ZEMLJE u razvoju koje pripadaju globalnom jugu i aktivisti za zaštitu okoliša osudili su sporazum COP29 postignut na klimatskom summitu UN-a, a hvale ga i brane Sjedinjene Države, Njemačka i drugi. U ranim jutarnjim satima u nedjelju, izaslanici COP29 složili su se osigurati godišnjih 1.3 bilijuna dolara siromašnijim zemljama kako bi im pomogli u borbi protiv klimatskih promjena, od čega će oko 300 milijardi dolara doći od bogatih, industrijaliziranih zemalja.

Sporazum od 300 milijardi dolara za najbogatije zemlje "šala" je i "uvreda", rekao je predstavnik Nigerije na pregovorima. Predstavnik Indije je prosvjedovao, rekavši da se ne mogu složiti s odlukom jer su obveze preniske. "Ne možemo to prihvatiti", rekao je. Kritika ne može promijeniti dogovor koji stoji. Međutim komentari će vjerojatno biti uneseni u zapisnik.

Na COP29, domaćin Azerbajdžan brzo je zapečatio ključni tekst, ostavljajući dio država da se osjećaju po strani i ignoriranima.

Predstavnik Bolivije požalio se da su zemlje u razvoju prepuštene da se same suočavaju sa svojom nevoljom u klimatskoj krizi. Ustvrdio je da ulazimo u doba u kojemu će se svi brinuti samo o spašavanju vlastite kože. Rekao je da industrijalizirane zemlje imaju povijesnu odgovornost za globalno zatopljenje te klimatska pomoć stoga nije dobrotvorni čin, "već zakonska obveza".

Klimatske skupine nazvale su sporazum o financiranju od 300 milijardi dolara za bogate, osmišljen kako bi se pomoglo zemljama u razvoju u borbi protiv utjecaja globalnog zatopljenja, "kap u moru morske vode čija se razina već diže". 

Klimatske organizacije: Sporazum je klimatski kolonijalizam

Viša stručnjakinja ActionAid UK za otpornost na klimatske promjene Zahra Hdidou opisala je tekst sporazuma kao "potpunu katastrofu i farsu", dodajući da, budući da "poplave i suše haraju globalnim jugom, najavljeni cilj ostaje kap u moru u usporedbi s bilijunima potrebnim za pomoć zajednicama pogođenim klimom u prilagodbi i oporavku".

Skupina za borbu protiv siromaštva Christian Aid također je kritizirala dogovor COP29.

"Ljudi s globalnog juga došli su na ove razgovore tražeći čamac za spašavanje iz klimatske krize. Ali sve što su dobili bila je drvena daska za koju se mogu uhvatiti", rekao je glasnogovornik u izjavi. "Ovaj summit su otele bogate zemlje koje nisu pregovarale u dobroj vjeri. Cijena njihovih postupaka ovdje bit će plaćena životima ranjivih ljudi na prvim crtama klimatskog sloma", istaknuo je.

Voditelj politike Friends of Earth Mike Childs iz Britanije rekao je: "Opet su odgodili rješavanje problema. Zemlje u razvoju sada su pogođene klimatskim ekstremima, uglavnom potaknutim sadašnjim i povijesnim aktivnostima bogatih nacija poput Velike Britanije", istaknuo je.

Greenpeace, svjetska klimatska organizacija, kritizirala je sporazum postignut na Konferenciji UN-a o klimi u nedjelju ujutro, rekavši da su pregovarači pokleknuli pred interesima zemalja proizvođača nafte.

"Ljudima je dosta"

"Ljudima je dosta, razočarani su", rekao je Jasper Inventor, voditelj Greenpeaceova izaslanstva na pregovorima COP29 u izjavi.

Nazvao je sporazum prema kojem bogatije zemlje daju 300 milijardi dolara siromašnijima za njihove klimatske potrebe "žalosno neadekvatnim", dodajući da će se on i drugi usmjeriti na COP30, konferenciju sljedeće godine u Belemu u Brazilu, kako bi popravili dogovor. "Nećemo odustati", rekao je.

Greenpeaceova stručnjakinja za klimatsku politiku Tracy Carty napomenula je da sporazum ne pruža nikakva jamstva da će se troškovi plaćati "javnim financijama temeljenim na bespovratnim sredstvima koje su očajnički potrebne zemljama u razvoju", a ne zajmovima ili privatnim financiranjem. Ona i drugi iz Greenpeacea pozvali su industriju fosilnih goriva da plati.

Fred Njehu, sveafrički politički strateg Greenpeace Afrike, imao je neke od najoštrijih komentara, nazvavši dogovor "klimatskim kolonijalizmom". Usporedio je 1.3 milijarde dolara s nuđenjem nekome "kapaljke za punjenje oceana". "To je kao da se složite da nekome treba pun rezervoar vode da preživi, ​​a zatim mu date kapaljku za oči i kažete: 'Sretno!'"

"Nadao sam se ambicioznijem ishodu - i u pogledu financija i ublažavanja - kako bismo odgovorili na razmjere velikog izazova s ​​kojim smo suočeni, ali postignuti sporazum pruža osnovu na kojoj se može graditi", rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres u objavi na X-u.

Novac se mora hitno poslati jer mnoge prezadužene zemlje u razvoju, pogođene katastrofama i zaostale u revoluciji obnovljive energije, novac trebaju sada.

Pohvale iz SAD-a, Njemačke, EU

Predsjednik SAD-a u odlasku Joe Biden nazvao je sporazum "još jednim povijesnim ishodom", dodajući da nitko ne može poništiti prelazak na čistu energiju koji se sada odvija u Sjedinjenim Državama. U izjavi objavljenoj u nedjelju nazvao je 1.3 bilijuna dolara godišnjeg financiranja "ambicioznim" ciljem financiranja klimatskih promjena.

Rekao je da bi to pomoglo u mobilizaciji različitih razina financiranja i stvaranju tržišta za američka električna vozila i druge klimatski prihvatljive proizvode.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock branila je donesenu odluku, ali je priznala da je ona nedovoljna. "Znamo da naše današnje odluke same po sebi neće biti dovoljne da zadovolje sve potrebe", rekla je Baerbock. "Zbog toga smo podržali viziju povećanja financiranja za zemlje u razvoju na 1.3 bilijuna dolara", dodala je.

Baerbock je rekla da je Europska unija svjesna svoje odgovornosti. "Za EU je kristalno jasno: nitko nije zaboravio povijesnu odgovornost", rekla je.

Povjerenik EU za klimu Wopke Hoekstra pohvalio je sporazum. "I pobijedili su oni koji vjeruju u bolji svijet", rekao je, obećavši da "sviće novo doba u financiranju klimatskih promjena", u kojemu će Europska unija nastaviti preuzimati vodeću ulogu.