AMERIČKI dron pao je jučer u Crno more nakon susreta s ruskim vojnim zrakoplovom. Radi se o dronu tipa MQ-9 Reaper, u koji se zabio ruski lovac Su-27. Američki dužnosnici napomenuli su da je ruski lovac udario propeler drona.

>>Zašto su Rusi oborili američki Reaper?

Ruski avion slučajno zakačio propeler drona?

Američka TV kuća CBS objavila je animiranu simulaciju incidenta nad Crnim morem. Simulacija prikazuje kako ruski borbeni avion prolazi ispod američkog vojnog drona i pritom ispušta gorivo.

Američki dužnosnici tvrde da je ruski pilot htio uletjeti ispred drona kako bi ušao u oblak goriva, ali je prerano krenuo s podizanjem nosa svog aviona te je slučajno zakačio propeler letjelice, zbog čega su američki operatori morali pustiti dron da se sruši u Crno more.

Rusi su ustvrdili da je do kontakta došlo zbog neočekivanog i naglog manevriranja američke letjelice. Također su pozvali SAD da obustavi "neprijateljske letove". "Smatramo bilo koju akciju u kojoj se koristi američko oružje otvoreno neprijateljskom", poručio je ruski veleposlanik u SAD-u.

Američki general David Berger, zapovjednik Marinskog korpusa, rekao je da je opasnost velika kada dođe do ovakve eskalacije čak i ako se kasnije pokaže da je slučajna.

"Vjerojatno su moja najveća briga, i tamo i na Pacifiku, agresivni ruski ili kineski piloti ili kapetani broda, a ako se nešto previše približi, može se dogoditi da ne shvate gdje su i izazovu sudar", rekao je upitan da komentira posljednji incident.

"Drugim riječima, namjerno ili nenamjerno stvari se sudaraju jedna s drugom uzrokujući i sudar dvije velike nacije, moćne nacije, koje to pokušavaju riješiti u dva ujutro", nastavio je.

John Kirby, glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, kaže da je bilo drugih presretanja u zraku i posljednjih tjedana, ali da je ovo posve drugačije prirode.

Njemački avioni u borbenim položajima

Ovo nije prvi takav incident od početka rata u Ukrajini.

Njemački ratni zrakoplovi, stacionirani na istočnom krilu NATO-a, od kolovoza prošle godine 27 puta su zauzeli borbene položaje nakon upozorenja na nepoznati zrakoplov u području Baltika, priopćilo je jučer njemačko ratno zrakoplovstvo Luftwaffe.

>>Njemački avioni u borbenim položajima zbog ruskih aviona nad Baltikom

Tijekom raspoređivanja zrakoplova njemačke snage su iznad Baltičkog mora identificirale ruski vojni zrakoplov, rekao je glasnogovornik Luftwaffea. Za njemačke zrakoplove Eurofighter Typhoons bila je oglašena uzbuna kada se nepoznati zrakoplov približio baltičkom zračnom prostoru bez signala transpondera ili radiokontakta.

Također, borbeni avioni britanskog i njemačkog ratnog zrakoplovstva presreli su ruski avion koji je letio nad estonskim zračnim prostorom, objavio je danas BBC.

"Čin presretanja bio je rutinski, ali ovo je prvi put da su takvu operaciju zajedno izvele ove dvije zemlje", navodi BBC. Podsjetimo, Njemačka i Britanija trenutno provode ranije planiranu NATO-ovu vojnu vježbu čuvanja zračnog prostora na istoku Europe.

U Hrvatskoj pao dron kod studentskog doma

Treba spomenuti i dron koji je pao u Hrvatskoj. Dogodilo se to 10. ožujka u Zagrebu, samo dva tjedna poslije početka ruske invazije na Ukrajinu. Tada se bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje Tu-141 srušila u Zagrebu kod Studentskog doma "Stjepan Radić". Letjelica se pri padu punom dužinom zabila u zemlju i napravila dubok krater.

Kako je kasnije rekao ministar obrane Mario Banožić, "dron je definitivno došao s područja Ukrajine". Inače, sam Tu-141 je dug 14.33 m, raspon krila mu je 3.88 m, a visok je 2.44 m. Ima krila u obliku slova delta, odnosno strelice površine 10 m2, a težak je 6215 kg.

