DRŽAVNI tajnik Svete Stolice Pietro Parolin poručio je da Vatikan pridaje veliku važnost poštovanju jednakopravnosti triju naroda u Bosni i Hercegovini.

Parolin je na konferenciji za medije nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem tijekom svog trećeg službenog posjeta Hrvatskoj rekao da je "misija i predanost" Vatikana da uvijek zagovara priznanje jednakopravnost triju naroda u BiH. 

"Želimo da to postane stvarnost. To je naša želja i obaveza", rekao je državni tajnik dodavši da Vatikan mora nastaviti "naglašavati međunarodnoj zajednici opasnost situacije u BiH i posljedice koje ona može imati na stabilnost te države i regije". 

"Odnosi Hrvatske i Vatikana izvrsni"

Parolin je u Zagreb stigao u srijedu, povodom 30. obljetnice vatikanskog priznanja Hrvatske i uspostave diplomatskih odnosa, te 25. godišnjice sporazuma između Hrvatske i Vatikana. 

"Vatikan je igrao značajnu ulogu u međunarodnom priznanju Hrvatske jer je bio među prvim državama koje su to učinile, što je potaknulo i druge zemlje" na tu odluku, rekao je državni tajnik. Sveta Stolica Hrvatsku je priznala 13. siječnja 1992. godine. 

Parolin je kazao da su odnosi Hrvatske i Vatikana izvrsni pa je pohvalio redoviti polugodišnji sastanak Biskupske konferencije i vlade, koji je dobra formula da dvije strane izravno razgovaraju. 

Nakon susreta s premijerom u Banskim dvorima, vatikanski državni tajnik sastat će se i s predsjednikom Zoranom Milanovićem. Prije toga susreo se s predsjednikom sabora Gordanom Jandrokovićem i održao govor u toj instituciji. 

"Priznanje je bilo čin potpore legalitetu i legitimitetu Hrvatske"

Vatikansko priznanje Hrvatske prije 30 godina ostat će upamćeno kao čin snažne i odlučujuće potpore legalitetu i legitimitetu hrvatske države pred međunarodnom zajednicom, izjavio je Parolin.

Parolin se nalazi u dvodnevnom posjetu Hrvatskoj povodom dviju obljetnica - 30 godina od međunarodnog priznanja Hrvatske od strane Svete Stolice i 25 godina od ratifikacije triju ugovora između dviju strana o pravnim pitanjima, suradnji na području odgoja i kulture, te o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi RH. 

Sveta Stolica je priznajući Hrvatsku dala snažnu i odlučujuću potporu legalitetu i legitimitetu hrvatske države pred međunarodnom zajednicom, rekao je Parolin u govoru u Hrvatskom saboru. "Taj čin i danas predstavlja znak snažne vjere, povjerenja, bliskosti, predanosti i međusobne potpore."

Zasluga Ivana Pavla II.

Golemu zaslugu za priznanje pripisao je svetom Ivanu Pavlu II. 

"Učinio je to beskompromisno i bez oklijevanja zbog svog čvrstog uvjerenja u pravednost tog cilja i njegovu utemeljenost u međunarodnom javnom pravu, posebice prava hrvatskog naroda na samoopredjeljenje", dodao je.

Papa je to potvrdio sa svoja tri pastoralna pohoda Hrvatskoj od kojih je svaki bio "duboko značajan, pravno i duhovno u svom povijesnom trenutku". Ivan Pavao II. prvi je put posjetio Hrvatsku tijekom Domovinskog rata 1994., drugi put prilikom proglašenja kardinala Alojzija Stepinca 1998. blaženim i treći put 2003. kada je, kako je rekao Parolin, "mlada hrvatska država već bila zrelija".

Po njegovim riječima, taj je papa osobito poštovao hrvatski narod i prema njemu gaji izuzetnu ljubav i duboko razumijevanje. 

"Možda kao nitko drugi, taj papa, papa Poljak, shvaćao je teško breme povijesti, nepravde i patnje kojima su Hrvati bili izloženi kao slavenski narod u svojoj stoljetnoj težnji za vlastitom državom", rekao je vatikanski državni tajnik.

Stepinčeva kanonizacija

Personifikaciju postojanosti i nepokolebljivosti Hrvata u vjeri Ivan Pavao II. vidio je u kardinalu Alojziju Stepincu "kojeg je 1998. tijekom pastoralnog pohoda Hrvatskoj u Mariji Bistrici proglasio blaženikom i mučenikom", rekao je Parolin.

Dan ranije, Parolin je na konferenciji za novinare, međutim, rekao da se za sada nije ništa promijenilo vezano za kanonizaciju blaženoga Stepinca jer papa Franjo ostaje uvjeren da "ta kanonizacija mora biti trenutak zajedništva za cijelu Crkvu, a ne razlog konflikta ili suprotstavljanja".

Govoreći o ugovorima između Hrvatske i Svete Stolice istaknuo je da oni nisu nauštrb ostalih vjerskih zajednica.

"Naprotiv, oni mogu poslužiti kao model za ljude ostalih konfesija", rekao je Parolin.

Jandroković: Hrvatska povijest nezamisliva bez katoličanstva

Predsjednik sabora Gordan Jandroković je u pozdravnom govoru kazao da je hrvatska povijest nezamisliva bez uloge Katoličke crkve i kršćanstva koji su duboko utkani u biće hrvatskog naroda. 

"Kroz stoljeća, Crkva i vjera bile su čuvari, ne samo vjerskog već i hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta", rekao je Jandroković.

Vatikansko priznanje ocijenio je iznimno važnim jer je to bila "poruka i poticaj svima koji su još imali dvojbi u vezi s priznanjem Hrvatske".

Vatikanski ugovori

Za ugovore s Vatikanom je rekao da su regulirali širok spektar područja, od pravnih i gospodarskih pitanja do odgoja, kulture, karitativnog rada i dušobrižništva katoličkih vjernika. 

"Zahvaljujući tim ugovorima i druge su vjerske zajednice u Hrvatskoj s državom uredile svoje odnose", rekao je predsjednik sabora.

Jandroković je kazao i daj je Hrvatska posebno zabrinuta za položaj Hrvata u BiH, jednog od tri konstitutivna naroda, čija je opstojnost u toj državi ugrožena. 

Pozvao je Svetu Stolicu da "svojim moralnim autoritetom pomogne da konačna rješenja jamče ravnopravnost i jednakost sva tri naroda".