Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetit će sutra susjednu Rumunjsku, što je njegov prvi posjet toj zemlji od početka ruske invazije. Putovanje u Rumunjsku, članicu NATO-a, dolazi u trenutku kada Ukrajina i Zapad žele pronaći rješenje za siguran izvoz ukrajinskog žita.

Članovi ruskog parlamenta raspravljali su o planovima za opoziv ratifikacije sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, u razvoju događaja za koji se strahuje da bi mogao izazvati novu utrku u naoružanju između velikih svjetskih sila.

U priopćenju koje je objavila Državna duma, donji dom parlamenta, navodi se da su ruski zastupnici sada dobili deset dana da prouče mogućnost opoziva moskovske ratifikacije ugovora. Odbor za međunarodne poslove Komore morat će završiti rad do 18. listopada.

Ruski okupatori opskrbili su Hamasove militante oružjem proizvedenim u SAD-u i EU koje su zarobili tijekom rata u Ukrajini, tvrdi Obrambena obavještajna služba Ukrajine.

>> Opširnije

Tijekom vikenda ruski federalni portal nacrta regulatornih pravnih akata objavio je predsjedničku uredbu koja će značiti reformu Lenjingradskog vojnog okruga u sklopu tekućih velikih vojnih reformi. Ovim će se potezom Sjevernoj floti zemlje oduzeti status međuspecifične strateške teritorijalne asocijacije, što je dovelo do sugestija da će njezine snage biti prebačene u novoformirani okrug.

Iako se značaj ovih događaja možda ne čini očitim, ruski vojni analitičar Jurij Fedorov sugerira da ponovno stvaranje Lenjingradske vojne oblasti ukazuje na to da se Moskva priprema za moguće sukobe s baltičkim državama i NATO-om. Restrukturiranje je zamišljeno za razdoblje nakon rata u Ukrajini, budući da su sada sve snage koje će biti prebačene u Lenjingradski okrug trenutno zauzete u tom sukobu. Vjerojatno ih je 20 posto ostalo na mjestu i nisu spremni za borbu.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da je ruski rat protiv Ukrajine "egzistencijalan za Europu".

"Europljani si ne mogu dopustiti da ne pobijede zajedno s Ukrajinom. Europljani razumiju - radi se i o njima... Ako Ukrajina izgubi, bit će to kraj Europe", rekao je Kuleba za Forbes.

Na pitanje kako je Europska unija reagirala na rat koji se oduljio više od očekivanog, Kuleba je rekao da narativ koji trenutno prevladava u EU poziva na potporu Ukrajini onoliko koliko je potrebno za njezinu pobjedu.

"To su izrazili visoki predstavnik EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell i ministri", dodao je Kuleba. Njegova izjava dolazi usred izvješća da se EU priprema otvoriti pregovore o članstvu s Ukrajinom, a službena objava očekuje se već u prosincu.

U intervjuu je ukrajinski ministar vanjskih poslova govorio i o perspektivi pregovora Kijeva i Moskve, rekavši da bi samo povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine značilo da je Kremlj spreman za diplomaciju.

"Ali to neće značiti automatski pristanak Ukrajine na pregovore. Rusija je prečesto zavaravala nas, Europljane i Amerikance da bismo joj povjerovali od prve riječi ili koraka. Dok se ukrajinski graničari ne vrate na posljednju graničnu karaulu na istoku Ukrajine ili na otoku Tuzli, moja poruka onima koji se usude ponuditi bilo kakve teritorijalne ustupke je da o tome i ne razmišljaju", kazao je Kuleba.

Iz Kremlja vjeruju da bi ruski predsjednički i parlamentarni izbori trebali biti održani prema rasporedu bez obzira na rat u Ukrajini. Novinska agencija Interfax prenijela je izjavu glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova.

"Polazimo od izjave predsjednika Putina u kojoj je naglasio potrebu poštovanja svih zahtjeva demokracije, ustava i, sukladno tome, održavanja ovih izbora", rekao je Peskov za Intefax. 

Peskov je reagirao na komentare čečenskog čelnika Ramzana Kadirova, bliskog Putinovog saveznika koji je u subotu rekao da bi Rusija trebala ili odgoditi predsjedničke izbore zbog rata u Ukrajini ili dopustiti samo jednog kandidata - Putina.

Rusija bi sljedeće predsjedničke izbore trebala održati 2024., a sljedeće parlamentarne izbore 2026. godine.

U Poljskoj se ovaj tjedan održavaju izbori za koje analitičari kažu da će na njima pobijediti vladajući populisti, stavljajući zemlju na put potencijalne kolizije s Ukrajinom i EU.

