KAKO se približava 2. travnja, datum koji je Donald Trump označio kao "Dan oslobođenja" za najavu "recipročnih" carina prema američkim trgovinskim partnerima, pitanje glasi hoće li u Pekingu upravo to shvatiti kao trenutak kada će trgovinski rat sa SAD-om zaista eskalirati.

Zbog proturječnih signala kineski dužnosnici zasad su u nedoumici. Američki predsjednik već dugo izražava nezadovoljstvo zbog velikog trgovinskog deficita između dvaju najvećih gospodarstava svijeta – tijekom predizborne kampanje prijetio je uvođenjem carina od čak 60% na svu kinesku robu koja ulazi u SAD. To stavlja Kinu na udar mjera koje se očekuju u srijedu, ističe CNN.

No, prošlih je dana Trump sugerirao da bi mogao smanjiti carine na kinesku robu u okviru sporazuma o prodaji kineske platforme TikTok.

Govoreći u zrakoplovu Air Force One u nedjelju, ponovno je obećao dovršiti sporazum o TikToku prije subotnjeg roka. Trump je također istaknuo svoj "odličan odnos" s kineskim liderom Xi Jinpingom, iako je njegova administracija ograničila kineski pristup američkoj tehnologiji te tražila strožu kontrolu ulaganja.

Posebno će biti pogođena japanska automobilska industrija

Peking nije jedini koji se suočava s Trumpovim nedosljednostima. Američki predsjednik koristi neizvjesnost kao taktičko oružje prema trgovinskim partnerima diljem svijeta. U ponedjeljak su azijske dionice slijedile pad američkih terminskih ugovora zbog neizvjesnosti oko budućih carina. Tržišta Japana i Južne Koreje, čiji će proizvođači automobila vjerojatno biti posebno pogođeni Trumpovim najavljenim mjerama, pretrpjela su veće gubitke.

Međutim, budući odnosi Kine i SAD-a, ključnih geopolitičkih suparnika, mogli bi utjecati na cijeli svijet. Jedan od mogućih ishoda, de facto odvajanje gospodarstava, poremetio bi globalne opskrbne lance i izazvao probleme u oba gospodarstva. Drugi mogući scenarij mogao bi biti da dvije strane iznova definiraju kako mirno koegzistirati u globalnom gospodarstvu.

U uvjetima neizvjesnosti, poruka Pekinga je jasna: SAD bi se trebao "što prije vratiti na put dijaloga i suradnje", naglasio je nedavno dužnosnik kineskog ministarstva vanjskih poslova. "No, ako SAD želi rat, carinski, trgovinski ili bilo kakav drugi rat, spremni smo boriti se do kraja", rekao je kineski dužnosnik.

Tijekom sastanka između američkog trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera i potpredsjednika kineske vlade He Lifenga prošlog tjedna, He je izrazio "ozbiljnu zabrinutost" zbog američkih carina i mogućeg uvođenja dodatnih mjera 2. travnja.

"Ako SAD našteti kineskim interesima, Kina će odlučno uzvratiti"

"Ako SAD inzistira na nanošenju štete kineskim interesima, Kina će odlučno uzvratiti", rekao je He i dodao da promjene u američkom statusu trgovanja s Kinom neće utjecati na kinesku suradnju sa svijetom na načelu obostrane koristi.

Kina je brzo reagirala, iako skromno, na dvije dodatne carinske stope od 10% koje je Trump uveo na kineski uvoz, te priprema druge protumjere. Kineski premijer Li Qiang nedavno je potpisao nalog o pojačanju kineskog "zakona protiv sankcija", koji omogućava Pekingu djelovanje protiv zemalja koje "ograničavaju ili suzbijaju" Kinu ili diskriminiraju njezine subjekte i pojedince.

Kina je početkom ožujka prvi put koristila mjere protiv diskriminacije prema svom Zakonu o vanjskoj trgovini kako bi povećala carine na kanadske proizvode. Krajem prošle godine, kineska vlada je također izmijenila propise o kontroli izvoza "dvostruke namjene" i ograničila izvoz galija, germanija i antimona - ključnih materijala u vojnoj industriji.

