NAJLA je bila kod kuće sa svoja tri mala sina i odraslom kćeri u malom selu na sjeveru Afganistana kad su talibanski borci pokucali na vrata. Najlina kći Manizha (25) znala je da dolaze, majka joj je rekla da je isto bilo i prethodna tri dana, zahtijevali su da pripremi hranu za petnaestak boraca. "Majka im je rekla da je siromašna i da im ne može kuhati. Talibani su je počeli tući. Moja se majka srušila i oni su je počeli udarati kalašnjikovima", ispričala je Manizha CNN-u.

Manizha je vikala da prestanu. Zastali su na trenutak prije nego što su bacili granatu u susjednu sobu i pobjegli dok se plamen širio. Majka četvero djece umrla je od premlaćivanja.

Smrtonosni napad 12. srpnja na Najlin dom u provinciji Faryab bio je zastrašujuća najava prijetnje s kojom se sada suočavaju žene diljem Afganistana nakon što su talibani zauzeli glavni grad Kabul. CNN koristi pseudonime za Najlu i Manizhu kako bi zaštitio njihov identitet iz sigurnosnih razloga. U 10 dana talibanski militanti zauzeli su desetke provincijskih gradova iz kojih su se prethodno povukle američke i savezničke postrojbe.

Žene nemaju vremena kupiti burku kako bi bile u skladu s talibanskim pravilima

Brzina napredovanja militanata zatekla je mnoge Afganistance. Neke su žene rekle da nemaju vremena kupiti burku kako bi bile u skladu s talibanskim pravilima prema kojima bi žene trebale biti pokrivene i u pratnji muškog rođaka kad izlaze iz kuće. Afganistanskim ženama burka predstavlja iznenadni gubitak prava stečenih tijekom 20 godina - prava na rad, učenje, kretanje, pa čak i miran život - za koja strahuju da im se nikada neće vratiti.

Kad su talibani posljednji put vladali Afganistanom, od 1996. do 2001. godine, zatvorili su ženske škole i zabranili ženama rad. Nakon invazije SAD-a 2001. godine, ograničenja za žene su ublažena, čak i dok je rat bjesnio, a lokalna predanost poboljšanju ženskih prava, podržana od međunarodnih skupina i donatora, dovela je do stvaranja nove pravne zaštite. Zakon o eliminaciji nasilja nad ženama 2009. godine kriminalizirao je silovanje, zlostavljanje i prisilni brak te je zabranio sprječavanje žena ili djevojaka da rade ili studiraju.

Ovog puta talibani obećavaju formiranje "afganistanske inkluzivne islamske vlade", iako nije jasno kako će to izgledati i hoće li novo vodstvo uključivati žene.

"Pokušavamo naslutiti što se sprema"

Farzana Kochai, koja je bila zastupnica u afganistanskom parlamentu, kaže da ne zna što slijedi: "Nije bilo jasne najave o obliku vlade u budućnosti, ne znamo hoćemo li imati parlament." Također je zabrinuta za svoje buduće slobode kao žene: "Ovo je nešto što me više brine. Svaka žena razmišlja o ovome. Pokušavamo naslutiti što se sprema, hoće li ženama bilo dopušteno raditi."

Glasnogovornik talibana Suhail Shaheen rekao je u ponedjeljak da će djevojčicama biti dopušteno školovanje: "Škole će biti otvorene, djevojčice i žene će ići u škole, kao učiteljice i kao učenice." No priče s terenu daju drugačiju sliku i postoji duboko nepovjerenje u militante koji su uzrokovali veliku bijedu kad su posljednji put bili na vlasti.

U srpnju je Afganistansko neovisno povjerenstvo za ljudska prava priopćilo da je u područjima pod kontrolom talibana ženama naređeno da ne traže zdravstvene usluge bez muškog skrbnika. Televizija je bila zabranjena, a učitelji i učenici dobili su upute da nose turbane i puštaju bradu.

Vjeroučitelji, vladini dužnosnici, novinari, aktivisti za ljudskih prava i žene postali su žrtve ciljanih ubojstava, naglasila je komisija. Jedna od njih bila je Mina Khairi, 23-godišnjakinja ubijena u eksploziji automobila u lipnju. Njen otac Mohammad Harif Khairi, koji je u eksploziji izgubio suprugu i drugu kćer, rekao je da je mlada televizijska voditeljica mjesecima primala prijetnje smrću.

Više žena dijeli jednu burku

Kad su talibani posljednji put kontrolirali Afganistan, žene koje su se oglušile o naređenja bile su pretučene. Talibani su poricali da su ubili Najlu, majku u provinciji Faryab, no njihovim riječima proturječe svjedoci i lokalni dužnosnici koji su potvrdili smrt 45-godišnje žene. Susjeda koja je vikala na muškarce da stanu s nasiljem rekla je da su mnoge žene u Najlinom selu udovice afganistanskih vojnika. One zarađuju za život prodajući mlijeko, ali talibani im neće dopustiti, rekla je susjeda i dodala: "Nemamo muškaraca u kući, što da radimo? Želimo škole, klinike i slobodu poput drugih žena i muškaraca, drugih ljudi."

