JOHANNES Gutenberg bio je njemački izumitelj i obrtnik iz 15. stoljeća, najpoznatiji po izumu tiskarskog stroja. Njegovo otkriće zamijenilo je praksu prepisivanja knjiga, pa su se knjige mogle izdavati u golemim količinama, zbog čega je naglo porasla pismenost, a informacija se brže širila. Njegova otkrića presudna su za razdoblje renesanse.

Izum tiskarske preše s pomičnim slovima

Oko 1440. godine Gutenberg je razvio tiskarsku prešu s pomičnim metalnim slovima, što je označilo početak revolucije tiska u Europi. Njegova preša, modelirana prema postojećim vijčanim prešama, mogla je proizvesti do 3600 stranica dnevno, što je bilo znatno brže od dotadašnjih metoda ručnog prepisivanja ili tiskanja s drvenim blokovima.

Gutenbergov doprinos tiskarstvu uključuje razvoj procesa za masovnu proizvodnju pomičnih slova, korištenje uljane tinte za tiskanje knjiga te uvođenje prilagodljivih kalupa za lijevanje slova. Njegova metoda izrade slova temeljila se na leguri olova, kositra i antimona, koja se brzo topila, dobro se lijevala i bila izdržljiva za dugotrajnu upotrebu. Drvena tiskarska preša, koju je razvio, sličila je tadašnjim poljoprivrednim vijčanim prešama i omogućila je učinkovitije tiskanje.

Razvoj renesanse

Gutenbergovo najznačajnije djelo, poznato kao Gutenbergova Biblija, bilo je prvo tiskano izdanje Biblije. Ova Biblija na latinskom jeziku tiskana je sredinom 1450-ih godina i poznata je po svojoj visokoj estetskoj i tehničkoj kvaliteti. Od prvotno tiskanih 158 ili 180 primjeraka, danas je sačuvano 49, od kojih je 21 u potpunosti očuvan.

Gutenbergov izum imao je dubok utjecaj na razvoj renesanse, reformacije i humanističkih pokreta. Omogućio je brže i šire širenje informacija, što je dovelo do povećane pismenosti i dostupnosti znanja. Do 1500. godine tiskare diljem zapadne Europe proizvele su više od 20 milijuna knjiga, a do 1600. taj broj je porastao na procijenjenih 150 do 200 milijuna primjeraka.