ASTRONOMI su otkrili vodenu paru u atmosferi velikog planeta izvan Sunčevog sustava. Planet HD 189733b otkrio je NASA-in svemirski teleskop Spitzer.

Znanstvenici su pretpostavljali da atmosfere planeta ove klase, nazvane "vrući Jupiteri", sadrže vodu, no ovo je prvi put za to imaju dokaze. To je ujedno drugi put da je pronađena voda na nekom egzoplanetu, odnosno planetu izvan Sunčevog sustava.

Iako je voda važan faktor postojanja života kakvog poznajemo, teško da vruće Jupitere nastanjuju živa bića, usprkos vodi u atmosferi. Prijašnja Spitzerova mjerenja pokazala s kako je je temperatura na HD 189733b u prosjeku oko 730 stupnjeva Celzijusa.

Astronomi se nadaju kako će korištenjem instrumenata poput onih na Spitzeru pronaći vodu na čvrstim, nastanjivim planetima poput Zemlje.

Nova otkrića su dio potpuno nove grane znanosti koje istražuje klimatske uvjete na egzoplanetima. Takvi planeti nisu vidljivi, ali su u posljednjih par godina astronomi uspjeli prikupiti podatke o njihovim atmosferama promatranjem vrućih Jupitera koji prolaze pokraj njihovih zvijezda.

Spektrometar na Spitzeru već je ranije analizirao dva takva Jupitera, HD 189733b i HD 209458b dok su prolazili "iza zvijezda", gledajući sa Zemlje, u tzv. sekundarnom pomrčini. Tako su prvi put dobili spektar svjetlosti egzoplaneta. No iz njega su zaključili kako nema tragova vode u njihovim atmosferama, vjerojatno zbog strukture atmosfere tih planeta koja otežava pronalaženje vode ovom metodom.

Kasnije je tim uspio pronaći tragove vode na HD 209458b analizirajući vidljivu svjetlost koju je detektirao teleskop Hubble. Podatke je prikupio kada je planet prolazio ispred zvijezde i stvorio tzv. primarnu pomrčinu.

Podatci koje je Spitzer prikupio promatrajući primarnu pomrčinu HD 189733b infracrvenom svjetlošću. Ovom metodom se zabilježavaju promjene infracrvene svjetlosti zvijezde dok ju planet prolazi, filtrirajući svjetlost zvijezde kroz vanjsku atmosferu. Astronomi su pomrčinu promatrali Spitzerovom infracrvenom kamerom na tri različite valne duljine i primijetili da na svakoj valnoj duljini planet apsorbira različite količine svjetlosti. Dobivši uzorak prema kojem se ta količina mijenja s promjenom valne duljine, zaključili su kako je on identičan onom koji stvara voda.

"Voda je jedina molekula koja može objasniti takve nalaze," izjavila je Giovanna Tinetti, suradnica Europske svemirske agencije s Astrofizičkog instituta u Parizu. "Promatranje primarne pomrčine infracrvenom svjetlošću najbolji je način za traženje ove molekule na egzoplanetima."

Voda na HD 189733b prevruća je da bi se kondenzirala u oblake. No, podatci sa Spitzera i ostalih zemaljskih i svemirskih teleskopa prikupljeni promatranjem planeta sugeriraju postojanje suhih oblaka, uz jake vjetrove i vruću stanu planeta okrenutu prema suncu koja je toplija od tamne strane. HD 189733b nalazi se u 63 svjetlosne godine udaljenom sazviježđu Vulpecula.