Prikazan film The birth of Nation
![Rasisistički film je 1915. podijelio Ameriku. Gledali su ga i u Bijeloj kući](https://ip.index.hr/remote/bucket.index.hr/b/index/c8993cf3-762b-44c6-a0b7-7fe6523b1ba1.jpg?width=765&height=479)
THE BIRTH of a Nation (1915) američki je nijemi film koji je režirao D. W. Griffith, a temelji se na romanu i drami The Clansman Thomasa Dixona Jr. Film je poznat po svojim tehničkim inovacijama koje su oblikovale modernu kinematografiju, ali i po dubokoj kontroverzi zbog načina na koji prikazuje rasne odnose u Sjedinjenim Američkim Državama.
Iako se često naziva jednim od najutjecajnijih filmova svih vremena, njegov sadržaj ostavlja gorak okus zbog glorifikacije Ku Klux Klana i rasističkog prikaza Afroamerikanaca.
Radnja filma podijeljena je u dva dijela. Prvi dio fokusira se na Američki građanski rat, prikazujući događaje kroz oči dviju obitelji – sjevernjačke obitelji Stoneman i južnjačke obitelji Cameron. Prikazani su ključni povijesni događaji, uključujući atentat na Abrahama Lincolna, čime film stvara dojam povijesne autentičnosti.
Drugi dio filma smješten je u razdoblje Rekonstrukcije nakon rata, gdje Afroamerikanci, prikazani na stereotipan i degradirajući način, preuzimaju političku vlast na Jugu. Film sugerira da su oni nesposobni za vlast i da stvaraju kaos, dok se Ku Klux Klan prikazuje kao spasilačka snaga koja vraća red i stabilnost. Ovaj narativ imao je ozbiljne društvene posljedice jer je pridonio širenju rasističkih stereotipa i opravdanju diskriminatornih politika.
Unatoč svojim problematičnim temama, The Birth of a Nation donio je revoluciju u filmskoj industriji uvođenjem naprednih tehnika snimanja i montaže. Griffith je koristio inovativne metode, uključujući krupne planove za isticanje emocija likova, paralelnu montažu za prikazivanje više radnji istovremeno te spektakularne borbene scene s velikim brojem statista. Ove tehnike postale su standard u kinematografiji i utjecale su na buduće redatelje.
Film izazvao brojne prosvjede
Međutim, film je izazvao brojne kontroverze i prosvjede, posebice među crnačkim organizacijama poput NAACP-a, koje su ga smatrale opasnim propagandnim alatom. U mnogim gradovima organizirani su prosvjedi protiv njegova prikazivanja, a u nekim je slučajevima film bio zabranjen ili cenzuriran.
Unatoč tome, bio je iznimno popularan i postao je jedan od prvih filmskih blockbustera, čime je dodatno cementirao svoju poziciju u filmskoj povijesti.
Utjecaj The Birth of a Nation proteže se daleko izvan granica filmske industrije. Film je imao ulogu u ponovnom usponu Ku Klux Klana, koji je koristio njegove scene kao propagandu za regrutaciju novih članova.
Njegova problematična interpretacija povijesti također je oblikovala percepciju razdoblja Rekonstrukcije kod mnogih gledatelja, učvršćujući rasističke narative koji su dominirali američkom kulturom u prvoj polovici 20. stoljeća.ž
Film prikazan u Bijeloj kući
Dodatno, film je 1915. godine prikazan u Bijeloj kući tadašnjem američkom predsjedniku Woodrowu Wilsonu, što mu je dalo dodatnu političku težinu. Postoji kontroverza oko Wilsonove reakcije na film. Često se citira da je nakon projekcije rekao: "To je poput pisanja povijesti munjom. Moje jedino žaljenje je što je sve tako strašno istinito."
Međutim, nema jasnih dokaza da je Wilson to zaista rekao. Neki povjesničari vjeruju da je ova izjava možda bila propaganda Thomasa Dixona Jr., autora romana The Clansman, koji je bio prijatelj Wilsona i zagovornik filma. Iako Wilson nije javno podržao film, činjenica da je prikazan u Bijeloj kući pridonijela je njegovom značaju i utjecaju, uključujući ponovni uspon Ku Klux Klana.
Kao odgovor na kritike, Griffith je godinu dana kasnije snimio Intolerance (1916), film koji je pokušao promovirati poruku tolerancije i razumijevanja među ljudima. Iako nije imao isti komercijalni uspjeh kao njegov prethodnik, Intolerance se danas smatra pokušajem Griffithove isprike za negativne posljedice The Birth of a Nation.
Danas se The Birth of a Nation gleda kroz prizmu kritičke analize. Iako se ne može osporiti njegov doprinos filmskoj umjetnosti, njegova ideološka poruka ostaje duboko problematična.
Film služi kao podsjetnik na moć kinematografije da oblikuje društvene stavove, ali i na odgovornost filmaša u predstavljanju povijesti i društvenih tema. Kroz modernu optiku, njegovo naslijeđe ponajviše služi kao upozorenje o opasnostima rasističke propagande i važnosti etičkog pripovijedanja u medijima.
![](/Content/img/loader_40px.gif)