ŠPANJOLSKA i Hrvatska zabilježile su u drugoj polovici 2019. godine najveći skok cijena plina za kućanstva u odnosu na isto razdoblje godine ranije, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Na razini EU cijene struje za kućanstva porasle su u drugoj polovici prošle godine u prosjeku 1,3 posto, na 21,6 eura za 100 kilovat sati.

Cijene plina za kućanstva uvećane su 1,7 posto, na 7,2 eura za 100 kilovat sati. Stopa rasta viša je za 0,4 postotna boda u odnosu na stopu inflacije, mjerenu Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), primjećuje Eurostat.

Udio poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva u EU iznosio je 41 posto, odnosno 31 posto u cijeni plina, izračunao je Eurostat. 

Najviše poskupjela struja u Nizozemskoj

Iskazano u domaćoj valuti, najviše je u drugoj polovici prošle godine poskupjela struja za kućanstva u Nizozemskoj, za 19,6 posto.

Slijede Litva sa skokom cijene struje za 14,3 posto, Češka s 11 posto i Rumunjska s 10,1 posto.

U Hrvatskoj su cijene struje za kućanstva u drugoj polovici prošle godine bile 0,2 posto više nego u istom razdoblju godine ranije i iznosile su 98,2 kune za 100 kilovat sati.

Najviše je pojeftinila struja za kućanstva u Danskoj, za 6,3 posto. Slijede Grčka s padom cijena za 5,8 posto te Portugal i Bugarska gdje su pale 4,9 odnosno posto..

Najviše cijene struje u Danskoj, Belgiji, Njemačkoj

Iskazane u eurima, najviše su cijene struje u drugoj polovici 2019. plaćala kućanstva u Danskoj, Belgiji i Njemačkoj, od oko 30 eura za 100 kilovat sati, a najniže ona u Bugarskoj, od oko 10 eura.

U Hrvatskoj iznosila je 13,2 eura za 100 kilovat sati.

Iskazano paritetom kupovne moći (PPS), najjeftinija je u drugoj polovici prošle godine bila struja za kućanstva u Finskoj, gdje je iznosila 14,4 PPS-a za 100 kilovat sati, i u Luksemburgu, 14,6 PPS-a.

Slijede Malta s 15,4, Francuska sa 17,5, Švedska sa 17,6, Estonija s 18,2 te Mađarska i Nizozemska s 18,3 PPS-a.

Za kućanstva u Hrvatskoj cijena struje iskazana paritetom kupovne moći iznosila je u drugoj polovici prošle godine u prosjeku 20,5 PPS-a.

Najvišu su cijenu struje iskazanu paritetom kupovne moći plaćala kućanstva u Rumunjskoj, 27,8 PPS-a, Njemačkoj, 26,8 PPS-a, Španjolskoj, 26,2 i Portugalu, 26 PPS-a. 

Najviši udio poreza u cijeni struje u Danskoj i Njemačkoj

Danska i Njemačka na čelu su ljestvice po udjelu poreza i naknada u cijeni struje za kućanstva - u Danskoj je na njih otpadalo dvije trećine, a u Njemačkoj nešto više od polovice cijene, utvrdio je Eurostat.

Najniži je udio bio na Malti gdje je iznosio samo šest posto.

U Hrvatskoj su porezi i naknade u drugoj polovici prošle godine činili 22 posto cijene struje za kućanstva, pokazuje izvješće Eurostata.

Najveći skok cijena plina u Španjolskoj i Hrvatskoj

Iskazane u domaćim valutama, najviše su u drugoj polovici 2019. porasle cijene plina za kućanstva u Španjolskoj, za 16,7 posto.

Slijedi Hrvatska sa skokom cijene plina za kućanstva za 12,9 posto, na 30,1 kunu za 100 kilovat sati, pokazuje izvješće Eurostata.

Najviše je pak pojeftinio plin za kućanstva u Latviji, za 22 posto. Slijede Danska s padom cijene za 15,5 posto, Grčka gdje je pojeftinio 10,2 posto, i Belgija, s 8,3 posto nižim cijenama. 

Najskuplji plin za kućanstva u Švedskoj

Najviše su cijene plina iskazane u eurima plaćala kućanstva u Švedskoj, gotovo 12 eura za 100 kilovat sati, te ona u Španjolskoj, od 10,2 eura.

Najjeftiniji je bio plin za kućanstva u Rumunjskoj i Mađarskoj, koja su ga u prosjeku u drugoj polovini prošle godine plaćala 3,3 eura, te u Latviji, od 3,5 eura.

Kućanstva u Hrvatskoj plaćala su ga 4,1 euro, kao i ona u Litvi i Luksemburgu.

Prilagođen za kupovnu moć, u usporedbi s troškovima drugih dobara i usluga, najpovoljniji je bio plin za kućanstva u Luksemburgu, gdje je njegova cijena iznosila 3,4 PPS-a za 100 kilovat sati.

Slijede Latvija s 5,0, Belgija s 5,2, Njemačka s 5,5 i Mađarska s 5,6 PPS-a.

U Hrvatskoj je njegova cijena iznosila 6,3 PPS-a.

Najvišu cijenu plina prilagođenu za kupovnu moć plaćala su kućanstva u Španjolskoj, gdje je iznosila 11,2 PPS-a. 

Najveći udio poreza u cijeni plina u Danskoj i Nizozemskoj

Najveći je udio poreza i naknada u cijeni plina za kućanstva u drugoj polovini prošle godine bio u Danskoj i Nizozemskoj, gdje je iznosio 60 posto odnosno nešto više od polovine cijene.

Slijede Švedska s 43, Italija s 35, te Estonija i Slovenija s po 30 posto.

U Hrvatskoj je na poreze i naknade otpadala petina prosječne cijene plina za kućanstva, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Najniži je bio udio poreza i naknada u cijenama plina za kućanstva u Grčkoj i Luksemburgu, gdje je iznosio osam odnosno 10 posto.