U CRNOJ GORI će za nešto manje od 24 sata biti jasno hoće li se ta bivša jugoslavenska republika odcijepiti od Srbije, s kojom je nakon raspada bivše SFR Jugoslavije, najprije činila nasljednicu raspale države pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija, a nakon toga i novu državnu zajednicu Srbiju i Crnu Goru.

485.000 građana Crne Gore s pravom glasa izaći će u nedjelju na birališta na kojima će se opredijeliti jesu li za ili protiv odcjepljenja te republike od Srbije. Neke prognoze govore da bi Crnogorci mogli skupiti potrebnih 55 posto glasova birača koji će izaći na referendum i tako izglasati ponovnu crnogorsku neovisnost koju je ta republika izgubila prije 90-ak godina.

Zajedno sa Srbijom, ova je mala i specifično lijepa brdovita republika, a čiju populaciju čini svega 650.000 stanovnika, ostala jedina ostavština jugoslavenske federacije koja se raspala u krvi početkom 90-ih godina, piše britanski The Independent.

Nakon Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Makedonije, koje su proglasile neovisnost, jedino je Crna Gora ostala zaglavljena u srpskom zagrljaju. No, to vjerojatno neće potrajati još dugo.

Od sredine 90-ih, težnja za neovisnošću Crne Gore se sve više povećavala, sve do 2003. kada je Europska unija pritisnula tu zemlju da uđe u "novu" državnu zajednicu sa Srbijom. Crnogorska je vlada na to pristala pod uvjetom da Crnogorci imaju pravo izjasniti se o neovisnosti za tri godine po pristanku na europski zahtjev. I napokon je osvanuo dan odluke.

Crnogorski "veliki" partner Srbija zbog svega je ostala ogorčena. No, prigovori službenog Beograda više su emotivne nego pravno-političke prirode i tek su rijetki koje očekuju da bi se odcjepljenjem Crne Gore moglo ponoviti nasilje s početka 90-ih, bez obzira na ishod referenduma.

Posljednje istraživanje provedeno prije proglasa predizborne šutnje pokazalo je da će ishod biti vrlo tijesan, sa oko 56 posto glasova birača koji su za odcjepljenje, piše britanski list.

Prema zahtjevu EU-a, pro-nezavisna crnogorska vlada i pro-srpska opozicija su se dogovorile da Republika neće proglasiti neovisnost ukoliko 55 posto birača na referendumu ne glasuje za raskidanje političko-pravne sveze sa Srbijom i ako odaziv birača ne bude veći od 50 posto.

Rijetko tko se pribojava da će odaziv biti slabiji od 50 posto, te se predviđa da će na referendum izaći i do 85 posto registriranih birača. Pro-nezavisna vlada je pak uvjerena da će lako prijeći prag od 55 posto potreban za ostvarenje njenih težnji.

Crna Gora je neovisnost izgubila 1918. godine kada je postala dio Kraljevine Jugoslavije, i kada je njen tadašnji Kralj Nikola I prisiljen na egzil. No, njegov praunuk Princ Nikola II sada se sve više viđa u Crnoj Gori, piše list.

Francuski arhitekt Nikola II nema kraljevskih ambicija u Crnoj Gori, ali je pozvao sunarodnjake na izglasavanje neovisnosti.

No, dok se etnički Crnogorci pripremaju za odaziv na poziv o uspostavi neovisne Republike, dotle se njihovi rođaci Srbi, koji čine 30-ak posto crnogorskog stanovništva i koji dijele jednaku religijsku tradiciju i jezik, opredjeljuju za ostanak u zajednici koja još uvijek nosi naziv Srbija i Crna Gora.

I.K.
Foto: FAH