Screenshot: YouTube

NA BROJNA otvorena pitanja američke vanjske politike administracija novog predsjednika Donalda Trumpa. Jedno od tih pitanja je i Afganistan, zemlja u kojoj su američke snage prisutne još od 2001. godine. Riječ je o, kako ga je okvalificirao BBC, najdužem američkom ratu.

Nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. godine, sad je krenuo u rušenje talibanskog režima u Afganistanu. Režim je relativno brzo i srušen, no zapelo je pri stabilizaciji zemlje i predaji vlasti. Više od petnaest godina kasnije, situacija i dalje nije stabilna. Dapače, posljednje dvije godine borbe se inteziviraju, a talibani se iz dana u dan sve više oporavljaju.

Prema nekim istraživanjima, SAD je na obnovu Afganistana potrošio više nego ne rekonstrukciju Europe nakon Drugog svjetskog rata. Pa usprkos silnom novcu i vojnoj pomoći te američkim trupama u ovoj zemlji, afganistanska vlada koju podržava SAD kontrolira tek 63 posto teritorija ove glomazne zemlje. Proizvodnja opijuma bilježi rekorde, a korupcija je problem broj jedan.

"Nakon 15 godina, Afganistan još uvijek ne može funkcionirati samostalno, niti imaju financije za to", rekao je John F. Sopko, specijalni američki inspektor za Afganistan.

Trump intervenciju u kampanji nazivao "katastrofom", ali...

Donald Trump je u kampanji američku intervenciju u Afganistanu uredno nazivao "katastrofom", a govorio je i o povlačenju vojsko.

No, kampanja je jedno, a praktična politika nešto sasvim drugo.

U razgovoru s afganistanskim predsjednikom Ashrafom Ghanijem početkom prosinca, Trump je rekao kako neće biti kolebanja u američkoj posvećenosti Afganistanu. Prema tome, trupe bi trebale ostati. No, još uvijek ne znamo zapravo pravi stav predsjednika Donalda Trumpa, to su tek odluke koje treba donijeti.

Svakako, kao što je Bush ovaj vreli krumpir ostavio Obami, tako je Obama štafetu predao Trumpu. Pitanje Afganistana će, sasvim sigurno, biti nešto što će kad tad doći na red. Trump je u kampanji zagovarao izolacionističku politiku, a njegovi prvi potezi također su išli u tom smjeru. No, odluku o potpunom povlačenju trupa iz Afganistana bit će teško donijeti.

Talibani sve jači

U međuvremenu, nikad iskorijenjeni talibani regrupiraju se, jačaju i sve jače napadaju. Ovog tjedna su pozvali Trumpa da povuče američke trupe.

"Ništa nije postignuto osim što teče nevina afganistanska krv, a razaraju se i sela i dvorišta", priopćili su talibani.

Talibani će vjerojatno nastaviti jačati. Trenutno kontroliraju 80 posto provincije Helmand u kojoj je na stotine pripadnika NATO-a izgubilo živote da ju oslobode od talibana. Relativno lako, ovi su se vratili nazad.

Afganistanska vojska već se žali na nedostatak osnovnih potrepština. Može se samo zamisliti što bi im se dogodilo da izostane američka vojna i materijalna pomoć.

Pred Trumpom teške odluke

"Kao afganistanski vojnik, molim Donalda Trumpa da se nastave boriti ovdje. Ako nam mogu dati veću podršku, mogli bismo iskorijeniti teroriste", kaže general Mohammad Wali Ahmadzai, zapovjednik trupa koje se trenutno bore s talibanima nekoliko kilometara od grada Helmanda.

U ovoj zemlji još se nalazi 13.000 NATO-ovih vojnika, većinom Amerikanaca.

Donalda Trumpa zasigurno čeka teška odluka: nastaviti davati podršku i trošiti milijarde za neizvjestan ishod ili se povuči i time vjerojatno vratiti stvari na 2001. godinu i učiniti da je cijela američka intervencija bila uzaludna?