JUČER je vlada u sabor uputila konačni prijedlog Zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih bi njihove poslovnice radile. Uz trgovine, prema novom prijedlogu zakona, nedjeljom ne bi trebale raditi niti pekare.

Pojedine udruge kritizirale su vladin prijedlog jer smatraju da trgovcima on neće donijeti nikakve pogodnosti. Smatraju da bi vlada u prvom redu trebala smanjiti PDV i ostale namete.

>>Reakcije na zabranu rada nedjeljom: Bilo bi im bolje da smanje PDV i ostale namete

Od velikih trgovačkih lanaca i pekara još uvijek nema povratne informacije. Tek su nam iz Kauflanda rekli da će “poštovati zakone Republike Hrvatske te će svoje radno vrijeme prilagoditi spomenutim odlukama”. Isto su nam rekli i iz pekare Klara.

S obzirom na to da sabor tek treba izglasati ovaj prijedlog, postoji mogućnost da se zabrana rada ni ne sprovede u djelo. Uostalom, iz udruge Glas poduzetnika smatraju da zakon, u slučaju da ga sabor i izglasa, “neće proći na Ustavnom sudu”.   

Godinu dana ne radi nedjeljom zbog manjka radnika

Marica Špoljarić vlasnica je pekare u Puli, a još prošle godine je odlučila da njena pekara neće raditi nedjeljom. Razlog je bio nedostatak radne snage. Kaže da zbog toga nije osjetila pad prometa u pekari te da ima više posla subotom i ponedjeljkom.  

“Nisam za zabrane, ali smatram da tržite treba samo regulirati i platiti više one koji rade nedjeljom. Ne znam kako posluju druge pekare, ali zabrana rada nedjeljom mogla bi se odraziti na neke od njih”, kaže Marica.

"Nema smisla da pekare ne rade nedjeljom"

Upitali smo građane što oni misle o zabrani rada nedjeljom. 

“Zabrana rada nedjeljom nema nikakvog ekonomskog smisla, pa niti političkoga, zato što je nedjelja dan koji više podsjeća na nekakve crkvene načine razmišljanja prema kojima je nedjelja tobože sveti dan. Prema tim krivo protumačenim biblijskim zakonima sad se zabranjuje rad. Mi smo sekularna država i ja sam apsolutno protiv toga”, kazao nam je David.

Slaven smatra da je u turističkom gradu komplicirano ne raditi nedjeljom jer su ljudi navikli ići u trgovine svaki dan, a posebice nedjeljom. Kaže da je, po njemu, najveći problem onaj financijski jer smatra da bi radnici koji rade nedjeljom trebali biti adekvatnije plaćeni. 

“Zabrana rada nedjeljom pekarama je još veći problem. Ne vidim smisao u tome. Kruh je najosnovnija namirnica. Već se nije radilo nedjeljom pa su ljudi kupovali kruh i mlijeko na benzinskim postajama koje su puno skuplje. Baš me zanima kako će usred sezone ljudima zabraniti da rade nedjeljom. Tih 16 radnih nedjelja u godini je premalo za turističke gradove”, kaže Slaven. 

Anica, pak, smatra da će se ljudi lako priviknuti na neradne nedjelje, da je sve stvar navike i da bi radnici time imali više vremena za odmor.

“Nedjelja bi trebala biti dan za okupljanje, a ne dan u kojemu netko provodi osam ili više sati na radnom mjestu. Mislim da je ovaj novi prijedlog dobar, ali nisam sigurna da će ga sabor izglasati”, kazala nam je.

Nataša, zaposlenica u jednoj pulskoj pekari, rekla nam je da voli raditi nedjeljom jer su joj veće satnice. "Ne bude puno posla, imam vremena napraviti sve što trebam, a satnica mi je veća, tako da meni rad nedjeljom odgovara", kazala nam je. 

Brojne su iznimke i nejasnoće u novom prijedlogu zakona

Novi zakon, u slučaju da ga sabor izglasa, stupio bi na snagu 1. srpnja, a radi prilagodbe bi trgovcima do kraja godine na raspolaganju bilo svih 16 nedjelja koje mogu iskoristiti kao radne. 

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je jučer kako se konačnim prijedlogom Zakona o trgovini uređuje temeljno pravo radnika u trgovini na tjedni odmor te se rješava pitanje ravnoteže između privatnog i poslovnog, što se u svim istraživanjima javnog mnijenja pokazalo kao nešto jako važno građanima.

Ovaj prijedlog obuhvaća i niz iznimki kojima će biti dozvoljeno raditi nedjeljom. Riječ je o subjektima koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe, brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova.

Iznimke su i subjekti u kulturi, muzejima, centri za posjetitelje, odnosno interpretacijski centri, nautičke marine, kampovi, obiteljska poljoprivredna gospodarstva te proglašena zaštićena područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Uz njih, dozvoljen će biti rad tržnicama, sajmovima i manifestacijama. Ipak, i kod rada tržnice nejasno je koji će subjekti moći raditi, a koji ne, s obzirom na to da novi prijedlog predviđa rad nedjeljom i blagdanima na štandovima i na tržnicama isključivo onima koji prodaju vlastite poljoprivredne proizvode, što automatski isključuje preprodavače povrća, voća i drugih proizvoda koji se prodaju na štandovima i tržnicama.

Nije poznato ni na koji način će raditi kiosci.