnenih životinja koje se mogu pomaknuti prema sjeveru kada se klima zagrijava, dubokomorske vrste zarobljene su na dnu mora. Istovremeno, toplije vode potiču dolazak tropskih vrsta iz istočnog Mediterana, što mijenja čitav ekosustav", tumači.

Jadran utječe na Sredozemlje

Promjene u dubokom Jadranu nisu samo lokalni fenomen, već mogu utjecati na čitav europski klimatski sustav. Porast temperature mora utječe na porast razine mora duž europske obale Mediterana (tzv. termičko širenje). Znanstvenici procjenjuju da bi trenutni trendovi mogli dovesti do dodatnih 3,3 milimetra godišnjeg porasta razine mora.

Isto tako, promjene u morskim strujama mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe.

 Interdisciplinarnost međunarodnog tima omogućila je sveobuhvatan pogled na problem koji nadilazi nacionalne granice. Istraživanje jasno pokazuje da promjene u Jadranu nisu samo regionalni fenomen već europski izazov koji zahtijeva koordinirani odgovor.

Pogled u budućnost

Znanstvenici upozoravaju da trenutačni klimatski modeli možda podcjenjuju brzinu promjena u zatvorenim morskim bazenima poput Mediterana. Projekcije za razdoblje od 2075. do 2100. godine predviđaju promjene koje se sada događaju u vremenskom okviru od deset do dvadeset godina.