Foto: FAH

PRITISCI na Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, koji bi uskoro trebao razmotriti prijavu za plagijat protiv ministra Pave Barišića, ne jenjavaju. U novom obratu Rektorski zbor ističe da je na sjednici u Mostaru u nedjelju razmatrao „najnoviju eskalaciju krize u djelovanju Odbora“ te je Vladi predložio da Saboru podnese prijedlog da se on raspusti i pokrene postupak imenovanja novih članova.

Svoj prijedlog, koji su poslali premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu, rektori obrazlažu mišljenjem da je Odbor „bitno okrnjen u sastavu“ budući da je njegov predsjednik Vlatko Silobrčić podnio ostavku na svoju funkciju, dok su dvojica članova, Enes Midžić i Josip Baloban, podnijeli ostavke na članstvo. Prema dokumentu, koji potpisuje predsjednik Zbora Šime Anđelinović, Odbor je time „izgubio vjerodostojnost i formalni legitimitet za daljnje djelovanje“.

No Silobrčić kaže da takav zaključak rektora ne stoji.

„Odbor ima devet članova. Nakon ostavke dvojice, ostalo nas je još sedam. Ja nisam dao ostavku na članstvo već samo na dužnost predsjednika. Dakle, Odbor sa sedam članova može i dalje nastaviti raditi po svim propisima. Mi se upravo dogovaramo da održimo jednu sjednicu u prosincu, što prije nismo običavali radili“, rekao je za Index akademik naglasivši da je očekivao ovakav potez.

„Već u svojem obrazloženju ostavke napisao sam da ostajem članom Odbora, ali da ne znam dokle. To je logičan potez onih koji imaju jasan cilj, a to je da se onemogući Odboru da donese odluku koja bi bila suprotna očekivanjima Senata, Rektorskog zbora, ministra Barišića i Pravnog fakulteta koji je na čelu s dekanicom Dubravkom Hrabar pokrenuo cijelu stvar s tužbom Ustavnom sudu protiv Odbora. Mislim da su ostavke dvojice članova bile sračunate u tom smislu. Oni su vidjeli da ne mogu prevladati u Odboru i da on može i bez njih. Odbor nije odigrao onako kako ja smatram da je trebao, ali nije niti onako kako su oni to očekivali“, pojasnio je Silobrčić.

Sprečavanje štete

Akademik smatra da nova inicijativa Rektorskog zbora ide za time da spriječi moguću štetu koju bi stvorila ocjena Odbora da je Barišićevo posuđivanje dijelova tekstova drugih autora bez navođenja izvora plagijat. Naime, čak i kada bi Ustavni sud presudio da si je Odbor nezakonito proširio kodeks i time se hijerarhijski postavio iznad etičkih tijela na fakultetima i sveučilištima, što mu se zamjera i u novom prijedlogu, a za što će trebati nešto vremena, ocjena toga saborskog tijela time ne bi prestala imati težinu; procjene Odbora ionako nisu obvezujuće. Silobrčić je prošli tjedan dao ostavku na mjesto predsjednika Odbora jer je smatrao da su na to tijelo, od kada se počelo baviti Barišićem, značajno povećani politički pritisci. Među ostalim, na njegove sjednice počeli su dolaziti ljudi iz MZOS-a, što ranije nije bio slučaj. Silobrčić smatra da je to pokušaj kontrole štete i utjecaja na članove Odbora.

Podsjetimo četvorica profesora podnijela su 2011. prijavu Odboru protiv Barišića u kojoj stoji da je preuzimao koncepte uglednih svjetskih znanstvenika, teoretičara Samuela P. Huntingtona, Carla Boggsa i Stephena Schlesingera bez da ih je navodio u svojem radu, dok je Roberta A. Dahla spomenuo vezano uz samo jednu rečenicu, mada je od njega preuzeo niz ideja i formulacija.

Schlesinger je za Index izjavio da preuzimanje bez navođenja autora smatra plagijatom, a Barišić mu se nedavno ispričao. Za medije je kasnije objasnio da to zapravo nije bio plagijat već slučajna tiskarska pogreška. Je li se zbog sličnih pogrešaka ispričao i ostalim autorima nije poznato.

Kako smo već pisali, Vlada Andreja Plenkovića i ministar Pavo Barišić nedavno su u odvojenim odgovorima na upit Indexa objavili da odluka Odbora, kakva god bila, za njih ionako neće biti obvezujuća. Pisali smo također i nešto o tome kakve zanimljive bliske veze povezuju ljude iz Rektorata Sveučilišta u Zagrebu, Plenkovića i Barišića.