Najnovije ankete pokazuju da stranka Pravo i pravda (PiS) ima 32 do 34 posto, nekoliko bodova ispred Građanske koalicije (KO) koju vodi bivši šef EU Donald Tusk.

Ali konačni rezultat vjerojatno će ovisiti o tome tko od njih dvoje može izgraditi vladajuću koaliciju. Iako bi Pravo i pravda treći put zaredom trebali dobiti najviše glasova na parlamentarnim izborima, čini se da neće uspjeti dobiti većinu, izvještava AFP.

Najočitiji partner je krajnje desna stranka Konfederacija, koja želi da Poljska prekine pomoć Ukrajini i kritizirala je prava ukrajinskih izbjeglica. No rejting oporbe raste u posljednjim anketama i koalicija triju oporbenih stranaka možda ima više izgleda za formiranje vlade.

Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava rekao je danas da je zabrinut da ne postoji sustav za vraćanje ukrajinske djece odvedene u Rusiju od invazije Moskve na zemlju prošle godine i da su neki od onih koji su se vratili prijavili maltretiranje.

Ukrajinske vlasti kažu da su identificirale i provjerile gotovo 20.000 djece koja su tijekom rata odvedena u Rusiju. Ukrajina je do sada vratila više od 400 djece, ali kaže da ne zna točno koliko ih je još jer nema pristup Rusiji ili dijelovima okupiranog teritorija na jugu i istoku.

"OHCHR je i dalje ozbiljno zabrinut jer ne postoji uspostavljen sustav za vraćanje ukrajinske djece koja su prebačena u druge regije na teritoriju pod ruskom okupacijom ili u Rusku Federaciju", rekla je Nada Al-Nashif, zamjenica visokog povjerenika UN-a za ljudska prava.

"Među djecom koja su se ponovno ujedinila sa svojom obitelji nakon što su rođaci otputovali u Rusku Federaciju po njih, neka su opisala da su doživjela ili svjedočila psihičkom ili fizičkom nasilju od strane tamošnjeg obrazovnog osoblja", dodala je, piše Reuters.

Moskva je u više navrata zanijekala prisilno odvođenje ukrajinske djece, rekavši da je djecu pronađenu u sirotištima ili bez roditeljskog staranja preselila u Rusiju radi njihove vlastite sigurnosti i smjestila ih što je više moguće kod rodbine ondje. 

Međunarodni kazneni sud optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina i rusku povjerenicu za prava djece Mariju Lvovu-Belovu za ratni zločin nezakonite deportacije ukrajinske djece.

Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko rekao je da je dijete iz Ukrajine ozlijeđeno tijekom Hamasove ofenzive protiv Izraela. Kazao je da je dijete evakuirano iz grada Sderota.

Ministarstvo također provjerava informacije o smrti dvojice Ukrajinaca u Izraelu i još jednog u Pojasu Gaze. "Spašeni ukrajinski dječak dobio je medicinsku i psihološku pomoć i trenutno je pod skrbi ukrajinskog veleposlanstva u Izraelu", rekao je Nikolenko.

Ukrajina je također uspjela stupiti u kontakt s pet građana koji se smatraju nestalima u južnom Izraelu, rekao je dužnosnik na Facebooku.

Propagandisti koje podržava Kremlj slave napad Hamasa na Izrael kao smetnju koja će Zapadu maknuti fokus od Ukrajine.

>> Opširnije

Rusija tvrdi da je odbila pet napada ukrajinskih oružanih snaga, navodi se u izvješću ruske državne prorežimske agencije TASS.

Piše da je časnik za medije ruske središnje grupe trupa, koja se nalazi u okupiranom Lugansku, tvrdio da je Rusija odbila napade kod Limana i Torskea, ubivši pritom 50 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga. Tvrdnje nisu neovisno provjerene.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je Moskva "ekstremno zabrinuta" zbog situacije u Izraelu.

>> Opširnije

Šef ukrajinskih obavještajaca Kirilo Budanov potvrdio je da su se timovi za specijalne operacije njegove agencije tri puta pokušali iskrcati na lijevu obalu Dnjepra kako bi stvorili mostobran za oslobađanje okupiranog Enerhodara i nuklearne elektrane Zaporižja, piše Ukrinform.

Prošle godine, u kolovozu, Budanovljevi vojnici prešli su tada još punovodno akumulacijsko jezero Kahovka u području Enerhodara. Cilj im je bio stvoriti mostobran na lijevoj obali pogodan za daljnje oslobađanje grada. 

U to su vrijeme Rusi nastojali spojiti nuklearku Zaporižja na svoju energetsku mrežu, što bi pomoglo Rusiji da se učvrsti u regiji. Vojnici su se iskrcali blizu Enerhodara, ali nisu uspjeli postići svoj cilj. 

