Rudolf: Slovenija zalazi u talijansko more
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"SVATKO tko poznaje međunarodno morsko pravo, praksu država i sudske odluke o razgraničenju na moru, zna da su izmjene i dopune slovenskoga pomorskog zakonika pravno neutemeljene, u suprotnosti s međunarodnim pravom i bez ikakva stvarna učinka", izjavio je profesor međunarodnoga prava, akademik Davorin Rudolf, komentirajući Hini dopune pomorskog zakonika, koje je u petak prihvatio slovenski parlament.
"Po mojemu mišljenju intervencijom u svoj pomorski zakonik Slovenci nastoje ojačati pozicije u novim pregovorima s Hrvatskom, ili pred međunarodnim sudom ili arbitražom, naravno, ako se granični spor povjeri na rješavanje jednoj od tih institucija", rekao je akademik Rudolf.
Dodao je kako je u petak u slovenskom parlamentu zastupnik Zmago Jelinčić izrazio teritorijalne pretenzije za hrvatskim državnim teritorijem, ovoga puta od sadašnje hrvatsko-slovenske granice čak do Rijeke.
"Koliko znam, nitko se u (slovenskom) Parlamentu od te huškačke izjave nije ogradio. O tome bi valjalo odmah i brzo upozoriti Bruxelles. Prosvjed samo u Ljubljani nije dovoljan", smatra akademik Rudolf.
Ocijenio je također da dopunama svoga pomorskog zakonika, teoretski gledano, Slovenija zalazi i u more i podmorje pod suverenošću i jurisdikcijom Italije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Davorin Rudolf ističe da Slovenija spada u skupinu država koje se u međunarodnom pravu nazivaju državama u nepovoljnom geografskom položaju.
To su države s kratkom obalom, poput Iraka (obala mu je duga svega oko 10 morskih milja), nalaze se u uskome moru poput Singapura, ili su zatvorene morima susjednih država pa ne mogu proglasiti svoj gospodarski pojas ili nemaju izravni dodir s otvorenim morem, poput Slovenije. Podsjetio je da u svijetu takvih država ima 30-tak, primjerice Njemačka, Finska, Švedska, Turska, Jordan i dr.
Baš zbog takva geografskog položaja, napomenuo je akademik Rudolf, te države imaju neka posebna prava, npr. pravo sudjelovanja u ribolovu tzv. viška lovine u tuđemu gospodarskom pojasu, odnosno na ulov onih količina ribe koje ribari obalne države (čiji je gospodarski pojas), nisu u stanju uloviti.
Tako je Slovenija bila definirana u svome pomorskom zakonu do njegove najnovije dopune, dodao je.
"Slovenski parlament sada je promijenio i dopunio zakonik koji odražava pretenzije Slovenije da proglasi vlastiti gospodarski morski pojas, u kojemu obalna država, među ostalim, ima isključivo pravo ribolova, te epikontinentski pojas, tj. vlast u području morskog dna i podzemlja izvan državne granice u kojemu obalna država ima isključivo pravo crpljenja nafte i plina iz podmorja", izjavio je akademik Rudolf.
"Kako i gdje Slovenija može proglasiti te pojase, znaju jedino slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel i, evo, slovenski parlamentarci", napominje.
S tim u vezi naglasio je kako "Slovenija ne može proglasiti gospodarski pojas i nije stekla svoj epikontinentski pojas (taj pojas država stječe automatski, ne mora ga proglasiti) zato jer njezino državno morsko područje (njeno teritorijalno more) zatvaraju državna područja (teritorijalna mora) Hrvatske i Italije".
Akademik Rudolf podsjeća kako se, istina, "Hrvatska i Slovenija nisu se još razgraničile na moru, ali Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, iz godine 1982., nalaže državama da, dok ne postignu konačan sporazum o razgraničenju, ne smiju prelaziti crtu sredine koja je jednako udaljena od dviju obala".
Ta Konvencija UN-a stupila je na snagu za Hrvatsku i Sloveniju na dan stjecanja neovisnosti, 25. lipnja 1991. (sukcesijom SFR Jugoslavije), i od tada ne postoji više nikakvo "jugoslavensko more", na koje se ponekad slovenski političari pozivaju, rekao je.
Pravilo o crti sredine ne primjenjuje se ako u graničnome području postoje tzv. posebne okolnosti, primjerice pomorski plovni putovi, vrela nafte, otoci, izbočine ili duboka ulegnuća obale i sl.
"Prema gledištu Hrvatske takvih posebnih okolnosti u geografski prostoj Savudrijskoj vali nema, pa su obje države, Hrvatska i Slovenija, dužne poštivati crtu sredine", naglasio je akademik Davorin Rudolf.
