POSLJEDNJIH nekoliko dana rat u Ukrajini obilježavaju ruski zračni napadi dosad neviđenog obima i intenziteta. Rusija je, podsjetimo, u noći na utorak pokrenula novi, golemi val napada raketama i bespilotnim letjelicama na Ukrajinu. Ukrajina tvrdi da je ispaljeno preko 100 projektila, većina ih je bila usmjerena na glavni grad Kijev, a na meti je bio i Harkiv.

O intenzitetu sinoćnjeg napada govori i podatak da su Rusi, prema tvrdnjama ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, ispalili čak 10 hipersoničnih projektila tipa Kinžal, što je najveći broj hipersoničnih projektila ispaljenih u jednom napadu u dosadašnjem tijeku rata. Uz njih, Rusi su ispalili i 59 krstarećih projektila te na desetke tzv. "dronova samoubojica" iranske proizvodnje. Ukrajinci tvrde da su oborili velik broj projektila, među njima i svih 10 hipersoničnih Kinžala, ali te tvrdnje nisu neovisno potvrđene.

Zašto napadaju Kijev, a zašto Harkiv?

Prema ukrajinskim dužnosnicima, u sinoćnjem napadu ubijeno je petero civila, a deseci su ranjeni. No, broj ubijenih i ranjenih stalno raste kako se ruševine raščišćavaju.

Kako navodi vojni analitičar Sky Newsa Sean Bell, Rusi u Kijevu pokušavaju uništiti energetsku infrastrukturu i tako demoralizirati civilno stanovništvo najvećeg ukrajinskog grada. Što se pak tiče napada na Harkiv, oni su mahom usmjereni na ukrajinsku logistiku posvećenu bitki za Donbas, koja je trenutno ruski prioritet na bojišnici. 

Kako navodi Bell, postoje izvještaji prema kojima Rusi svoje borbene dronove odnedavno farbaju u crno kako bi otežali ukrajinskoj protuzračnoj obrani da ih otkrije i obori. U zadnja dva dana prošle godine Rusi su, prema tvrdnjama službenog Kijeva, lansirali više od 170 borbenih dronova na mete diljem Ukrajine, što svjedoči o intenziviraju ruskih napada.

Rusi nedavno pokrenuli najžešći napad dosad, Ukrajina uzvratila dosad neviđenim udarom na ruski grad

No, sinoćnji napad je bio znatno manje razoran od napada koji su Rusi pokrenuli prošlog tjedna, kad su ispalili više od 100 projektila i na desetke dronova te u nizu ukrajinskih gradova ubili više od 40 ljudi. Bio je to, kaže Kijev, najžešći ruski zračni napad od početka rata. 

Ukrajinske snage odgovorile su u subotu ogromnim raketnim napadom na ruski pogranični grad Belgorod, u kojem je, prema ruskim izvorima, ubijeno najmanje 25 ljudi, a više od 100 ozlijeđeno. Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da napad neće proći nekažnjeno. 

Putin najavio intenziviranje napada, Poljaci digli avione F-16

Putin je, podsjetimo, nakon najžešćeg ruskog zračnog udara na Ukrajinu izvedenog potkraj prošlog tjedna, najavio da će Rusija "intenzivirati napade na vojne ciljeve u Ukrajini", a sinoćnji napad dokazuje da je, barem kratkoročno, mislio ozbiljno.

>> Putin opet prijeti: Rat se okreće u našu korist, evo kad će završiti

O ozbiljnosti sinoćnjeg napada pokazuje i podatak da je Poljska objavila da je podigla četiri borbena zrakoplova F-16 kako bi "osigurala svoj zračni prostor u svjetlu ruske aktivnosti dalekog dometa". Prošlog petka, u jeku najžešćeg ruskog napada na Ukrajinu od početka rata, Poljska je rekla da je neidentificirani objekt, vjerojatno ruski projektil, ušao u poljski zračni prostor nekoliko minuta prije nego što se vratio prema Ukrajini.

Zašto stradava toliko civila?

Malo je vjerojatno da bi Rusija koristila svoje ograničene zalihe projektila i bespilotnih letjelica za napad na isključivo civilne ciljeve kao što su stambene zgrade, bolnice i škole, ali sve učinkovitija sposobnost protuzračne obrane Ukrajine znači da ostaci oborenih projektila često uzrokuju neselektivnu štetu. 

Za razliku od Rusije koja ima sposobnost i namjeru gađati mete diljem Ukrajine, ukrajinska vojska ne može koristiti rakete i oružje koje isporučuje Zapad za gađanje ciljeva unutar Rusije. Stoga, kada Ukrajina želi uzvratiti na ruske udare, njezine mogućnosti su ograničene.

Ukrajinski dronovi mogu doseći duboko u Rusiju, ali ih ruska protuzračna obrana relativno lako obara. Topničku vatru je teže spriječiti, ali topništvo ima ograničen domet. Obično je to oko 18 km, ali se može povećati na oko 30 km sa streljivom na raketni pogon ili navođenim topničkim projektilima.

Bojišnica je statična, ali rat je sve žešći. Zašto?

Stoga Ukrajina nastoji fokusirati svoje osvetničke napade na ciljeve blizu ruske granice, pri čemu su Belgorod i Šebekino prvi na udaru. Iako Ukrajina opisuje te gradove kao logistička središta za rusko vojno osoblje i opremu, čini se da su osvetnički napadi rezultirali značajnim civilnim žrtvama. 

Silovit ukrajinski osvetnički udar na Belgorod mogao bi biti i posljedica ukrajinske frustracije činjenicom da Zapad polako gubi interes za Ukrajinu, a to automatski znači i pad konkretne podrške u oružju i novcu. Time Zelenski i njegov glavni zapovjednik, general Valerij Zalužni, možda žele i Ukrajincima poslati poruku da itekako mogu uzvratiti Rusima za brutalne napade na ukrajinske gradove.

Pada interesa Zapada je, naravno, svjestan i Vladimir Putin, koji, po svemu sudeći, želi silovitim napadima usred zime nanijeti veliku štetu ukrajinskom moralu te prisiliti Ukrajince da dignu ruke od obrane vlastite zemlje. Hoće li u tome uspjeti ili će pak brutalno raketiranje ukrajinskih gradova polučiti kontraefekt, teško je predvidjeti.

U Ukrajini je trenutna situacija paradoksalna. S jedne strane, bojišnica je gotovo potpuno statična i nijedna strana ne ostvaruje gotovo nikakav napredak. S druge strane, zračni udari nisu nikad bili intenzivniji, a broj ubijenih i ranjenih civila naglo raste.

Dok Putin i njegova vojska pokušavaju dotući moral Ukrajinaca i volju za borbom, Zelenski i njegove snage pak pokušavaju dati do znanja da mogu uzvratiti, a u isto vrijeme upozoravaju svijet da se na primjeru Ukrajine jasno vidi kako Putin nema namjeru stati na svom zapadnom susjedu.