GOTOVO svakog dana hrvatskim pacijentima u ljekarnama nije dostupno dvjestotinjak lijekova, a nestašice su naročito problematične kada se radi o lijekovima na recept jer njihov nedostatak najviše osjećaju pacijenti iz malih sredina zbog suženog izbora liječnika i ljekarni, upozoravaju ljekarnici.

"Nestašice lijekova sve su veći problem ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi, pa se udruženja ljekarnika i javnih i bolničkih ljekarni time bave već nekoliko godina", rekla je Hini predsjednica Hrvatske ljekarničke komore Ana Soldo.

Problem je ako se jedan proizvođač lijekova distribuira samo preko jedne veledrogerije 

"Dodatne teškoće su nastale kada smo dopustili da se jedan proizvođač lijekova distribuira samo preko jedne veledrogerije, pa cijelo tržište Hrvatske ovisi samo o njihovim zalihama. To može izazvati teške posljedice u slučaju epidemija ili nekih drugih izvanrednih okolnosti koje mogu uzrokovati povećanu potrebu za lijekovima ili medicinskim proizvodima, a država ovisi o samo jednom dobavljaču", kaže Soldo.

U slučaju da nekog lijeka nema u ljekarnama, Zakon o lijekovima i Pravilnik o propisivanju i izdavanju lijekova predviđa da pacijent u ljekarni može dobiti isti lijek drugog proizvođača, istog sastava i doze, osim ako njegov liječnik ne odredi drugačije.

"Problem je, međutim, ako dođe do nestašice lijeka koji je propisan na receptu, a najjeftiniji je na tržištu, jer ljekarnik ne smije izdavati ni za lipu skuplji lijek, već mora pacijenta uputiti kod liječnika po novi recept", ističe Soldo.

Za neke lijekove treba dobiti i preporuku specijalista, tako da pacijent ne može novu terapiju dobiti od liječnika obiteljske medicine.

"S obzirom da komunikacija između liječnika obiteljske medicine i specijalista nije informatizirana, pacijent treba ići na pregled kod specijaliste, pa mu ponekad treba i nekoliko tjedana da dobije novu terapiju", kaže Soldo.

Komora drži da svi dionici zdravstvenog sustava moraju ozbiljno shvatiti problem nestašice lijekova jer svaki dan pacijentima u Hrvatskoj nije dostupno više od 200 lijekova. Najteže posljedice osjećaju pacijenti iz malih sredina zbog suženog izbora liječnika i ljekarni.

Treba promijeniti dio legislative koji pacijentima komplicira put do zamjenskog lijeka. Primjerice, neke države su smanjile nestašicu lijekova tako što su uvele propisivanje lijekova po generičkom nazivu.

HZZO: Obveze ljekarne ako nema propisanog lijeka

U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) kažu kako je ljekarna u slučaju da nema propisanog lijeka obvezna na zahtjev osigurane osobe pribaviti lijek najkasnije u roku tri dana ili omogućiti da on bude pacijentu izdan u drugoj ljekarni. 

Iznimno, ako ljekarna kod prvog izdavanja ili kod ponovnog izdavanja lijeka koji je propisan na ponovljivi recept nema propisani lijek zbog njegove nestašice na tržištu, ljekarnik ima pravo, bez prethodnog dogovora s doktorom koji je lijek propisao, izdati osiguranoj osobi istovrsni lijek iste ili niže cijene s liste lijekova, pod uvjetom da doktor koji je lijek propisao nije na recept naznačio da se lijek ne zamjenjuje te da se osigurana osoba suglasila sa zamjenom lijeka. 

HZZO upozorava kako je Zakonom o lijekovima propisano da je nositelj odobrenja za stavljanje lijeka u promet obvezan izvijestiti o mogućim poremećajima u opskrbi lijekovima Agenciju za lijekove i medicinske proizvode i Ministarstvo zdravstva, kao i HZZO kad se radi o lijeku s liste lijekova HZZO-a.

Podsjećaju da HZZO vodi evidenciju o prijavljenim poremećajima opskrbe tržišta lijekovima, koju redovito objavljuje na web stranicama.