DA JE RIJEČKA rafinerija u punom pogonu, mogla bi u sadašnjoj energetskoj krizi osigurati potrebe za derivatima Hrvatske i Slovenije, ocijenio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA Davor Štern, koji smatra da bi se tada moglo računati i na stabilnije cijene.

"Hrvatska bi morala maksimalno iskoristiti kapacitete riječke rafinerije tako da sama kupi naftu ili da to učini slovenski Petrol, pa da se ona preradi u Rijeci po rafinerijskoj cijeni uz maržu, što znači da se konačna cijena ne bi bazirala na cijenama na mediteranskom tržištu koje su špekulativne", kazao je bivši hrvatski ministar gospodarstva i istaknuti energetski stručnjak dodavši kako bi za takvo rješenje trebalo što prije postići dogovor s MOL-om, po kojemu bi Hrvatska preuzela u rafineriji upravljačka prava, ali i politički sporazum sa Slovenijom, gdje su velike šanse za zajedničku energetsku politiku.

"Hrvatska mora reći Mađarima da je Rijeka hrvatska rafinerija na hrvatskom teritoriju"

"Hrvatska mora reći Mađarima da je Rijeka hrvatska rafinerija na hrvatskom teritoriju i da će preuzeti njeno upravljanje", kazao je za slovensku agenciju Štern. Dodao je kako je za to potreban ozbiljan razgovor s MOL-om te da se to trebalo već davno dogoditi.

"To se je stalno odgađalo, no sada se radi o izvanrednoj situaciji, a takva vremena zahtijevaju i izvanredne mjere", dodao je.

Takvo aktiviranje kapaciteta rafinerije u Rijeci, prema mišljenju Šterna, koristilo bi i susjednoj prijateljskoj državi s kojom Hrvatska u sadašnjoj energetskoj krizi može voditi usklađenu energetsku politiku.

"Mi imamo rafineriju u Rijeci i Jadranski naftovod Janaf kojim se nafta tamo može proslijediti na preradu i tako bi se moglo zadovoljiti i potrebe Slovenije za derivatima. Hrvatska i Slovenija su susjedne prijateljske zemlje i tako energetski povezane da bi mogle zajedno voditi sistemsku energetsku politiku. To bi zahtijevalo da u tom pravcu započne ozbiljan dijalog i zaključi se političkim sporazumom", dodao je Štern.

Za razliku od tog mogućeg rješenja za naftu i njenu preradu, on je skeptičan u pogledu osiguranja potrebnih količina zemnog plina preko LNG terminala na Krku.

"Terminal za LNG plin u Omišlju nije dovoljan da se zamijeni opskrba ruskim plinom. Možemo doduše govoriti o proširenju njegovih kapaciteta, ali ako nema dovoljno raspoloživih količina plina, onda nam i taj povećani kapacitet u tome ne može pomoći", pojasnio je Štern koji alternativu vidi u nabavama alžirskog plina interkonekcijom preko Italije i Slovenije.

U razgovoru za STA Štern je kazao da je embargo na rusku naftu "velika pogreška" i dugoročno loše i neodrživo rješenje.

"Zaboraviti na Rusiju kao na izvor energije je nerealno, nemoguće i neozbiljno. Za potpuno oslobađanje od ruske nafte morali bi ukinuti embargo za Iran i Venezuelu", kazao je dodavši da će šteta od sankcija na energetskom području dugoročno biti veća za Europu nego za Rusiju.

"Europa će imati probleme i nakon ukidanja sankcija. U Rusiji će proizvodnja nafte padati jer oni neće imati opremu kojom bi proizvodnju podržavali na postojećoj razini, zato će nafte na tržištu nedostajati i kad se sankcije povuku. Štetit će to dugoročno više Europi nego Rusiji", kazao je Štern za Slovensku tiskovnu agenciju STA.