EUROPSKA unija i Sjedinjene Američke Države već godinama čine najveći trgovinski blok na svijetu. Samo u 2023. godini razmijenili su robe i usluga u vrijednosti od preko 1.5 bilijuna eura. No, iako su im gospodarstva usko povezana, odnosi nisu uvijek glatki. Ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika SAD-a dodatno je uzburkao stvari, potaknuvši nove trgovinske napetosti. U ovom članku analiziramo kako su ekonomije dviju sila povezane, koji su ključni problemi i što nas čeka u budućnosti.

Trgovinska razmjena: Tko tu više zarađuje?

Gledajući trgovinu robom, EU ima značajnu prednost - ostvarila je suficit od 157 milijardi eura u odnosu na SAD. To znači da EU u SAD izvozi puno više nego što iz njega uvozi. Najviše izvozi strojeve (56 milijardi eura), lijekove (47.6 milijardi) i automobile (47.6 milijardi). S druge strane, SAD prednjači u uslužnom sektoru sa suficitom od 109 milijardi eura, najviše zahvaljujući izvozu intelektualnih usluga (34 milijarde) i transportnih rješenja.

Njemačka je najvažniji igrač u trgovini s Amerikom - čak 30% ukupnog EU izvoza u SAD dolazi iz ove zemlje. Njemačka automobilska industrija posebno ovisi o američkom tržištu, gdje završava 30% njezine ukupne proizvodnje.

No, unatoč snažnoj trgovini, postoji i asimetrija u strateškim sektorima. Primjerice, SAD kontrolira 80% globalnog tržišta poluvodiča, dok EU ovisi o uvozu za čak 65% svojih potreba za mikročipovima. To predstavlja potencijalni problem u eri digitalne tranzicije.

Koliko su ekonomije međusobno isprepletene?

SAD je glavni investitor u Europi, s ukupnim ulaganjima od 3.7 bilijuna dolara, dok europske tvrtke u SAD-u imaju 2.8 bilijuna dolara ulaganja. Ova veza posebno je jaka u farmaceutskoj industriji - čak 45% američkih lijekova proizvode europske kompanije, dok 60% medicinske opreme u EU dolazi iz SAD-a.

Počinje li trgovinski rat?

S Trumpovim povratkom u Bijelu kuću ponovno se aktualizira pitanje carina. Njegova administracija planira uvesti carine od 25% na čelik i aluminij iz EU, što bi pogodilo oko 6.4 milijuna europskih radnika u metalurškom sektoru. EU već priprema odgovor - na listi proizvoda za protumjere su američki bourbon, motocikli Harley-Davidson i razni poljoprivredni proizvodi.

Prema istraživanju instituta Bruegel, kad bi obje strane uvele carine, BDP Europske unije bi se smanjio za 0.8%, a SAD-a za 0.5% do 2026. godine. Osim toga, globalni lanci opskrbe, posebno u automobilskoj industriji, osjetili bi velike poremećaje.

Primjerice, BMW-ov model X5 proizvodi se u Južnoj Karolini za europsko tržište, a zbog carina bi mogao postati preskup za kupce u EU. Prema Auto Allianceu, cijene vozila u SAD-u mogle bi porasti za 12-15%, dok bi europski proizvođači izgubili 18% tržišnog udjela u Sjevernoj Americi.

Unutarnji problemi EU: Kako se nositi s Trumpovim protekcionizmom?

Unutar EU ne postoji jedinstven stav o tome kako odgovoriti na nove trgovinske izazove. Francuska zagovara oštar odgovor, dok Njemačka zbog svoje ovisnosti o američkom tržištu pokušava pronaći ravnotežu. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da će EU štititi svoje tržište, ali i upozorila na rizike eskalacije sukoba.

Trumpov plan "America First 2.0": Što donosi drugi mandat?

Trump je najavio niz mjera koje bi mogle dodatno zakomplicirati odnose s EU. Trump traži hitno povećanje vojnih doprinosa NATO-ovih članica na 3% BDP-a (trenutno prosjek EU iznosi 1.6%). Također, američki predsjednik najavljuje uvođenje "recipročnih carina" za zemlje koje imaju suficit u trgovini s SAD-om. Trump najavljuje i značajno smanjenje vojne pomoći Ukrajini. Nije još poznato koliko, ali neke brojke govore da bi to moglo biti čak 50% do 2026. godine.

Ove promjene mogle bi ozbiljno uzdrmati transatlantske odnose i dovesti do trgovinskog rata.

Budući scenariji: Hoće li biti dogovora ili sukoba?

Najšire gledano, moguća su dva scenarija. Ako se obnovi pregovaranje o Transatlantskom trgovinskom sporazumu (TTIP), to bi moglo povećati BDP obje strane za 0.5% godišnje. No, prepreke su velike - od različitih regulacija GMO proizvoda i kemikalija do pitanja digitalnog oporezivanja velikih tehnoloških tvrtki.

Negativan ishod znači trgovinski rat. EU bi tada mogla pojačati trgovinske sporazume s Azijom i Latinskom Amerikom, uvesti mjere za kontrolu izvoza ključnih proizvoda ili subvencionirati strateške industrije preko Europskog suverenog fonda. Analiza Peterson Institutea predviđa da bi trgovinski rat rezultirao gubitkom 1.2 milijuna radnih mjesta u EU i 850.000 u SAD-u.

Jasno, oba gore navedena scenarija su samo hipotetska i nema jasnih naznaka da bi moglo doći do ijednog od njih.

Unatoč trgovinskim tenzijama, EU i SAD su toliko ekonomski isprepleteni da potpuni prekid odnosa nije realan. Iako EU ima trgovinski suficit, i dalje ovisi o američkoj tehnologiji i sigurnosnim garancijama. Njemačka, primjerice, 22% svoje proizvodnje namjenjuje američkom tržištu, dok američke kompanije ovisne o europskim opskrbnim lancima čine tek 8% ukupne trgovine.

Kako kaže Bernd Lange: "Newtonov treći zakon vrijedi i u ekonomiji - svaka akcija izaziva reakciju. No, u globaliziranom svijetu ti se udarci multipliciraju." Održavanje otvorene komunikacije i pronalazak kompromisa bit će ključni za budućnost odnosa dviju najvećih ekonomskih sila svijeta.