"Također, operacija je odigrala još jednu ulogu: pružila je praktične vještine za sve - od zapovjednog osoblja do boraca - kako djelovati na vodi. To iskustvo je vrlo dobro primijenjeno i korišteno kasnije. Na primjer, tijekom iskrcavanja na Krimu", rekao je Budanov.

Volodimir Zelenski je apelirao na parlamentarnoj skupštini NATO-a na međunarodnu vladavinu prava da se ujedini i uhvati u koštac s terorizmom, uspoređujući napad od strane, kako je on nazvao, "terorističke organizacije" na Izrael sa sličnom taktikom koju koristi Rusija, za koju je rekao da je "teroristička država”.

Govoreći putem videoveze, rekao je da se svijet može složiti oko skupa definicija terorizma. "Nemojte silovati žene. Ne ubijajte. Nemojte djecu smatrati trofejima. Ne punite sela i gradove krvlju. Ne pucajte na civile u automobilima... To bi trebala biti osnova", rekao je.

Rekao je da su Hamas i Rusija koristili istu taktiku te da izraelski novinari koji su bili u Ukrajini i svjedočili posljedicama tamošnjih zločina sada vide da se ista stvar događa u njihovoj domovini.

Zelenski je potom rekao nešto što bi se moglo smatrati kritikom usmjerenom na republikance u američkom Kongresu. "Ovo nije vrijeme za povlačenje iz međunarodnog područja u unutarnje sporove. Ovo nije vrijeme za šutnju", dodajući kako se ljudi ne bi trebali pretvarati da terorizam na jednom kontinentu neće utjecati na ostatak svijeta.

Ukrajinski predsjednik povezao je Iran s invazijom na Ukrajinu i napadom na Izrael, rekavši da Iran ne može reći da nema nikakve veze s onim što se događa u Ukrajini ako prodaje dronove Shahed Rusiji te da ne može tvrditi da nema nikakve veze s onim što se događa u Izraelu ako njegovi dužnosnici tvrde da podržavaju Hamas.

Mette Frederiksen, premijerka Danske, apelirala je na Zapad da ne dobije "ratni umor" zbog Ukrajine.

"Hrabri Ukrajinci i Ukrajinke bore se na bojnom polju. Oni su lice dobra koje se bori protiv zla. Ova invazija prijetnja je idejama na kojima je izgrađen naš savez – slobodi, demokraciji, vladavini prava.

Moramo biti uz Ukrajinu do gorkog kraja. Nitko od nas ne može tvrditi da je umoran od rata dok Ukrajina nastavlja svoju neumornu borbu. Odlučimo da se ratni zamor neće dogoditi u našoj transatlantskoj zajednici", rekla je danska premijerka tijekom govora na parlamentarnoj skupštini NATO-a u Kopenhagenu.

U svom govoru Frederiksen je ustvrdila da je ruski predsjednik Vladimir Putin krivo izračunao, misleći da će NATO-ove riječi potpore Ukrajini "ostati samo to, riječi".

"Ukrajinski vojnici se bore s našim oružjem, našim tenkovima, našim projektilima, a uskoro će i Ukrajina letjeti našim F-16. Apeliram na predstavnike drugih zemalja NATO-a da prošire koaliciju koja opskrbljuje borbene zrakoplove i potrebnu obuku za pilote", kazala je Frederiksen.

Rusija će iskoristiti napade Hamasa u Izraelu za širenje propagande koja podupire svoju invaziju na Ukrajinu, tvrdi američki Institut za proučavanje rata (ISW).

"Kremlj je već okrivio Zapad za zanemarivanje sukoba na Bliskom istoku koncentriranjem napora u Ukrajini. Sada Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti, tvrdi da su SAD i njegovi saveznici trebali raditi na palestinskom i izraelskom pitanju, umjesto da se 'miješaju' s Rusijom.

Ovi narativi iz Kremlja ciljaju na zapadnu publiku kako bi zabili klin u vojnoj podršci Ukrajini. Oni nastoje demoralizirati ukrajinsko društvo tvrdnjom da će Ukrajina izgubiti međunarodnu potporu i namjeravaju uvjeriti domaću rusku publiku da će međunarodno društvo ignorirati ratne napore Ukrajine", objavio je ISW.

Suspilne javlja da su se čule eksplozije u Hersonu. To nije neobično, budući da se grad nalazi nasuprot ruskom okupiranom dijelu regije Herson i često je pod vatrom.

Rano jutros u regiji je bila zračna uzbuna, ali je ukinuta prije otprilike sat vremena.