"Prilikom udara došlo je do eksplozije eksplozivnog sredstva, to pokazuju nastanak kratera, raspršivanje zemlje i kamenja, izbacivanje fragmenata iz kratera, kao i tragovi kidanja i kaljenja metalnih dijelova bombe", kazala je Ivana Bačić, glavna vještakinja za požare i eksplozije iz Centra za vještačenje "Ivan Vučetić".

Drugim riječima, posljedice pada ovog drona na Zagreb mogle su biti stravične.

Avdagić: Ovo nije iznenađenje, nazvao bih to otvorenom ruskom provokacijom

S vanjskopolitičkim stručnjakom Denisom Avdagićem popričali smo upravo o sve češćim incidentima na nebu. Što se tiče jučerašnjeg događaja, rekao nam je da stvari treba ogoliti.

"Američka bespilotna letjelica pala je u međunarodne vode, dakle, nije se nalazila u ruskom zračnom prostoru. Ruski zrakoplovi mogli su prići letjelici, presresti je, ali sve više od toga je ozbiljna provokacija, da ne idemo u ozbiljnije određivanje.

Inače, ruska je strana itekako sklona opasnim manevrima pri susretima sa savezničkim, NATO-ovim letjelicama, stoga nije iznenađenje da se dogodio taj, kako ga većinom zasad nazivaju - incident.

Međutim, skloniji sam ipak nazvati to otvorenom provokacijom ruske strane i namjernim agresivnim činom, upravo zato što se letjelica nalazila u međunarodnom zračnom prostoru, što se ruskoj strani može ne sviđati, ali je to tako i radi se o sada već redovnim aktivnostima američke strane, odnosno savezničkih snaga, posebno od početka ruske agresije na Ukrajinu.

Crno more nije isključivo rusko, nego i more više članica Sjevernoatlantskog saveza, a NATO-ove snage su u tom prostoru ojačane upravo zbog ruske prijetnje, kako je tumače članice. Uostalom, upravo radi prijetnje gledamo i skoro širenje Saveza iako ne u konkretnom području, no to spominjem radi pojašnjavanja", objašnjava.

"Letovi kojima se prikupljaju obavještajni podaci su dio svakodnevice"

Pitamo ga kako objašnjava sav ovaj nemir na nebu od početka rata u Ukrajini.

"Broj presretanja ruskih letjelica se udvostručio, kada govorimo o savezničkom djelovanju. Dakle, jasno je kako je nemir dobar opis stanja u zračnom prostoru. Tu se radi o testiranju, a donekle i o provokacijama.

No, naravno, kako Rusija ima eksklavu, Kalinjingradsku oblast, prema kojoj nije neobično očekivati i da redovno lete, jasno je da je dio zračnih susreta rezultat posve redovnih letova. Opet, novo vrijeme, novo normalno je i to da su letovi kojima se prikupljaju obavještajni podaci dio svakodnevice, pri čemu se ne krši zračni suverenitet iako, posve jasno, to nije prijateljsko djelovanje.

Napetosti postoje i veći broj NATO-ovih članica stanje definira prijetećim. Tako sve tumači i ruska strana. Nije zato na odmet ponoviti kako je NATO isključivo obrambeni savez koji okuplja velik broj relativno malih zemalja, i stanovništvom i teritorijem, koje nisu prijetnja Rusiji, kao ni sam Savez", dodaje.

"Ne mislim da ima apetita za otvoreni sukob"

Ističe da je jučerašnja situacija zvono za uzbunu i da očekuje kako će nakon toga krenuti deeskalacijske aktivnosti. Ne misli da može doći do otvorenog sukoba.

"Rekao bih kako je bilo pitanje kada će se ovako što odviti i zbog ranijih opasnih manevara pri susretu sa saveznicima, kojima je ruska strana bila sklona. S druge strane, ne mislim da ima apetita za otvoreni sukob.

Da postoji volja za novim svjetskim ratom, nije velik problem izazvati ga. Ali letjelica koja pada može izazvati i veliku štetu, pa i gubitak ljudskih života. Vidjeli smo koliko je pad, doduše, stare i glomazne bespilotne letjelice u Zagrebu bio blizu ozbiljnih posljedica", objasnio je Avdagić.