Tekst: Z.J.
Foto: Biljana Gaurina / Cropix, Promocija plus, Index

NA REDOVNOM mjesečnom istraživanju političkih preferencija CRO Demoskop kojega provodi agencija Promocija plus, u utrci za predsjedničku fotelju se sve jasnije diferenciraju neki kandidati. Naime, prema rezultatima ispitivanja u kojem je sudjelovao reprezentativan uzorak od 1.300 ispitanika, u predsjedničkoj utrci se vodi žestoka borba za drugo mjesto.

Četiri tjedna prije prvoga kruga izbora na prvom je mjestu Ivo Josipović s izborom od 26,2 posto (prije mjesec dana 24,9 posto). Njegovo je biračko tijelo dominantno regrutirano iz SDP-a, ali dobiva glasove i glasača drugih lijevih stranaka (HNS, IDS), a nije neprihvatljiv niti glasačima HSS-a, HSU-a.

Najveći skok u popularnosti bilježi Dragan Primorac

Za drugo se mjesto vodi grčevita borba između dva stranačka "disidenta": Milan Bandić je s izborom od 16,2 posto u blagoj prednosti u odnosu na Nadana Vidoševića koji sada ima potporu od 15,3 posto. Ono što je zanimljivo kod oba ova "disidentska" kandidata je da se oba razvijaju na populističkoj matrici (barem sudeći prema zabilježenoj podršci na cijelom političkom spektru; doduše, Bandić je oslonjeniji na tradicionalnije biračko tijelo, a Vidošević na liberalnije).

Najveći skok izborne potpore u posljednjih mjesec dana zabilježio je nezavisni kandidat Dragan Primorac koji nakon prošlomjesečnih 3,0 posto podrške ovaj mjesec bilježi potporu od 8,6 posto (porast od 5,6 postotnih bodova).

Milan Bandić drugi izbor HDZ-ovih birača

Zanimljiva je pozicija Andrije Hebranga, kandidata vodeće stranke vladajuće koalicije, koji je na petom mjestu s izborom od 7,8% (prije mjesec dana 9,4%). Za HDZ bi neulazak njihovog službeno nominiranog kandidata (jer to nisu niti Vidošević, a niti Primorac) u drugi krug pravi izborni poraz, s dalekosežnim posljedicama na unutarstranački život i odnose ali i na legitimaciju vladajuće većine.

HDZ-ovo se biračko tijelo raspršilo na više "svojih" kandidata, među kojima Andrija Hebrang ima blagu prednost (27 posto HDZ-ovog biračkog tijela). Međutim, HDZ-ove glasače kradu još dva stranačka disidenta: Vidošević (15,7 posto) i Primorac (11,3 posto). Ali, najopasniji protukandidat Hebrangu u ovom biračkom tijelu je Milan Bandić (drugi izbor birača HDZ-a s rezultatom od 22,2 posto). Zanimljivo je da još uvijek 10 posto birača HDZ-a ne zna za koga će glasovati (dva puta više od udjela neodlučnih među glasačima SDP-a). Toliki udio neodlučnih unutra biračkog tijela HDZ-a daje nadu Hebrangu da će stranačka mobilizacija usmjeriti izbor na njegov mlin, ali bez nade nisu niti ostali kandidati koji bilježe veći izbor u ovom biračkom tijelu.

SDP-ovo biračko tijelo je nešto manje raspršeno. Najveći dio birača SDP-a bira stranačkog kandidata, Ivu Josipovića (izbor za 57,6 posto birača ove stranke). Drugi izbor u ovom biračkom tijelu je Nadan Vidošević (12,9 posto), dok je stranački disident Milan Bandić tek treći s izborom od 8,8 posto među biračima SDP-a.

Stjepan Mesić i dalje najomiljeniji političar

Na političkoj sceni i dalje je primjetan trend  izborne podrške SDP-a, ali i stabiliziranje izborne podrške HDZ-u nakon velikog ljetnog šoka. Nakon odlaska Ive Sanadera s političke scene, SDP doživljava rast popularnosti u posljednjih šest mjeseci. Istovremeno, Jadranka Kosor je stabilizirala stranku nakon abdikacije Sanadera, te je nakon pada potpore ona djelomično vraćena i stabilizirana na oko 24 posto. Na listi popularnosti, dvije najjače stranke slijede HNS na trećem mjestu, HSS na četvrtom i HSU na petom mjestu.

Najpozitivniji političar i dalje je uvjerljivo aktualni predsjednik Stjepan Mesić s 21,8 posto izbora. Na drugom je mjestu premijerka Kosor s 10,7 posto izbora u prednosti od 0,3 postotna boda nad predsjedničkim kandidatom SDP-a, Ivom Josipovićem s 10,4 posto izbora. Slijede "nezavisni" predsjednički kandidat, Milan Bandić s 6 posto izbora i njegov sad već bivši stranački šef Zoran Milanović s izborom od 5,2 posto.

Afere najvažnija hrvatska tema

Najava povratka Ive Sanadera u aktivnu politiku učvrstila je njegovu poziciju kao najomraženijeg političara. Ivo Sanader najnegativniji političar je za 27,9 posto (porast od 2 postotna boda u odnosu na prošli mjesec). Na drugom mjestu negativnog doživljaja političara je HDZ-ov predsjednički kandidat Andrija Hebrang s 14,5 posto izbora (prije mjesec dana 14,2 posto). Svi su političari negativni za 11,8 posto ispitanika, što je nakon prošlomjesečnog potpunog nezadovoljstva javnog mnijenja ipak mali napredak. Vladimir Šeks, na četvrtom je mjestu ljestvice negativnog doživljaja s izborom od 5,6 posto.

Najvažnija tema, odnosno dominantni događaj koji je obilježio prethodni mjesec u našoj zemlji bile su afere koje p(r)otresaju hrvatska državna poduzeća (51,7 posto). Obračunavanje premijerke s korupcijom važnije je od druge po važnosti teme mjeseca - gospodarske krize u zemlji(16,7 posto). Širenje svinjske gripe i rasprave o tome treba li se cijepiti ili ne, odnosno koliko je cjepivo efektivno, a koliko štetno, obilježile su mjesec za 9,6 posto građana/ki. Prihvaćanje Sporazuma o arbitraži granice sa Slovenijom i rasprave u vezi s tim, četvrti je najvažniji događaj u izboru od 7,1 posto.  

Vlada ocijenjena s 2,94

Rad koalicijske Vlada ima najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 2,94, dok je najveći rezultat njezinog prethodnika bio 2,71 u svibnju 2008. godine. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava 39,5 posto ispitanika (prema 39,4 posto prije mjesec dana), dok je ne podržava (djelomično ili nikako) 39,3 posto ispitanika (prije mjesec dana 44,3 posto), uz 21,2 posto s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju).

U odnosu prema članstvu u EU opet slijedi pad podrške članstvu i sada iznosi 49,1 posto (prema 51,3 posto iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 39,1 posto ispitanika (prema prošlomjesečnih 38,4 posto), uz 11,8 posto neodlučnih (u listopadu 10,3 posto).