PEKING je najavio širok paket gospodarskih mjera usmjerenih protiv Sjedinjenih Američkih Država, reagirajući na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju 10% carina na kineski uvoz.

Kinesko Ministarstvo financija uvelo je nove carine koje uključuju 15% poreza na određene vrste ugljena i ukapljenog prirodnog plina te 10% carine na sirovu naftu, poljoprivredne strojeve, automobile s velikim motorima i pick-up kamione. Ove mjere stupaju na snagu 10. veljače.

Uz to, Ministarstvo trgovine i kineska carinska uprava odmah su uvele nove izvozne kontrole na više od dvadesetak metalnih proizvoda i povezanih tehnologija. Među njima su i ključni industrijski i obrambeni materijali poput volframa, koji se često koristi u industriji i vojsci, te telurija, koji je neophodan za proizvodnju solarnih ćelija.

Ministarstvo je također objavilo kako na popis nepouzdanih subjekata dodaje dvije američke tvrtke – biotehnološku kompaniju Illumina i modnog trgovca PVH Group, vlasnika brendova Calvin Klein i Tommy Hilfiger. Ove su tvrtke, prema kineskim vlastima, "prekršile načela tržišnog poslovanja". Glasnogovornik Ministarstva trgovine izjavio je da je PVH Group diskriminirao kineske tvrtke i ometao njihovo poslovanje, no nije naveo konkretne detalje.

U odvojenom priopćenju, kineska Državna uprava za tržišnu regulaciju objavila je kako pokreće istragu protiv Googlea zbog sumnji na kršenje kineskih antimonopolskih zakona. Iako Google nema značajne poslovne aktivnosti u Kini, ova odluka dodatno produbljuje napetosti između dviju zemalja. Ove mjere dolaze kao odgovor na američke carine od 10% na kineski uvoz, koje su u subotu stupile na snagu prema odluci Bijele kuće.

Koliki je utjecaj na američko gospodarstvo?

Analitičari procjenjuju da će kineske mjere imati različit utjecaj na američku ekonomiju. Kina je vodeći svjetski proizvođač koncentrata volframa, s udjelom od preko 80% u globalnoj proizvodnji prema američkim podacima iz 2020. godine. Ipak, proizvodi obuhvaćeni carinama čine relativno mali dio ukupne trgovinske razmjene između dviju zemalja.

"Ekonomske mjere Kine prilično su umjerene u usporedbi s američkim potezima. Jasno su osmišljene kako bi poslale političku poruku, ali bez izazivanja značajnije štete", izjavio je Julian Evans-Pritchard, voditelj odjela za kinesku ekonomiju u analitičkoj tvrtki Capital Economics.

Kineske carine odnose se na uvoz iz SAD-a u vrijednosti do 20 milijardi dolara godišnje, što je otprilike 12% ukupnog američkog izvoza u Kinu. S druge strane, SAD je uveo carine na kinesku robu u vrijednosti većoj od 450 milijardi dolara, što jasno pokazuje nejednakost u gospodarskoj snazi dviju zemalja.

Peking je u nedjelju osudio američke carine i najavio da će "odlučno braniti svoja prava" podnošenjem pritužbe Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te poduzimanjem "odgovarajućih protumjera". U utorak je kinesko Ministarstvo trgovine potvrdilo da je službeno pokrenulo spor u okviru WTO-a protiv odluka administracije predsjednika Trumpa.

"Kaznene carine koje je uvela američka vlada ozbiljno podrivaju globalni trgovinski sustav utemeljen na pravilima, narušavaju gospodarske odnose Kine i SAD-a te destabiliziraju globalne industrijske i opskrbne lance", poručili su iz Ministarstva trgovine.

Hoće li doći do novog trgovinskog rata?

Kineske mjere, koje su stupile na snagu zadnjeg dana jednotjednih proslava Kineske nove godine, mogle bi označiti početak novog trgovinskog sukoba između Pekinga i Washingtona. No, istovremeno ostavlja prostor za daljnje pregovore i moguće dogovore između dviju strana.

Bijela kuća je u subotu uvela 10% carine na kineski uvoz kao dio šireg paketa trgovinskih mjera koje uključuju i Meksiko te Kanadu. Prema Trumpovoj administraciji, ove mjere su usmjerene na rješavanje problema ilegalne imigracije i suzbijanje priljeva fentanila i drugih droga u SAD.

Trump se u ponedjeljak dogovorio o privremenom ukidanju carina na Meksiko i Kanadu nakon odvojenih razgovora s čelnicima tih zemalja, samo dan prije nego što su trebale stupiti na snagu. Oba su čelnika pristala pojačati sigurnost na svojim granicama.

Trump je također izjavio da očekuje mogući razgovor s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom u sljedeća 24 sata, no Peking još nije potvrdio nikakav kontakt. Glasnogovornik Bijele kuće kasnije je izjavio da bi do razgovora moglo doći "u narednim danima".

Ovaj potencijalni dijalog dolazi u trenutku kada Peking i Washington nastoje redefinirati svoje odnose i riješiti niz složenih pitanja – uključujući trgovinski deficit, tehnološku i vojnu konkurenciju te trgovinu fentanilom.

Američke vlasti vjeruju da brojne kineske tvrtke isporučuju prekursorske kemikalije koje se mogu koristiti za proizvodnju fentanila u laboratorijima koje vode narkokarteli u SAD-u i Meksiku. Kanada, s druge strane, čini samo 0,2% zapljena fentanila na američkoj granici.

Peking je branio svoje napore u kontroli izvoza kemikalija koje se koriste za proizvodnju fentanila i upozorio da bi nove američke carine "mogle narušiti temelje povjerenja i suradnje između Kine i SAD-a u borbi protiv krijumčarenja droga".

Dok su burze u Šangaju ostale zatvorene zbog praznika, tržišta dionica u ostatku Azije reagirala su pozitivno. Indeks Hang Seng u Hong Kongu porastao je za 2,8%, japanski Nikkei za 0,7%, dok je južnokorejski KOSPI zabilježio rast od 1,1%.