Istaknuo je da "kako god povukli crtu sredine od ušća rijeke Dragonje u Savudrijskoj vali u smjeru otvorenoga mora, do granice s Italijom, Slovenija ne može doći u dodir s otvorenim morem".
"Po mojemu mišljenju intervencijom u svoj pomorski zakonik Slovenci nastoje ojačati pozicije u novim pregovorima s Hrvatskom, ili pred međunarodnim sudom ili arbitražom, naravno, ako se granični spor povjeri na rješavanje jednoj od tih institucija", rekao je akademik Rudolf.
Dodao je kako je u petak u slovenskom parlamentu zastupnik Zmago Jelinčić izrazio teritorijalne pretenzije za hrvatskim državnim teritorijem, ovoga puta od sadašnje hrvatsko-slovenske granice čak do Rijeke.
"Koliko znam, nitko se u (slovenskom) Parlamentu od te huškačke izjave nije ogradio. O tome bi valjalo odmah i brzo upozoriti Bruxelles. Prosvjed samo u Ljubljani nije dovoljan", smatra akademik Rudolf.
Ocijenio je također da dopunama svoga pomorskog zakonika, teoretski gledano, Slovenija zalazi i u more i podmorje pod suverenošću i jurisdikcijom Italije.
Davorin Rudolf ističe da Slovenija spada u skupinu država koje se u međunarodnom pravu nazivaju državama u nepovoljnom geografskom položaju.
To su države s kratkom obalom, poput Iraka (obala mu je duga svega oko 10 morskih milja), nalaze se u uskome moru poput Singapura, ili su zatvorene morima susjednih država pa ne mogu proglasiti svoj gospodarski pojas ili nemaju izravni dodir s otvorenim morem, poput Slovenije. Podsjetio je da u svijetu takvih država ima 30-tak, primjerice Njemačka, Finska, Švedska, Turska, Jordan i dr.
Baš zbog takva geografskog položaja, napomenuo je akademik Rudolf, te države imaju neka posebna prava, npr. pravo sudjelovanja u ribolovu tzv. viška lovine u tuđemu gospodarskom pojasu, odnosno na ulov onih količina ribe koje ribari obalne države (čiji je gospodarski pojas), nisu u stanju uloviti.
Tako je Slovenija bila definirana u svome pomorskom zakonu do njegove najnovije dopune, dodao je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Slovenski parlament sada je promijenio i dopunio zakonik koji odražava pretenzije Slovenije da proglasi vlastiti gospodarski morski pojas, u kojemu obalna država, među ostalim, ima isključivo pravo ribolova, te epikontinentski pojas, tj. vlast u području morskog dna i podzemlja izvan državne granice u kojemu obalna država ima isključivo pravo crpljenja nafte i plina iz podmorja", izjavio je akademik Rudolf.
"Kako i gdje Slovenija može proglasiti te pojase, znaju jedino slovenski ministar vanjskih poslova Dmitrij Rupel i, evo, slovenski parlamentarci", napominje.
S tim u vezi naglasio je kako "Slovenija ne može proglasiti gospodarski pojas i nije stekla svoj epikontinentski pojas (taj pojas država stječe automatski, ne mora ga proglasiti) zato jer njezino državno morsko područje (njeno teritorijalno more) zatvaraju državna područja (teritorijalna mora) Hrvatske i Italije".
Akademik Rudolf podsjeća kako se, istina, "Hrvatska i Slovenija nisu se još razgraničile na moru, ali Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora, iz godine 1982., nalaže državama da, dok ne postignu konačan sporazum o razgraničenju, ne smiju prelaziti crtu sredine koja je jednako udaljena od dviju obala".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ta Konvencija UN-a stupila je na snagu za Hrvatsku i Sloveniju na dan stjecanja neovisnosti, 25. lipnja 1991. (sukcesijom SFR Jugoslavije), i od tada ne postoji više nikakvo "jugoslavensko more", na koje se ponekad slovenski političari pozivaju, rekao je.
Pravilo o crti sredine ne primjenjuje se ako u graničnome području postoje tzv. posebne okolnosti, primjerice pomorski plovni putovi, vrela nafte, otoci, izbočine ili duboka ulegnuća obale i sl.
"Prema gledištu Hrvatske takvih posebnih okolnosti u geografski prostoj Savudrijskoj vali nema, pa su obje države, Hrvatska i Slovenija, dužne poštivati crtu sredine", naglasio je akademik Davorin Rudolf.
Istaknuo je da "kako god povukli crtu sredine od ušća rijeke Dragonje u Savudrijskoj vali u smjeru otvorenoga mora, do granice s Italijom, Slovenija ne može doći u dodir s otvorenim morem".

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati