OD POČETKA rata u Pojasu Gaze, Srbija je Izraelu isporučila naoružanje u vrijednosti od 182 milijuna dolara, pri čemu je gotovo polovica te vrijednosti izvezena tijekom potpune zabrane izvoza.

Zračni koridor za dopremu streljiva intenzivno se koristi, pa je tako u nešto više od dva mjeseca ove godine organizirano već 14 teretnih letova, dok su ih tijekom cijele prošle godine bila 32, piše portal Nova.rs.

Izvoz srpskog oružja i streljiva u Izrael drastično je porastao od 2023. godine, a nastavio se čak i nakon što su vlasti u Srbiji 23. lipnja 2025. uvele potpunu zabranu izvoza naoružanja.

Unatoč tome, izvoz oružja u Izrael dosegnuo je 2025. godine 131.1 milijun dolara, što je dva i pol puta više nego 2024., kada je vrijednost iznosila 50.1 milijun, te čak 42 puta više nego 2023., kada je Izraelu isporučeno oružje vrijedno 3.1 milijun dolara. Samo u drugoj polovici 2025., nakon uvođenja zabrane, izvezeno je streljivo u vrijednosti većoj od 65 milijuna dolara.

Prvi zrakoplov poletio dan nakon zabrane

Odluka o zabrani izvoza uslijedila je nakon oštrog pritiska Moskve.

Nakon što je ruska Vanjska obavještajna služba u dva navrata optužila Beograd da njegov "vojnoindustrijski kompleks pokušava pucati Rusiji u leđa", srbijansko Ministarstvo obrane je 23. lipnja 2025., po uputi predsjednika Aleksandra Vučića, obustavilo sav izvoz naoružanja. Istog se dana oglasio i Vučić: "Sad ne izvozimo ništa. Sad smo zaustavili sve i šaljemo našoj vojsci".

Zabrana, koja je ukinuta 13. veljače ove godine, teško je pogodila srpske tvornice poput Krušika, Slobode i Prvog partizana. Međutim, tijekom 235 dana blokade postojao je jedan privilegirani kupac - država Izrael.

Samo 24 sata nakon Vučićeve izjave da Srbija "ne izvozi ništa", 24. lipnja 2025., s beogradskog aerodroma "Nikola Tesla" poletio je teretni zrakoplov Boeing 747F, natovaren streljivom. To je bio prvi u nizu od 29 letova za izraelsku vojnu bazu Nevatim koji su obavljeni dok je zabrana bila na snazi.

Operacija velikih razmjera

Prijevoz se obavljao zrakoplovima izraelskog teretnog operatera Challenge Airlines IL. Od veljače 2024. do 5. ožujka ove godine ta je kompanija sa tri širokotrupna teretna zrakoplova obavila ukupno 53 leta iz Srbije za Izrael.

Tijekom 2024. bilo je sedam letova, prošle godine 32, a ove godine još 14. Krajnje odredište za 49 letova bila je Nevatim, jedna od glavnih logističkih baza izraelskog zrakoplovstva, a za četiri Tel Aviv.

S obzirom na to da dva korištena zrakoplova imaju nosivost od oko 120 tona, a treći oko 55 tona, procjenjuje se da je dosad prevezeno više od 3000 tona streljiva i naoružanja.

Ako se tome dodaju i letovi koje je zajednička istraga BIRN-a i izraelskog lista Haaretz identificirala, a koje su obavili transportni zrakoplovi Izraelskih oružanih snaga, dolazi se do brojke od najmanje 68 dokumentiranih letova od početka rata u Gazi. To ukazuje na uspostavu stabilnog zračnog logističkog koridora koji je funkcionirao i za vrijeme službene zabrane izvoza.

Od marginalne stavke do glavnog izvoznog aduta

Napad Hamasa na Izrael u listopadu 2023. bio je prekretnica u odnosima dviju zemalja, nakon čega je uslijedilo jačanje suradnje, posebice vojno-tehničke. To najbolje pokazuju podaci o izvozu naoružanja, koji je u 2025. bio za čak 4142.7 posto veći nego 2023. godine.

I sam Vučić je u intervjuu za Jerusalem Post u lipnju prošle godine priznao aranžman, pohvalivši se: "Ja sam jedini u Europi danas koji trguje vojnim streljivom s Izraelom. I zato me kolege često kritiziraju".

Udio naoružanja u ukupnom izvozu Srbije u Izrael eksplodirao je s 1.2 posto u 2021. na čak 54.5 posto prošle godine. Istovremeno je ukupna vrijednost srpskog izvoza u Izrael porasla s 59.6 milijuna dolara 2021. na 249.7 milijuna dolara 2025. godine.

Ključnu ulogu ima državni Jugoimport

Državna tvrtka Jugoimport SDPR ključni je akter u ovim poslovima, s udjelom koji prelazi 90 posto.

Na temelju ugovora s izraelskim Ministarstvom obrane, Jugoimport opskrbljuje izraelsku vojsku streljivom raznih vrsta i kalibara, koje proizvode tvornice Krušik, Sloboda i Prvi partizan. Najčešće se radi o topničkom streljivu kalibra 155 i 122 milimetra, minobacačkom streljivu od 120 i 81 milimetar te pješačkom streljivu po NATO standardu.

Izvoz Jugoimporta u Izrael porastao je s 0.6 milijuna dolara 2023. na 49.9 milijuna 2024. godine.

Samo u prvoj polovici 2025. realiziran je izvoz od 59.7 milijuna, čime je Izrael postao dominantno izvozno tržište te tvrtke. Istovremeno, Srbija od Izraela nabavlja višecijevne raketne sustave, bespilotne letjelice i softvere za kibernetički nadzor.

Uloga Beograda u sukobu s Iranom

Nakon nedavne eskalacije sukoba i zračnih udara Izraela i SAD-a na ciljeve u Iranu, izraelsko Ministarstvo obrane pokrenulo je logističku operaciju za dopremu vojne opreme. Broj teretnih letova iz Srbije ukazuje na to da bi Beograd mogao imati značajnu ulogu kao jedno od logističkih čvorišta u tom lancu opskrbe.

To otvara i pitanje sigurnosnih implikacija, s obzirom na to da su iranski dužnosnici još 2025. upozoravali da bi države koje pružaju vojnu ili logističku podršku Izraelu mogle biti smatrane dijelom njegove ratne infrastrukture. Tadašnji zamjenik iranskog ministra vanjskih poslova izjavio je da bi "svaka zemlja koja se pridruži američko-izraelskoj agresiji neminovno postala legitimna meta za odmazdu".

Podaci o letovima i naglom rastu izvoza pokazuju da je između Srbije i Izraela uspostavljen stabilan kanal za opskrbu streljivom, koji je bio operativan i tijekom službene zabrane. Uloga Srbije u tom lancu opskrbe stoga više nije samo ekonomsko ili političko, već i sigurnosno pitanje, piše Nova.rs.