Foto: NLB

SLOVENSKA vlada neće dati državna jamstva za tzv. prenesenu štednju nekadašnje Ljubljanske banke, čime bi se po ocjeni stručnjaka za financijsko tržište povećale mogućnosti da se prilikom očekivane prodaje Nove Ljubljanske banke (NLB) za najveću slovensku banku u državnom vlasništvu od potencijalnih investitora dobije viša cijena.

Slovenski državni holding (SDH) koji vodi postupak prodaje NLB-a, predložio je vladi da prije skorašnje objave privatizacijskog procesa potencijalnim investitorima zajamči da kao novi vlasnici neće odgovarati za tzv. prenesenu štednju "stare" Ljubljanske banke u Hrvatskoj, gdje se o tome još uvijek vode sudski postupci, na tužbe Privredne banke Zagreb i Zagrebačke banke.

Ako tužbe tih dviju banaka protiv "stare" Ljubljanske banke, ali i njene pravne sljednice NLB uspiju, iznosi troškova koje bi po presudama trebali isplatiti vlasnici slovenske banke vlasnicima dviju hrvatskih banaka koje su umjesto NLB-a 90-ih godina isplatile hrvatske "stare" štediše NLB-a, mogli bi se popeti i do 400 milijuna eura, navode slovenski mediji.

Vlada neće dati jamstvo NLB

Slovenski državni holding predložio je vladi koja u postupku privatizacije državnog NLB-a nastupa kao "skupština dioničara" da prije prodaje novih dionica dade jamstvo novim dioničarima kako će tužbe hrvatskih banaka, ako se riješe u njihov korist, biti isplaćene iz državnog proračuna ili iz tzv. sukcesijskog fonda koji bi trebalo dodatno alimentirati jer su u njemu nedostatna sredstva.

Vlada pod predsjedanjem premijera Mire Cerara nije se međutim u ponedjeljak odlučila na to rješenje, što bi prema ocjenama poznavatelja moglo produžiti planirani postupak privatizacije NLB-a.

"Vlada se upoznala s  informacijom o postojanju rizika zbog problematike prenesenih deviznih uloga štediša Ljubljanske banke Hrvatskoj, a što se pokazalo kao zapreka za izvedbu daljnjih postupaka u prodaji NLB-a. Vlada je proučila moguće mjere da se ti rizici smanje, ali je zaključila da prijedlog Slovenskog državnog holdinga ne može prihvatiti", navela je slovenska vlada nakon sjednice u kraćem priopćenju za javnost.

Slovenski državni holding objavio je prije dva tjedna namjeru o prodaji najmanje 50 posto dionica NLB-a, a očekivalo se da bi postupak mogao biti završen do sredine idućeg mjeseca, nakon čega bi dionice NLB-a počele kotirati na ljubljanskoj i londonskoj burzi.

Stara devizna štednja problem za novu banku

Kako prenose mediji, glavna smetnja za davanje garancija NLB-u da će država preuzeti troškove koje bi NLB-u mogao uzrokovati neriješeni problem prenesene stare devizne štednje hrvatskih štediša je ustrajanje vlade da je to pitanje riješeno tzv. sporazumom iz Mokrica prije Hrvatskog ulaska u EU, te da je stara devizna štednja hrvatskih štediša pitanje sukcesije bivše SFRJ o kojoj bi se morale sporazumjeti sve sljednice bivše zajedničke države.

Osim toga, prenose slovenski mediji, Slovenija koja je 100-postotna vlasnica NLB-a smatra da NLB nije pravni sljednik "stare" Ljubljanske banke u kojoj su za vrijeme bivše SFRJ u devizama štedjeli mnogi hrvatski državljani jer je NLB osnovana posebnim ustavnim zakonom nakon slovenskog osamostaljenja, preuzevši aktivu "stare" Ljubljanske banke, ali ne i potraživanja deviznih štediša izvan same Slovenije.

Država će ostati u vlasništvu banke

Kako prenose slovenski mediji, vlada Mire Cerara računa da bi za tri četvrtine dionica NLB-a od stranih investitora mogla dobiti oko 850 milijuna eura, nešto manje od knjigovodstvene vrijednosti, a najveću domaću sistemsku banku kontrolirala bi ubuduće kao manjinski dioničar jer u njoj namjerava zadržati 25 posto dionica plus jednu "zlatnu" dionicu.

Slovenija se prije tri godine obvezala da će NLB prodati jer joj je Europska komisija u teškoj financijskoj krizi 2013. godine odobrila da dokapitalizira svoj bankarski sustav, a da se to ne računa kao zabranjena financijska potpora države mimo pravila tržišnog natjecanja.

Zbog značenja NLB-a za Sloveniju u politici je međutim i dalje mnogo protivnika "rasprodaje" državne suverenosti na financijskom području jer se NLB smatra sistemskom bankom od koje je ovisna cjelokupna financijska infrastruktura, te mnoga javna i privatna poduzeća.

O tome treba li banku prodati i tko je kriv za takozvanu "financijsku rupu" kad je vlada trebala intervenirati i u banke ubaciti kroz dokapitalizaciju skoro pet milijardi eura svježeg novca, u ponedjeljak se ponovno raspravljalo u parlamentu, na istražnom povjerenstvu koje kontrolira oporba i najavljuje da će to biti jedna od glavnih tema za parlamentarne izbore iduće godine.

Protivnici prodaje

Sudjelujući u raspravi bivša je premijerka Alenka Bratušek tom prigodom kazala da je ona 2013. kad je preuzela vladu Sloveniju zatekla "pred bankrotom" pa su banke trebale biti hitno dokapitalizirane, od čega je samo u NLB plasirano više od 1,5 milijardi eura svježeg kapitala.

Bratušek je iznijela svoje mišljenje prema kojemu NLB ne bi trebalo prodavati u sadašnjem trenutku, odnosno da bi postupak privatizacije trebalo zaustaviti, sve dok se ne utvrdi koji su bankari i političari krivi za loše kreditne plasmane zbog koji je slovenski bankarski sustav njena vlada trebala sanirati.