Guardian piše da se očekuje da će se na sastanku parlamentarne skupštine NATO-a u Kopenhagenu raspravljati o Ukrajini te da će ta tema biti visoko na dnevnom redu.

Na sjednici će govoriti ukrajinski predsjednik Zelenski, a osim njega, očekuje se da će govoriti i šef ukrajinskog parlamenta Ruslan Štefančuk. Govorit će i premijerka Danske Mette Frederiksen.

Zelenski bi trebao govoriti za oko sat vremena.

Ukrajinski Suspilne izvještava, pozivajući se na oružane snage, da su Ukrajinci odbili ruski napad u Novoprokopivki u regiji Zaporižja te da su imali djelomičan uspjeh u obližnjem Verboveu.

Britansko ministarstvo obrane je današnje izvješće fokusiralo na odnos Rusije i Irana. 

"Međunarodna izolacija natjerala je Rusiju da preusmjeri svoje vanjskopolitičke napore prema ranije manje poželjnim partnerstvima kako bi dobila diplomatsku, gospodarsku i vojnu potporu", tvrdeći da Rusija sada proizvodi bespilotne letjelice iranskog dizajna u Rusiji po licenci.

Dodaje se da je Iran nedavno tvrdio da je Rusija uložila 2.76 milijardi dolara u Iran u razdoblju od prošle do ove godine. "Vrlo je vjerojatno da će se ekonomske veze produbiti dok Rusija nastoji ublažiti sankcije", objavili su britanski obavještajci.

Nakon što je Kremlj prošlog tjedna rekao da bi Rusija mogla razmotriti opoziv ratifikacije Ugovora o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih testiranja (CTBT), rusko vijeće Dume sastat će se danas kako bi raspravljalo upravo o ovom pitanju.

Prošlog je tjedna Moskva signalizirala da bi mogla opozvati ugovor – uz napomenu da je SAD potpisao ugovor, ali ga nije ratificirao – što je dodatno potaknulo zabrinutost da bi Moskva mogla nastaviti nuklearne pokuse.

Opozivom ratifikacije, rekao je SAD, Moskva želi povećati pritisak na Washington i njegove saveznike da zaustave isporuke oružja i druge pomoći Ukrajini. CTBT je potpisalo 187 zemalja, a ratificiralo 178, ali ne može stupiti na snagu dok ga osam određenih država ne potpiše i ratificira. Kina, Egipat, Iran i Izrael su ga potpisali, ali nisu ratificirali. Sjeverna Koreja, Indija i Pakistan nisu potpisali.

Iako je SAD potpisao, ali nije ratificirao sporazum, poštovao je moratorij na probne eksplozije nuklearnog oružja od 1992. godine i kaže da ga ne planira napustiti. U četvrtak je ruski predsjednik Vladimir Putin istaknuo mogućnost nastavka nuklearnog testiranja, što je izazvalo zabrinutost zbog nove utrke u nuklearnom naoružanju između Rusije, SAD-a i Kine.

Ruske snage su jučer granatirale južnu regiju Herson i druge dijelove Ukrajine, ubivši najmanje dvije osobe i ranivši više desetaka, rekli su ukrajinski dužnosnici.

Oleksandr Prokudin, guverner Hersona, rekao je da je jedan muškarac poginuo u ruskom granatiranju sjevernog dijela regije. Prokudin je ranije izvijestio da je desetak ljudi ranjeno u napadima na različitim mjestima.

Ruske trupe napustile su grad Herson i zapadnu obalu rijeke Dnjepar u regiji krajem prošle godine, ali sada redovito granatiraju ta područja s položaja na istočnoj obali.

U sjeveroistočnoj regiji Harkiv guverner Oleh Sinehubov rekao je da je jedan muškarac poginuo u granatiranju blizu ruske granice.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je jučer solidarnost s Izraelom u telefonskom razgovoru s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom.

"Razgovarao sam s Netanyahuom kako bih potvrdio ukrajinsku solidarnost s Izraelom, koji pati od drskog napada velikih razmjera, i kako bih izrazio sućut zbog višestrukih žrtava", rekao je Zelenski na društvenim mrežama.

Zelenski je povukao paralele između Izraela i rata u Ukrajini navodeći da je "izraelsko pravo na samoobranu neupitno". Rekao je da je njegova vlada uspostavila operativni stožer za pomoć svim Ukrajincima u Izraelu.

Dužnosnici su procijenili da je oko 15.000 ukrajinskih izbjeglica pobjeglo u Izrael. Iako je poslao tone humanitarne pomoći, Netanyahu je dosljedno odbijao dostaviti Kijevu oružje.