GEERT Wilders možda je samo vrh ledenog brijega. Nakon šokantne izborne pobjede antiislamskog političara u Nizozemskoj, europske elite nervozno skeniraju politički krajolik u potrazi za znakovima onoga što dolazi - uključujući nove iznenađujuće pobjede kandidata krajnje desnice.

Ono što vide dovoljno je da se naježi svaki centrist koji voli EU: u gotovo desetak europskih zemalja, uključujući Francusku i Njemačku, tvrdokorne antiimigracijske stranke, neke od njih ekstremnije od Wildersa, trenutno su na vrhu u anketama ili na tijesnom drugom mjestu.

Borba Europe da stavi pod kontrolu nelegalne migracije i krizu troškova života nije ništa novo. Međutim, ono što je novo jest rat Izraela i Hamasa, koji raspiruje civilizacijske napetosti u srcu mnogih europskih zemalja s velikim muslimanskim stanovništvom, kažu analitičari i visoki politički operativci za Politico.

Propalestinski prosvjedi diljem Europe idu desnici na ruku

Dok propalestinski prosvjedi dovode desetke tisuća ljudi na ulice gradova od Londona do Berlina, s obzirom na rastuću tjeskobu oko migracija, terorizma i gospodarstva, stari ekstremno desničarski političari poput Wildersa i Marine Le Pen u Francuskoj ne moraju nužno pojačati retoriku.

Demonstracije su svakako išle u njihovu korist, a vođe krajnje desnice to znaju. U predizbornoj debati Wilders je rekao: "Odakle dolaze svi ti ljudi? Je li ovo moja zemlja?", bijesan zbog prosvjeda narušenih navodnim antisemitskim incidentima. Le Pen se istodobno udvarala zabrinutoj francuskoj židovskoj zajednici, bučno podržavajući Izrael i pojavljujući se na maršu protiv antisemitizma, unatoč neslavnoj povijesti svoje stranke.

Međutim, spomenuta dvojka nije se pridružila sveobuhvatnom križarskom ratu Švedskih demokrata, koji su pozvali na rušenje džamija. Umjesto toga, oni iskorištavaju "brend" protivnika establišmenta, koji su mukotrpno gradili desetljećima, u nastojanju da izgledaju više mainstream prije izbora za EU. U Nizozemskoj je gotovo odbačeni Wilders neočekivano skočio na vrh anketa u posljednjim danima prije općih izbora.

Ali ublažavanje političkih poruka ne znači da čelnici krajnje desnice odustaju od svojih temeljnih uvjerenja i da ne pokušavaju privući biračko tijelo koje se kreće dalje udesno.

"Stvari su otišle dalje od imigracije, javlja se osjećaj sukoba civilizacija, osjećaj da postoje trvenja između islama i Zapada. To je strah izražen na desnom krilu konzervativaca, gdje se islam smatra suprotnim europskom načinu života i gdje se smatra da je Europa izgubila kontrolu nad svojim granicama", rekao je Jean-Yves Camus, stručnjak za krajnje desničarske pokrete u Europi u Zakladi Jean Jaurès u Parizu.

Za manje od godinu dana birači će izabrati novi Europski parlament, a ova opojna mješavina - koja miješa migracijsku krizu s obnovljenim strahovima od političkog islama - tjera stranke establišmenta da se znoje.

U tjednima koji su prethodili prošlotjednim izborima u Nizozemskoj, Wilders nije vodio kampanju na antiislamskoj platformi, niti je raspirivao bijes protiv propalestinskih prosvjeda u europskim gradovima, nego se usredotočio na životna pitanja za Nizozemce poput kao stanovanja.

Za birače koji su možda zabrinuti za stanovanje i navodni sukob civilizacija, on se pokazao kao očiti izbor.

"Kriza na Bliskom istoku odigrala je odlučujuću i dodatnu ulogu", napisao je Christophe de Voogd, stručnjak za nizozemsku politiku s instituta Sciences Po: "Wildersova stranka PVV povijesno je vrlo proizraelska. A prohamasovski i očito antisemitski prosvjedi uznemirili su tihu većinu koja je uvijek gajila simpatije prema Izraelu", dodao je u francuskom dnevniku Le Figaro.

Ras Le Pen

Prema Milanu Niču, istraživaču Njemačkog vijeća za vanjske odnose, prosvjedi su igrali ulogu u Wildersovoj pobjedi, ali njegova je pozornost zapravo bila usmjerena drugdje. Pokreti krajnje desnice postaju "pametni sa strategijom", rekao je Nič:

"Ako su uvjereni da neće izgubiti svoje temeljne glasove, pomaknut će se u centar, kako bi dobili nekoliko dodatnih postotnih bodova".

Nakon Wildersa, najočitiji primjer političarke koja se nada da će iskoristiti dobrobiti svog političkog brenda je Marine Le Pen.

Nakon što je provela mnogo godina upozoravajući na "masovnu migraciju" i "fundamentalistički islam", ona više ne mora jako udarati po tim retoričkim bubnjevima kako bi biračima dala do znanja kako se osjeća.

"Više ne moramo biti radikalni da bi nas se čulo. Wilders nije izveo nikakve velike vratolomije u posljednjim tjednima svoje kampanje. Što se više približavate moći, to više morate biti realistični, pragmatični", rekao je savjetnik Marine Le Pen.

Primjerice, kada je 16-godišnji dječak ubijen u napadu na seoskoj svečanosti u Crépolu u južnoj Francuskoj u kojem su sudjelovali francuski mladići imigrantskog podrijetla, Le Pen je oštro kritizirala "naoružane milicije koje provode racije", ciljano koristeći arapsku riječ kako bi opisala što se dogodilo.

Ali nije otišla tako daleko kao njezina nećakinja Marion Maréchal, koja je napad nazvala "antibjelačkim rasizmom" koji sije sjeme "građanskog rata", te krajnje desničarski vođa Reconquête Éric Zemmour koji ga je opisao kao "svakodnevni džihad".

"Ako uspiju, idemo prema građanskom ratu"

Le Pen je osvojila 41 posto glasova u okršaju s predsjednikom Emmanuelom Macronom na izborima 2022. godine i sada stoji sve bolje u anketama. Prema anketi Ifopa objavljenoj 30. listopada, bivša je odvjetnica na putu da uđe u drugi krug sljedećih predsjedničkih izbora i prestigla je svog hipotetskog suparnika s desnog centra, bivšeg premijera Édouarda Philippea, za šest postotnih bodova.

Mainstream stranke kažu da nisu zavedene taktikom krajnje desnice. Za Macronove suradnike, odluka Le Pen da se pridruži maršu protiv antisemitizma nije bila znak normalizacije, već trik da se naruši krhka multikulturalna ravnoteža zemlje koja ima najveću muslimansku i židovsku populaciju u Europi. Ekstremna desnica pokušava stvoriti "civilizacijsko pitanje" oko borbe protiv diskriminacije, rekao je član Europskog parlamenta iz Renewa, kojemu je odobrena anonimnost.

"Ako uspiju, imamo pravi problem, idemo prema građanskom ratu", dodao je parlamentarni zastupnik.

Prijetnja terorizma i njegov učinak na birače također predstavljaju problem za mainstream stranke. U srijedu je njemačka obavještajna agencija upozorila da je rat između Hamasa i Izraela potaknuo povećani rizik od napada.

Analitičari smatraju da se imigracija, rat Hamasa i Izraela, zamor od mainstream stranaka i nesigurnost oko rata u Ukrajini pretvaraju u neviđenu konstelaciju za europske krajnje desne stranke jer mnoge od njih pokušavaju osvojiti središte.

U Portugalu, krajnje desna stranka Chega, osnovana prije jedva četiri godine, doživjela je rast podrške na 13.5 posto. U Italiji premijerka Giorgia Meloni možda nije uspjela smanjiti apsolutni broj ilegalnih migranata koji dolaze do obala njezine zemlje, ali njezini antimigracijski stavovi pomogli su joj da održi popularnost na zavidnoj razini.

AfD je sve moćniji

U Njemačkoj najeklatantniji javni primjeri antimuslimanske i antimigrantske retorike datiraju iz 2016. i 2017. godine, kada je stranka Alternativa za Njemačku usvojila eksplicitno antiislamski manifest. Ali nastojanje da se stranka normalizira nije zaustavilo njezin uspon. AfD je sada druga najveća stranka u Njemačkoj, daleko ispred socijaldemokrata kancelara Olafa Scholza i iza konzervativnog CDU-a.

Proeuropske, centrističke stranke dosad nisu uspjele pronaći pravi odgovor, bilo izbjegavajući teška pitanja ili pokušavajući oponašati ekstremnu desnicu. U Nizozemskoj je stranka desnog centra VVD žestoko vodila kampanju na obećanjima o smanjenju imigracije i uvidjela da se njena pozicija u anketama pogoršavala.

"Ako u kampanji ističete pitanja migracija, kako možete pobijediti Wildersa? A sve druge krajnje desničarske stranke bile su kopije, pa je mogao iz njih isisati podršku", rekao je Nič iz Njemačkog vijeća za vanjske odnose.

U Francuskoj je vlada sporo reagirala na napad u Crépolu, unatoč lokalnom osjećaju bijesa i stalnom izvještavanju uživo u medijima, te je poslala vladinog glasnogovornika na mjesto događaja tek devet dana kasnije.

"Savršeno je vrijeme da se napravi iskorak, populistički pokreti rastu u drugim zemljama, a s obzirom na situaciju s Donaldom Trumpom u SAD-u, postoji osjećaj da se nešto događa", rekao je Nič.