Talibansko zauzimanje zemlje bilo je toliko brzo da su se neke žene našle bez potrebne ženske odore za talibansku vladavinu. Jedna žena, koja nije imenovana iz sigurnosnih razloga, rekla je da njezino kućanstvo, u kojoj su tri žene, dijeli samo jednu do dvije burke. "Ako se stanje pogorša, a mi nemamo burke, moramo nabaviti posteljinu ili nešto slično kako bismo od nje napravili veliki šal", rekla je žena za CNN.

Cijene burke skočile do deset puta

Cijene burke porasle su čak deset puta u Kabulu jer su žene požurile u kupnju prije nego što se pojave talibani, kaže druga žena u gradu. Neke nisu uspjeli doći do tržnica prije zatvaranja u nedjelju jer su vlasnici trgovina požurili kući. Rekla je da je u nedjelju provela sate u banci pokušavajući izvući što više novca uoči predstojeće neizvjesnosti.

"Ovo je bilo potpuno neočekivano, nitko nije očekivao da će se ovo dogoditi ovako brzo. Ljudi su mislili da se Kabul može braniti oko godinu dana, ali moral je izgubljen. Vojska ga je jednostavno predala talibanima", rekla je neimenovana žena.

Ona se boji za svoj život, ali strahuje i zbog kolapsa vlade za koju su se ljudi toliko borili te ukidanja slobode za afganistanske žene: "Godinama smo se borile da izađemo iz kuća, moramo li se opet boriti za iste stvari? Da možemo raditi, da možemo same ići u bolnicu."

Zbog niza talibanskih uspjeha u posljednjih 10 dana afganistanskim ženama ponovo prijeti prošlost koju su željele zauvijek ostaviti iza sebe. Pashtana Durrani, osnivačica i izvršna direktorica Learna, neprofitne organizacije koja se bavi obrazovanjem i pravima žena, rekla je kako joj ponestaje suza.

"Toliko sam plakala da u mojim očima više nema suza za tugovanje. Već neko vrijeme oplakujemo pad Afganistana. Ne osjećam se baš dobro. Naprotiv, osjećam se vrlo beznadno", rekla je Durrani dodavši kako prima tekstualne poruke od dječaka i djevojčica koji očajavaju što su godine njihovog obrazovanja sada bačene u vjetar.

Durrani kaže da talibani stalno govore o obrazovanju djevojčica, ali nisu definirali što to znači. Islamske studije se podrazumijevaju, ali što je s rodnim obrazovanjem? Što je s profesionalnim obrazovanjem? "Ako bolje razmislite, ovo je posve beznadno jer na to nema odgovora", smatra Durrani.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres pozvao je na Twitteru na prekid svih zlostavljanja: "Međunarodno humanitarno pravo i ljudska prava, osobito teško stečeni napredak žena i djevojaka, moraju se očuvati."

Mnogi nemaju kamo i kako otići

U kaotičnim prizorima na aerodromu u Kabulu u ponedjeljak mnogi su se očajni Afganistanci pokušavali ukrcati u avione koji odlaze iz zemlje. No za mnoge milijune ljudi bijeg nije moguć. Žena u Kabulu, koja je u nedjelju provela sate u banci, rekla je da bez vize nema kamo otići čak i kad bi uspjela dobiti mjesto u avionu. Jedina druga mogućnost bila je ostati u kući i nadati se da neće privući pozornost: "Izlazak može ugroziti naše živote."

Dok su SAD i saveznici evakuirali zaposlenike, Patricia Grossman, zadužena za Aziju u Human Rights Watchu, pozvala je međunarodne donatore da ne napuštaju Afganistan.

"Mnogi ne mogu napustiti Afganistan i pojavit će se velika potreba za hitnom humanitarnom pomoći i za drugim važnim uslugama poput obrazovanja. Pogrešno je vrijeme da donatori kažu kako su završili posao u Afganistanu", rekla je Grossman.

Žene diljem Afganistana žive u strahu od istog kucanja na vrata koje je Najla čula prošlog mjeseca. Njezina kći Manizha rekla je da se nije vratila u kuću od majčine smrti. Uopće ne izlazi.

"Talibani ne puštaju nijednu ženu da napusti kuću bez muškog rođaka. Jedino je muškarcima dopušten izlaz. Oni mogu ići na posao. Kako da dođem do stvari koje mi trebaju? To je kazna. To nije islam. Oni sebe nazivaju muslimanima. Nije u redu da kažnjavaju žene", zaključila je Manizha za CNN