U MINISTARSTVU vanjskih i europskih poslova prije nekoliko dana uhićeno je pet zaposlenika jer je otkriveno da su lažirali hotelske račune i u nekoliko godina izvukli gotovo 3600 eura. USKOK tvrdi da se to događalo između ožujka 2019. i studenog 2024., dakle punih pet godina. Dio muljaža otkrio je i EPPO.

U tom periodu su, kako je otkriveno, krivotvorili račune s putovanja u Srbiju, BiH, Njemačku, Irsku i Rumunjsku. Prikazali su da su koristili dvije sobe, iako su se zapravo stiskali u jednoj, pa su novac koji im je refundiran za drugu sobu zadržali. Svi su nakon prošlotjedne akcije, u kojoj su lišeni slobode, te malverzacije i priznali. Zato nisu završili u istražnom zatvoru, već su samo dobili mjere opreza, odnosno ne smiju obavljati svoje poslove. 

Ovaj slučaj otkrila je interna kontrola u ministarstvu koje vodi Goran Grlić Radman te je krajem siječnja sve prijavljeno Državnom odvjetništvu. Uslijedila je akcija u koordinaciji s policijom.

Gdje su bili revizori? 

Zanimljivo je da u tom periodu u MVEP-u nisu bili predstavnici Ureda državne revizije. Prema javno dostupnim podacima, tijekom 2019. obavili su reviziju za 2018. godinu. Izvješće je objavljeno u prosincu te godine. Iako je navedeno kako značajnijih nepravilnosti nije bilo te je dano tzv. bezuvjetno mišljenje, u izvješću su neke nepravilnosti ipak nabrojene.

"Obavljenom revizijom za 2018. utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na planiranje i izvršenje plana, računovodstveno poslovanje te diplomatsko-konzularnu mrežu", naveli su revizori.

Tako je, među ostalim, utvrđeno da MVEP nije sastavljao redovite mjesečne izvještaje o naplati i utrošku konzularnih prihoda. Ti se podaci preko evidencijskih naloga trebaju unositi u sustav državne riznice. Ostvarenje i utrošak ovih prihoda iskazani su u državnoj riznici evidentiranjem sedam naloga, a ukupno se radi o 45.715.177 kuna. Međutim, u državnoj riznici nedostajalo je 20 posto tog iznosa, odnosno 11.424.824 kune. Zato je Državni ured za reviziju predložio da se podnose mjesečna izvješća o naplaćenim konzularnim prihodima u sustavu državne riznice.

Problemi u veleposlanstvima

Problemi su uočeni i u diplomatsko-konzularnoj mreži jer, kako stoji u nalazu državne revizije za 2018., veleposlanstva i konzularni uredi nisu vodili evidenciju zaprimljeni ulaznih računa. "Ta evidencija, koja bi sadržavala podatke o danu zaprimanja računa, predmetu računa, podatke o dobavljaču, iznos, dospijeće te podatke o danu plaćanja ulaznog računa, omogućila bi dodatnu kontrolu pri evidentiranju poslovnih događaja u sjedištu Ministarstva u Zagrebu. Pružala bi informacije o ulaznim računima i o stvorenim nepodmirenim obvezama u diplomatskim misijama i konzularnim uredima", navedeno je u izvješću za 2018. godinu. 

Ministarstvo je, nakon što je dobilo to izvješće, obećalo Uredu državne revizije da će sve nepravilnosti ispraviti.

No, izgleda da nisu uvedene dovoljno stroge kontrole kada su petorica zaposlenika uspijevala pet godina muljati s putnim nalozima.

Golemi troškovi putovanja

Inače, upravo su troškovi službenih putovanja uočeni kao golemi izdatak u izvješću Ureda državne revizije za 2023. godinu. Ona je obavljena tijekom 2024. i nalaz je javno obznanjen u siječnju ove godine. MVEP je ponovno dobio bezuvjetno mišljenje o financijskom poslovanju, no nepravilnosti su ipak otkrivene. "Vrijednosno najznačajnije naknade troškova zaposlenima odnose se na naknade za službena putovanja u iznosu od 3.822.908 eura", stoji u izvješću. 

No, u tom segmentu nepravilnosti nisu otkrivene. "Obavljenom revizijom za 2023. utvrđene su nepravilnosti i propusti koji se odnose na djelokrug, računovodstveno poslovanje, imovinu, obveze te javnu nabavu", naveli su revizori koji su tijekom provjere i posjetili pojedina veleposlanstva i konzulate. Tamo su se uvjerili da neki od njih nemaju sveobuhvatnu evidenciju iz koje su vidljivi podaci o datumu otvaranja i vrsti konzularnog predmeta, stranci koja je uputila zahtjev za konzularnom uslugom, iznosu naplaćene konzularne pristojbe, načinu i datumu naplate konzularne pristojbe i drugo. "Ta evidencija omogućila bi lakše praćenje i kontrolu naplaćenih konzularnih pristojbi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima", poručuju.

Muljaže s novcem

Otkriveno je zatim da novac od prodaje zgrade veleposlanstva u Budimpešti, u iznosu od oko 290 tisuća eura, nikada nije prebačen na račun u Zagrebu. Zgrada je prodana još 2014., kada je prodaja i evidentirana u poslovnim knjigama, no novac je u državni proračun doznačen tek 2023. godine, u kojoj je rađena ova revizija.

Brljalo se i s evidencijom najma za konzulat u Los Angelesu. Naime, upisano je da je prostor plaćen nešto više od 15 tisuća eura, dok je u Glavnoj knjizi MVEP-a stajao iznos od oko 7200 eura. Iz MVEP-a su objasnili da im se greška zapravo potkrala još 2017., a onda su ju 2023. ispravljali u poslovnim knjigama. Ured državne revizije, koji je otkrio još nekoliko sličnih slučajeva, naložio je MVEP-u da sve poslovne transakcije evidentira odmah. 

Osim toga, tijekom revizije koja je provođena u jesen 2024. svi iznosi u Općoj uputi o planiranju nabave, provedbi i praćenju izvršenja predmeta nabave u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova iz lipnja 2017. i dalje su bili izraženi u kunama iako je u Hrvatskoj 1. siječnja 2023. službeno sredstvo plaćanja postao euro.

Upozorenje MVEP-u

Revizori su otkrili i goleme nepotrošene iznose na računu Veleposlanstva RH u New Delhiju. "Početkom 2023. to veleposlanstvo imalo je neutrošena sredstva od naplaćenih konzularnih pristojbi u iznosu od 2.267.798,73 eura, a koncem 2023. neutrošena sredstva od naplaćenih konzularnih pristojbi iznosila su 4.738.438,96 eura. To je dovoljno sredstava za financiranje redovnih rashoda ovog veleposlanstva za nekoliko godina. U vrijeme obavljanja revizije neutrošena sredstva iznosila su oko 6.500.000 eura", primijetili su revizori. Iako se taj novac ne može prebaciti u državni proračun, revizori su savjetovali da se ipak nešto poduzme kako ne bi propao u slučaju promjene valutnog tečaja. 

"Državni ured za reviziju preporučuje poduzeti aktivnosti s ciljem doznačavanja neutrošenih sredstava od naplaćenih konzularnih pristojbi s bankovnog računa veleposlanstva RH u New Delhiju na račun državnog proračuna radi racionalnijeg raspolaganja navedenim sredstvima", poručili su.

Na upit Indexa zašto nisu pet godina bili u MVEP-u, iz Ureda državne revizije kažu kako revizije obavljaju prema godišnjem planu i programu rada koji donosi glavni državni revizor na temelju kriterija utvrđenih Zakonom o Uredu za državnu reviziju. Ti kriteriji odnose se, među ostalim, na procjenu rizika, financijsku značajnost subjekata revizije, rezultate prijašnje revizije i prikupljene informacije o poslovanju subjekata revizije. Osim zakona, tu su i međunarodni revizijski standardi koji se poštuju.

Imaju previše posla

"Ured je prethodnu financijsku reviziju Ministarstva vanjskih i europskih poslova obavio tijekom 2019., a obuhvatili smo 2018. te je i o financijskim izvještajima i o usklađenosti poslovanja izrazio bezuvjetno mišljenje. Iduća financijska revizija Ministarstva, odnosno revizija koja je obavljena tijekom 2024. i koja je postala konačna u siječnju 2025., a kojom smo obuhvatili financijske izvještaje i poslovanje za 2023., planirana je i obavljena u skladu s donesenim godišnjim programom i planom rada", navode iz Ureda državne revizije te naglašavaju kako su lani obavili ukupno 250 revizija, i to 156 financijskih revizija, tri revizije usklađenosti, 22 revizije učinkovitosti te 69 provjera provedbe naloga i preporuka, kojima su obuhvatili 258 subjekata revizije te, među ostalim, 15 ministarstava. Godinu ranije obavili su ukupno 181 reviziju.

"Potrebno je istaknuti da Ured svake godine, kod utvrđivanja opsega godišnjeg programa i plana rada, na temelju kriterija propisanih Zakonom vrednuje subjekte revizije za koje je nadležan obavljati reviziju, a njih je oko 16 tisuća, te procjenjuje rizike i planira revizije u skladu s raspoloživim revizorskim timovima. Nije neuobičajeno da između obavljanja revizije ili provjere provedbe naloga i preporuka pojedinog subjekta revizije protekne više godina", navode iz Ureda državne revizije za Index.

U ovim hotelima su bili

Petorica osumnjičenih djelatnika MVEP-a su baš između dvije državne revizije počinili kaznena djela koja su nakon uhićenja priznali. Lažirali su, doznajemo, račune iz hotela Leonardo u Münchenu, gdje su dobili račun od 555 eura za jednu sobu koju su koristili više dana. Inače, noćenje u tom hotelu stoji oko 500 eura. Djelatnici MVEP-a po povratku su lažirali još jedan račun na isti iznos i izvukli taj novac iz proračuna. 

Prema informacijama do kojih smo došli, u Irskoj su boravili u Dublinu, a spavali su gotovo dva tjedna u Clayton hotelu. Hotel koji inače naplaćuje između 170 i 300 eura za noćenje izdao im je račun od ukupno 778 eura. Po povratku su još jedan krivotvorili i izvukli taj iznos. 

Lažirali su i račun iz Hotela Forum u Subotici, City Boutique hotela u Sarajevu te Hilton Garden Inna iz Bukurešta. Istražitelji su upravo iz tih hotela dobili potvrde da su djelatnici MVEP-a koristili jednu, a ne dvije sobe, kako su to prikazali u putnim nalozima.