Kina se počela predstavljati kao zaštitnica globalnog gospodarstva

"Kina shvaća da način na koji se nosila sa SAD-om tijekom prvog Trumpova mandata možda neće funkcionirati. Peking je podcijenio odlučnost SAD-a da vodi rat te nije imao dovoljno sredstava za uzvrat", rekao je analitičar Shen Dingli iz Šangaja.

Sada Peking djeluje strateški i koristi druge alate u nastojanju da kroz razgovore na najvišoj razini zaustavi eskalaciju. Istovremeno, Kina koristi globalnu neizvjesnost oko Trumpove politike "Amerika na prvom mjestu" da se predstavi kao braniteljica globalnog gospodarstva te da pridobije ekonomske saveznike od Azije do Europe.

"Razdvajanje i prekid opskrbnih lanaca šteti svima i ne vodi nigdje", rekao je Xi Jinping prošli tjedan pred globalnim menadžerima u Pekingu.

Podaci pokazuju da je Kina već diverzificirala svoju trgovinu i da se odmiče od SAD-a. Međutim, pristup europskim i azijskim tržištima postat će ključan ako Kina naiđe na veće prepreke u pristupu američkom tržištu.

Prepreke bi mogle biti brojne, jer Trump želi smanjiti trgovinske deficite, ali i kazniti ponašanja koja smatra štetnima za SAD. Trump je prošli tjedan zaprijetio visokim carinama na uvoz robe iz zemalja koje uvoze venezuelansku naftu, a tu listu predvodi Kina.

Carine će drastično srušiti trgovinsku razmjenu

"Čini se kao da situacija ide u smjeru da bi ukupna stopa carina na kinesku robu koja stiže u SAD do ljeta mogla dosegnuti predsjednikov predloženi prag od 60 posto", rekao je Kurt Tong, bivši veleposlanik i bivši generalni konzul u Hong Kongu.

Dodao je da ekonomisti smatraju kako će takva razina "dovesti do dramatičnog pada isporuka".
Obje strane imaju snažan interes da u konačnici sklope dogovor, no pitanje je kako će doći do pregovaračkog stola i hoće li uspjeti postići sporazum kada se sastanu.

"Trump će pokrenuti kampanju maksimalnog pritiska prije nego što druga strana iznese najbolju ponudu koju ima", rekla je Yun Sun, direktorica kineskog programa u analitičkom centru Stimson Center sa sjedištem u Washingtonu.

Stručnjaci nisu sigurni je li nagodba uopće moguća

Kina, pak, neće htjeti pregovarati o pojedinačnim problemima, već preferira sveobuhvatni dogovor u paketu. "No to mora biti dvostrani dogovor. Ne može biti riječ o jednostranom ustupku. Za razliku od manjih ekonomija, Kina se neće tek tako predati", rekla je Sun.

Analitičari su razmotrili niz mogućih točaka pregovora, od dogovora prema kojima bi Kina kupovala više američkih proizvoda, smanjila svoj izvoz ili obećala povećati ulaganja u SAD-u - što je postalo teže zbog poteza SAD-a da ograniči kineska ulaganja u sektore koje smatra osjetljivima.

Kineski dužnosnici pažljivo će pratiti moguće ustupke vezane uz američka ograničenja na području tehnologije, promjenu ukupnog tona odnosa ili čak promjene američke vojne pomoći Tajvanu.
Stručnjaci još nisu sigurni je li moguća takozvana velika nagodba između dvije zemlje.

"Donald Trump teoretski može cijelu situaciju smatrati uspješnom ako uvede visoke carine, a dogovor se ne postigne", rekao je Tong, ukazujući na to kako bi u tom slučaju američki predsjednik mogao preuzeti zasluge za restrukturiranje ekonomskog odnosa između SAD-a i Kine.

Međutim, dodao je da slična logika vrijedi i za Xi Jinpinga, koji se također može smatrati pobjednikom u vlastitom političkom prostoru ako Peking odgovori korak po korak i pod vlastitim uvjetima.

"To je ono što američki analitičari, ali i Bijela kuća, ne razumiju u potpunosti", zaključio je Tong.